Pritvaranje novinara nije nužno
Pritvaranje novinara nije nužno
28/01/2013
Jasna Babić (56) među aktivnim novinarkama u Hrvatskoj jedna je od onih sa najduljom i najbogatijom karijerom. U novinarstvu je već 35 godina. Pisala je i uređivala u nekolicini najpoznatijih hrvatskih novina a u posljednjih dvadesetak godina najviše njenih tekstova objavljeno je u političkim tjednicima „Globus“ i „Nacional“. Objavljene su joj i dvije knjige: "Zagrebačka mafija" te "Urota Blaškić". Tekstovi kolegice Babić, najčešće o povezanosti politike i kriminala, redovito su završavali na prvim stranicama novina.
U utorak 22. siječnja 2013. godine prvi puta se njeno ime našlo na naslovnicama novina i web portala te u udarnim vijestima elektronskih medija ali ne kao autorice nekoga novoga teksta nego kao novinarke koja je završila u pritvoru zbog neodazivanja na sudsku raspravu.
Policajci su Jasnu Babić odveli iz njenoga zagrebačkoga stana u pritvor u Remetincu temeljem odluke Općinskoga kaznenoga suda u Zagrebu od 28. studenoga 2012. godine. U tzv. disciplinskom pritvoru trebala je provesti do 30 dana koliko je maksimalno trajanje pritvora, odnosno istražnog zatvora, kako ga naziva novi Zakon o kaznenom postupku – ili do dana održavanja sporne rasprave. Kao razlog određivanja pritvora navedena je činjenica da se Jasna Babić čak 16 puta nije odazvala pozivu na sudsku raspravu sazvanu jer je novinarku za klevetu još 2009. godine tužio kontroverzni bogataš Josip Radeljak.
Također je pokušana dostava putem sudskog dostavljača, ali nije uspjela. Sud je izdao nekoliko dovedbenih naloga, ali policija nikad Jasnu Babić nije zatekla kod kuće. Sud ju je potom pokušao kontaktirati mobitelom, bez uspjeha. Nakon svega toga raspisana je tjeralica i određen disciplinski pritvor do rasprave. Jasna Babić izjavila je kako niti jednom nije preuzela sudski poziv niti potpisala primitak te da za pozive nije znala.
Alarmantan slučaj
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na pritvaranje Jasne Babić reagiralo je priopćenjem na svojoj web stranici.
"Nedopustivo je da koleginica Babić čami u zatvoru čekajući sazivanje sudske rasprave. Koliko pamtimo, nijednom novinaru u Hrvatskoj nije bio određen višednevni pritvor zbog osiguranja dolaska na sudsku raspravu koja još uopće nije niti sazvana", istakao je HND.
Uz HND-a na pritvaranje Jasne Babić reagirale su i mnoge druge organizacije koje se bave medijima te pojedincima, među njima i OSCE. 'Pritvaranje i zatvaranje novinara u slučajevima klevete je u svakom slučaju nedopustivo. Mislim da je ovo znak Vladi RH da konačno krene u proces dekriminalizacije klevete", poručila je povodom hapšenja Jasne Babić predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović.
"Ovaj slučaj treba promatrati kao alarmantan, kakav se ne bi smio događati u Hrvatskoj niti u jednoj drugoj državi koja sebe naziva demokratskom", rekla je predstavnica OSCE-a.
Novinar nije izvan zakona
Predsjednik HND-a Zdenko Duka za MC ONLINE potvrdio je da zaista nikada u Hrvatskoj neki novinar nije bio pritvoren niti je prenoćio u zatvoru zbog neodazivanja sudskom pozivu na raspravu. „Bilo je slučajeva privođenja na raspravu nakon koje je novinar pušten kući“, pojasnio je Duka za naše čitatelje.
Iz svog dugogodišnjeg iskustva potvrdio je to i višestruko nagrađivani novinarski veteran Drago Hedl.
