Konferencija Vijeća Evrope otvorila pitanja efikasnosti kontakt tačaka, evidencije napada, institucionalnog odgovora i posebnih izazova s kojima se suočavaju novinarke.

foto: Mediacentar Sarajevo

Sigurnost novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini, njihova zaštita, institucionalni odgovor na napade na medijske profesionalce i usklađenost sa standardima Vijeća Evrope, bila je jedna od tema konferencije održane u Sarajevu u organizaciji Vijeća Evrope.

Na panelu posvećenom zaštiti novinara u Bosni i Hercegovini govorilo se o kontakt tačkama koje su uspostavljene u tužilaštvima i policijskim agencijama sa ciljem jačanja sigurnosti novinara. Posao tih pravosudnih i policijskih službenika je da komuniciraju i koordiniraju s novinarskim udruženjima, novinarima, te agencijama za provođenje zakona uključenim u istragu i procesuiranje krivičnih djela počinjenih protiv osoba koje obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informisanja.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine predstavilo je u julu 2024. redizajniranu internet stranicu koja sadrži listu kontakata u tužilaštvima i policijskim agencijama za sigurnost novinara, čime se nastoji dodatno zaštititi sloboda govora i osigurati veće poštivanje prava novinara i medijskog osoblja.

Informacije podijeljene od kontakt tačaka, koji su bili učesnici panela, govore da nisu svi novinari upoznati sa kontakt tačkama te da je potrebno raditi više na promociji ovog mehanizma za novinare.

Prema riječima Nemanje Sladoje, tužioca u Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo i kontakt osobe za novinare u toj instituciji, formiranje kontakt tačaka je doprinijelo efikasnoj komunikaciji novinara sa institucijama jer se zaobilazi praksa komunikacije sa institucijama, ali da je nedostatak upravo neinformisanost novinara o kontakt tačkama. Istakao je također i da je zadatak kontakt tačaka da daju upute novinarima šta treba da rade u određenim situacijama. 

Drugi nedostatak koji je naveo jeste da predmetu, odnosno prijavi koja dođe iz policije, najčešće nedostaje oznaka da je u pitanju novinar. S tim u vezi je, kako je rekao, informisao kolege o tome te im ukazao na značaj evidencije.

Kontakt osobe upućuju novinare u dalje procedure

Nina Mišković, sekretarka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, bh. kontakt osoba za kampanju Vijeća Evrope „Novinari su važni“, također kaže da je još uvijek loša informisanost o postojanju kontakt tačaka. Vjeruje da bi to trebala biti odrednica da se osmisle aktivnosti na tom polju.

Novinari u Zeničko-dobojskom kantonu su upoznati sa tim kome mogu prijaviti napad, te znaju da se prijava ne podnosi kontakt tački, ali ga može pitati šta dalje, rekla je Aldina Alić, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova tog kantona gdje postoje dvije kontakt tačke za novinare. 

„Cijenimo da je od velikog značaja ne samo uvođenje kontakt tačke kao osobe koja će na neki način biti prva informisana o slučaju ugrožavanja sigurnosti novinara, već će i vršiti usmjeravanje tih prijava i voditi monitoring“, rekla je Alić.

Kazala je da je Ministarsvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona prije svih ovih aktivnosti prepoznalo značaj ovog pitanja te su uveli evidenciju slučajeva ugrožavanja sigurnosti novinara, što je naređeno i svim policijskim agencijama na području tog kantona. Kako dodaje, uveli su obavezu da policijske agencije na mjesečnom nivou dostavljaju te evidencije, a ta praksa, kako je dodala, funkcioniše već nekoliko godina. 

Kontakt osoba u Kantonu Sarajevo je tužilac Darko Martinčević. On kaže da su kontakt tačke unaprijedile komunikaciju u predmetima gdje se novinari pojavljuju kao žrtve krivičnih djela, a također je olakšana i komunikacija sa novinarskim udruženjima. Dodao je i da nisu samo kontakt tačke unaprijedile predmete, već da je uveden niz mehanizama, poput posebne evidencije i nadzora glavne tužiteljice. I on kaže da su prepoznali problem evidencije, ali i to da je ostvarena dobra saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo na način da se na prijavama evidentira da je oštećeni novinar, kako bi se s tom oznakom prijava i unijela u sistem evidencije.

