kleveta

Većina novih demokratija i u ovom regionu, uz časne izuzetke, odbija dekriminalizaciju klevete. Vlastima su očito draže represivne mjere nad medijima nego naknada štete onome ko je zaista oštećen.
Bosna i Hercegovina je zasad jedina zemlja u Evropi u kojoj je kleveta u potpunosti dekriminalizirana i stoga, razumljivo, privlači znatnu pozornost drugih koji se zanimaju za njena iskustva. Kako je od prihvatanja takvog rješenja prošlo nekoliko godina, već je moguće govoriti o tome kakva je sudska praksa i kako je mediji i javnost ocjenjuju.
Kleveta u medijima česta je tema rasprava i sporova u zemljama zapadnog Balkana. Za to postoje dva osnovna razloga: brojnost sudskih procesa protiv novinara i urednika, kojih ima na stotine, i sve češći zahtjevi medijske zajednice za dekriminalizacijom klevete. Ali, svaki put kad se pomene dekriminalizacija klevete lokalne vlasti po pravilu uvijek izvlače isti rezervni argument: zašto da klevetu izbacujemo iz krivičnog/kaznenog zakona kad to ne rade ni ostale evropske zemlje?
Nedavna presuda zagrebačkog Općinskog suda, kojom je istaknuti intelektualac, univerzitetski profesor u Rimu i poznati pisac i polemičar, Predrag Matvejević, zbog klevete drugog pisca (Mile Pešorda) osuđen na uvjetnu kaznu zatvora pet mjeseci, Hrvatskoj je donijela više štete nego koristi. Štete su mahom na političkom planu, a minimalne koristi
Posle brojnih polemika i višemesečnih negodovanja, kako domaćih novinara i udruženja, tako i medijskih organizacija iz sveta, nedavno usvojen Krivični zakonik isključio je mogućnost da se zbog krivičnih dela uvrede i klevete ide u zatvor.
Dr Vladimir Vodinelić, dekan Fakulteta za poslovno pravo, o neusklađenosti odredaba Krivičnog zakona sa evropskim standardima

U tekstu koji govori o „tabloidnim“ pravilima, pobrojani su primeri najmasovnijih, svakodnevnih, prekršaja zakona i dobrog ukusa.

Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.
U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.
Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.

Pages

Subscribe to RSS - kleveta