„Imao sam samo jednu neugodnu situaciju kada je sudac, zbog neuredne dostave, izdao naredbu za moje privođenje. I to jer nisam došao na prvu raspravu! Kako se radilo o Općinskom sudu u Osijeku, a kako je utjecaj lokalne politike, kojoj nisam omiljen, na osječko sudstvo bio iznimno snažan, sudac je valjda mislio da bi mojim policijskim privođenjem na sud zaradio kakav poen.“ – reko je Hedl za MC ONLINE.
„Čim sam saznao za sučevu odluku, u pisanom sam mu obliku javio da je presedan, da se nekoga policijski privodi na sud samo zbog toga što se nije odazvao jednom ročištu. O tome sam obavijestio i predsjednika suda, pa do privođenja nije došlo.“ – objasnio je Drago Hedl.
Drago Hedl, višestruko nagrađivani novinar smatra da se novinari trebaju odazivati sudskim pozivima, kao i drugi građani
U novinarskoj karijeri Hedl je dvadesetak puta, kao optuženi ili kao svjedok, bio na sudu zbog tekstova objavljenih u novinama. Kaže da se uvijek odazivao sudskom pozivu, a u rijetkim slučajevima, kada je bio spriječen, ispričao je nedolazak.
„Mislim da bi se novinari, kao i svaki drugi građanin, trebali odazivati sudskim pozivima. Ne možemo u svojim tekstovima pisati o kršenjima zakona i biti vjerodostojni kao novinari, ako i sami – ne odazivajući se sudskom pozivu – kršimo zakon.“ – objasnio je on za MC ONLINE.
Sa Dragom Hedlom slaže se i dr. Gordana Vilović, fakultetska predavačica novinarstva i stručnjakinja za medjsku etiku.
„Novinari su kao i svi ostali građani u državi dužni primiti poziv za sud i tu mislim da novinari nemaju nikakvu privilegiju. Naprosto, ne bi bilo u redu da se novinari po tome izdvajaju.“ – izjavila je Vilović za MC ONLINE.
„Ali mogućnost pritvora zbog neodazivanja na sudske pozive ne odobravam i trebalo bi poduzeti bilo što drugo, samo ne ponoviti ovakvu situaciju koja se dogodila Jasni Babić. Čini mi se apsurdnom. Valjalo bi vidjeti kako se može poduzeti što da se članak izmijeni“ – kaže Vilović.
Odvjetnica Vesna Alaburić, sa velikim iskustvom u medijskom pravu, uključujući zastupanje novinara u sudskim procesima u kojima su tuženi zbog svojih novinarskih uradaka, potvrđuje da je neodazivanje novinara sudskim pozivima ne samo etički već i zakonski prijestup. „Radi se o odredbama Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na osiguranje prisustva okrivljenika na raspravi. Zakon je jednak za sve okrivljenike, tako da nije važno radi li se o kaznenom postupku koji se pokreće po službenoj dužnosti ili privatnom tužbom, da li je okrivljenik novinar, liječnik ili nezaposlen.“ – pojašnjava Alaburić za MC ONLINE.
„U svim zemljama u kojima postoje kaznena djela protiv časti i ugleda zbog objavljene informacije i u kojima se te odredbe doista i primjenjuju, novinari kao okrivljenici nemaju nikakve privilegije. Dužni su se odazvati pozivu sudu, a ako to ne učine, sud ima pravo naložiti poduzimanje mjera prisile radi osiguranja prisustva okrivljenika.“ - dodaje odvjetnica Alaburić zaključujući kako se u konkretnom slučaju zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu ne može predbaciti nezakonito ili nepravilno postupanje.
„Sud je dužan osigurati prisustvo okrivljenika i poduzeti sve raspoložive mjere. Ako to ne učini, pa nastupi zastara, država je odgovorna tužitelju što mu nije osigurala učinkovitu pravnu zaštitu (koja podrazumijeva vođenje postupka, bez obzira na sadržaj presude).“ – upozorava Vesna Alaburić.