Kontakt tačke nisu donijele mnogo promjena u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, kako je kazala Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću, jer su se u tom resoru ranije određene stvari promijenile. Miljanović, koja je i kontakt osoba, dodala je i da su na terenu kontakt osobama potrebni evidencija prijava prijetnji i napada na novinare, rad sa policijskim službenicima na edukaciji o napadima na novinare, kao i o samom radu novinara na terenu, te komunikacija sa novinarima i novinarskim udruženjima.

Prekršaj, a ne krivično djelo

Miljanović je upozorila i da kvalifikaciju prijave ne vrše kontakt osobe već tužioci, te ističe da je do marta ove godine Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske već prijavljeno pet prijetnji i da je svaka kvalifikovana kao prekršaj.

„Kolege kažu da policija nije uradila kako treba, ali nije policija to okvalifikovala nego tužilac. Najbolje je kada su slučajevi okvalifikovani kao prekršaj jer se odmah provedu. Imamo napade iz 2018. koji i dalje stoje u tužilaštvu“, naglašava Miljanović.

Martinčević ističe da u vezi kvalifikacije djela ne postoji želja da se ne pomogne novinaru već da zakon odlučuje da li će biti prekršaj ili krivično djelo, te također ističe da o tome ne odlučuje tužilac.

„U nekim zemljama regije je novinar prepoznat kao posebna kategorija žrtve i posebno se štiti, a kod nas to nije slučaj. Da bi jedna prijetnja bila krivično djelo, mora biti ozbiljna prijetnja, prijetnja usmjerena na život i na tijelo. Sve ostale prijetnje nisu takve prijetnje“, kazao je Martinčević, poručujući također, kao i Miljanović, da je izricanje prekršaja bolja mjera i efikasnija zaštita jer se izriče u roku od 24 sata, dok u krivičnom postupku postoji neizvjesnost, gdje također može doći i do oslobađajuće presude.

Dokument o zaštiti novinara

Kao sistemski, institucionalni odgovor, da bi novinari radili bez straha, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je prošle godine pokrenulo izradu dokumenta za zaštitu novinara u Bosni i Hercegovini. Prema riječima sekretarke u tom ministarsvu, u izradi dokumenta je učestvovalo 20 institucija i svi su imali iste stavove u pogledu njegove izrade.

„Važno je napraviti institucionalni odgovor, a to ovaj dokument jeste“, kazala je Mišković.

Spomenuti dokument još nije dobio valorizaciju od Vijeća ministara, koja bi, kako je rekla, bila jasna poruka i opredjeljenje najvišeg izvršnog organa u Bosni i Hercegovini da prepoznaje važnost medijske zajednice.

„Okvir sam po sebi definisan je s namjerom da ovu temu trajno postavi na radnu agendu, ne samo da se zadovolji forma već da to bude usistemljeno i da na osnovu toga izvještavamo i izvršnu i zakonodavnu vlast i tijela Vijeća Evrope koji su nas potaknuli na izradu ovakvog dokumenta. Vjerujem da će se na osnovu svega ovoga podići svijest u društvu o tome sa čim se medijski profesionalci susreću u obavljaju svog posla. Mediji su esencijalni dio funkcionalne demokratije“, istakla je Mišković.

Jedan od panelista na konferenciji bio je i Dragan Sekulovski, izvršni direktor Udruženja novinara Sjeverne Makedonije i konsultant Vijeća Evrope, koji je govorio o važnosti preporuka Vijeća Evrope o zaštiti novinara. Istakao je također i da nema savršenog modela kada pričamo o sigurnosti novinara.

„Možemo preporučiti određene perspektive, ali svaka zemlja bi trebala razmisliti šta je najbolje u kontekstu nje same. Svaka zemlja bi trebala prije spriječiti nego liječiti ono što se desi. Ako zakoni nisu na liniji sa evropskim zakonima i preporukama Vijeća Evrope, onda imamo grešku već na početku“, poručio je Sekulovski.

Govorio je i o napadačima na novinare za koje je rekao da postaju pametniji na način da je manje fizičkih napada na novinare na ulici, ali da su uslijedili drugi napadi, poput špijunskih softvera, tužbi protiv novinara, shadow bana, odnosno algoritamske cenzure.

