kleveta

Kako pronaći balans između slobode izražavanja u medijima i govora mržnje? Izvještaj sa okruglog stola „(Zlo)upotreba slobode izražavanja na javnoj sceni“.

Velika Britanija je najavila promjene postojećeg zakona o kleveti, koje bi trebale zaustaviti tzv. tužbeni turizam i pružiti veću zaštitu novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom..
Talijanski premijer Silvio Berlusconi pokrenuo je postupak protiv nekoliko europskih medijskih kuća zbog klevete i objavljivanja članaka o njegovom privatnom životu.
«Kafanska tuča od milion dolara» mogla bi postati školski primjer za obuku mladih novinara i pripadnika nevladinih organizacija, kao i za edukaciju budućih političkih lidera.
U posljednjih petnaestak godina u svim zemljama bivše Jugoslavije podneseno je na stotine tužbi i vođeno isto toliko sudskih postupaka protiv novinara za klevetu i uvredu.
Većina novih demokratija i u ovom regionu, uz časne izuzetke, odbija dekriminalizaciju klevete. Vlastima su očito draže represivne mjere nad medijima nego naknada štete onome ko je zaista oštećen.
Bosna i Hercegovina je zasad jedina zemlja u Evropi u kojoj je kleveta u potpunosti dekriminalizirana i stoga, razumljivo, privlači znatnu pozornost drugih koji se zanimaju za njena iskustva. Kako je od prihvatanja takvog rješenja prošlo nekoliko godina, već je moguće govoriti o tome kakva je sudska praksa i kako je mediji i javnost ocjenjuju.
Kleveta u medijima česta je tema rasprava i sporova u zemljama zapadnog Balkana. Za to postoje dva osnovna razloga: brojnost sudskih procesa protiv novinara i urednika, kojih ima na stotine, i sve češći zahtjevi medijske zajednice za dekriminalizacijom klevete. Ali, svaki put kad se pomene dekriminalizacija klevete lokalne vlasti po pravilu uvijek izvlače isti rezervni argument: zašto da klevetu izbacujemo iz krivičnog/kaznenog zakona kad to ne rade ni ostale evropske zemlje?
Nedavna presuda zagrebačkog Općinskog suda, kojom je istaknuti intelektualac, univerzitetski profesor u Rimu i poznati pisac i polemičar, Predrag Matvejević, zbog klevete drugog pisca (Mile Pešorda) osuđen na uvjetnu kaznu zatvora pet mjeseci, Hrvatskoj je donijela više štete nego koristi. Štete su mahom na političkom planu, a minimalne koristi
Posle brojnih polemika i višemesečnih negodovanja, kako domaćih novinara i udruženja, tako i medijskih organizacija iz sveta, nedavno usvojen Krivični zakonik isključio je mogućnost da se zbog krivičnih dela uvrede i klevete ide u zatvor.

Pages

Subscribe to RSS - kleveta