Ukidanje pritvora
Nakon tri dana provedena u pritvoru Jasna Babić puštena je rješenjem izvanraspravnog vijeća suda koji ju je poslao u Remetinec. Rješenje je usvojeno nakon što je braniteljica Jasne Babić po službenoj dužnosti Laura Valković podnijela prijedlog za ukidanje pritvora smatrajući da dostave sudskog poziva nisu bile uredne.
"Predložila sam da joj se odredi blaža mjera, odnosno da se javlja raspravnom sucu na način na koji on to odredi uz obećanje da će se pojaviti na raspravi", kazala je odvjetnica.
Jasna Babić, naime, nije mogla ponuditi jamčevinu za izlazak iz pritvora jer se proces zbog kojega je kažnjena vodi po odredbi starog Zakonu o kaznenom postupku iz 1997. godine koji ne predviđa jamstvo za ovu vrstu pritvora, već samo kada postoji opasnost od bijega.
Rasprava u postupku protiv Jasne Babić za klevetu zakazana je za ponedjeljak, 28. siječnja/januara – na dan objave ovoga teksta.
Kazneni zakon koji ugrožava novinare
Međutim, u sjeni pritvaranja Jasne Babić ostala je tema koju svi naši sugovornici smatraju velikim sustavnim problemom hrvatskih novinara, novinarstva i medijskog tržišta.
U priopćenju koje je HND objavio povodm pritvaran ja Jasne Babić stoji i da su pojedini novinari sve više potencijalno materijalno ugroženi zbog znatno viših novčanih kazni koje omogućava novi Kazneni zakon, naročito oni koji su izgubili posao a sudi im se zbog priloga objavljenih u medijima za koje su ranije radili.
Unatoč dugogodišnjoj plodnoj karijeri Jasna Babić je među gotovo 700 novinara u Hrvatskoj koji su u posljednjih nekoliko godina završili bez posla – na popisu Zavoda za zapošljavanje.Uz to, kolegica Babić je među onim novinarima koji nisu ostali bez posla kao regularni „višak radne snage“ na sve siromašnijem medijskom tržištu nego zbog toga što se njeno ponašanje nije svidjelo poslodavcu. U travnju 2010. godine dobila je otkaz u Europa Press Holdingu (EPH) zbog „pisanja za druge medije“, nakon što je njenu izjavu jedan web portal, po njenoj tvrdnji, neovlašteno objavio kao autorski tekst.Od tada je Jasna Babić slobodna novinarka. Pritvorena je samo dan ranije nego što je u Hrvatskom novinarskom društvu organizirana tribina o problemima novinara koji su ostali bez posla.
Vesna Alaburić zastupala je Jasnu Babić u više sudskih procesia povodom njenih tekstova dok je novinarka bila zaposlena u redakcijama EPH. „Jasna Babić uvijek strasno brani svoje tekstove na sudu te vjerujem da njezin nedolazak sigurno nije posljedica straha od suočavanja s tužiteljem“ - rekla je Alaburić za MC ONLINE.
“Jasno je da su novinari u neravnopravnom položaju, da su socijalno ugroženi kao u ovom slučaju Jasne Babić, a s druge strane imamo bogate tužitelje. Kolegica Babić je bez posla već tri godine, EPH koji je od nje naručio tekst zbog kojega je tužena ne pokriva više sudske troškove nakon što ju je otpustio. Tko će njoj to platiti ako izgubi proces?”, objašnjava za MC ONLINE Zdenko Duka.
Predsjednik HND-a također dodaje: “Mi u HND-u kao novinari se zalažemo za pravnu državu pa je principijelno da se zalažemo za nju i u ovom slučaju. To znači da bi bilo dobro da se novinari uredno odazivaju na sudske rasprave. Međutim, ne odobravamo pritvor novinara zbog privatnih tužbi. Privođenje na raspravu je vjerojatno nužno ali pritvaranje sigurno nije. Tražit ćemo tu i još neke izmjene Kaznenog zakona koji je na snazi od 1. siječnja ove godine”.