„To znači da su prije 20 godina spaljivani kiosci sa novinama, a sad gase naloge medija na Instagramu medija“, kaže Sekulovski, podsjećajući na suspendovanje Instagram naloga nekoliko redakcija iz Srbije u januaru ove godine.

Novinarke posebno izložene rodno diskriminisanim prijetnjama

U okviru konferencije Vijeća Evrope održan je i panel posvećen zaštiti novinarki od rodno zasnovanog nasilja uključujući i online nasilje. Novinarka Sanja Vasković govorila je o iskustvima koje je imala, konkretno o nedavnom napadu dok je obavljala svoj posao, ali i pozivu da se pojavi u policiji kao osumnjičena osoba.

„Tokom prvog panela čuli smo da je prekršajna prijava dobro rješenje u slučaju napada, a ne krivično gonjenje iz prethodnih iskustva. Kakva se poruka meni šalje – da može svako da dođe, napadne me, otme mi telefon i dobije prekršajnu prijavu? Jako je važno spustiti se do novinara koji rade u lokalnim sredinama, jer smo pod određenim vrstama pritisaka i srećem ljude o kojima pišem. Nemate luksuz da odete kući i čekate da neko komentariše nešto online o vama“, rekla je Vasković.

Upozorila je i kako su govor mržnje i nasilje „normalizovani“, te dodala kako joj je neprijatno kad joj kažu da je novinarstvo sama izabrala i da je normalno da me neko napadne.

„Jako ružno zvuči kad je novinarka osumnjičena za krivično djelo, kao što se dogodilo meni, a napadač iz slučaja napada na mene nije osumnjičen za krivično djelo, nego prekršaj. Poziv u policiju je vrlo neugodno iskustvo, pogotovo kad neko čita rečenicu iz teksta zbog koje ste pozvani. Smatram to klasičnim oblikom zastrašivanja“, rekla je Vasković.

Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka rekla je kako se godinama upozorava da su novinarke posebno izložene rodno diskriminisanim prijetnjama zato što su žene. U tom smislu navela je mjere koje je preduzeo Helsinški parlament građana te ukazala na uspostavljenu liniju za pomoć braniteljicama i braniteljima ljudskih prava.

„Važno je što su novinarke prepoznate kao braniteljice ljudskih prava, jer ispituju, propituju i bore se da istina ugleda svjetlost dana. Nisu oni koji prijete samo političari, nego čitava plejada ljudi koji u svojim rukama drže moć“, ukazala je Dardić.

Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica komunikologije sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, govorila je o zloupotrebama tehnologije i potrebi da se stalno prilagođavaju zakonska rješenja, jer se pojavljuju nove tehnike uznemiravanja, zastrašivanja, prijetnji novinarkama.

„Stalno se pojavljuje nešto novo, kao što su online kampanje u kojima se objavljuju komentari i metaforične prijetnje novinarkama. Osim difamacijskih kampanja, u pozadini su često i lažni nalozi, sve do objave lažnog glasa, lažnih snimaka, privatnih informacija“, rekla je Hrnjić Kuduzović.

Mirna Stanković Luković, koordinatorica Linije za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, govorila je o mogućnosti podnošenja prijava nasilja i prijetnji na različite načine – direktno, posredno i saznanjem iz drugih medija.

Na pitanje zašto se novinarke i novinari ne odlučuju da prijave prijetnje i napade, kaže da je suočavanje s nasiljem jako delikatna situacija.

„Prva reakcija koju osjetite je strah – zbog situacije u kojoj ste se našli, ne znate kome da se obratite, hoće li vam vjerovati, ali i straha od relativizacije, jer nasilje vrlo često ima elemente rodne diskriminacije, potencira se činjenica da je neko žena… Postoji i nepovjerenje prema institucijama i hoće li nasilnik biti i kažnjen, postoji dilema da li prijaviti nasilje koje im se dešava i hoće li prijava prouzrokovati još više nasilja“, rekla je Stanković Luković.

U tom smislu, ukazala je kako je neophodno da svaka redakcija ima protokole po kojima će se postupati u slučaju napada.

Vijeće Evrope je konferenciju „Sigurnost novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“ organizovalo u okviru projekata „Unapređenje pouzdanosti informacijskog prostora u Bosni i Hercegovini – SII BH“ i „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini – PROFREX“, koji se provodi u sklopu zajedničkog programa Vijeća Evrope i Evropske unije „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.

___