Medijski stručnjaci predviđaju na koji način će tehnološke promjene i ekonomske prilike utjecati na način djelovanja medija u narednoj godini.
Foto: Pete Linforth/Pixabay
Posljedice pandemije COVID-a 19, rat u Ukrajini i globalna recesija stvorili su uslove u kojima je uloga kvalitetnog novinarstva posebno važna, no uzorkovali su i veliki porast pojave izbjegavanja vijesti kod publike koja je prezasićena negativnim vijestima. Nakon godina kontinuiranog rasta, prvi put vidimo opadanje vremena provedenog online, kao i fenomen izbjegavanja vijesti uzrokovan anksioznošću i stresom koji proizvode negativne vijesti i društvene mreže.
Prema Reutersovom izvještaju iz jula 2022., čak 38% ispitanika izvjegava čitanje vijesti "često ili ponekad" (u poređenju sa 29% 2017. godine) zbog toga što im "utječe na raspoloženje". U anketi provedenoj u sklopu Reutersovog godišnjeg izvještaja o medijskim trendovima, 72% anketiranih izdavača smatra da je ovo ozbiljan problem, te će u narednoj godini posvetiti posebnu pažnju formatima eksplanatornog novinarstva, Q&A formatima i inspirativnim pričama kao načinima da privuku publiku umornu od "doomscrollinga" i negativnih vijesti o ratu, recesiji i pandemiji.
Poslovni modeli
Kada je riječ o poslovnim modelima, medijske kuće nastavljaju da investiraju u razvoj različitih modela pretplate i plaćenog sadržaja. Među izdavačima anketiranim u Reutersovom istraživanju vlada zabrinutost zbog porasta troškova, pada zainteresiranosti oglašivača i usporavanja rasta prihoda od pretplata. Kao rezultat rasta cijene papira na svjetskom tržištu i problema sa distribucijom, očekuje se gašenje određenog broja štampanih izdanja i otpuštanje radnika, a na probleme nisu imuni ni televizijski i radio servisi, od kojih neki sada eksperimentišu sa uvezivanjem sa velikim streaming servisima da bi došli do šire publike.
Na model poslovanja online medija i oglašivače osjetan utjecaj će imati i
ukidanje kolačića treće strane za najkorišteniji internet preglednik na svijetu, Chrome, predviđeno za kraj 2024. godine, te nova rješenja plasiranja online oglasa i digitalnog biznisa poput Google-ovog Privacy Sandboxa.
Umjetna inteligencija
Kako će izgledati mediji u 2023. godini? Pitali smo ChatGPT.
"Žao mi je, nisam u stanju da predvidim budućnost ali vjerovatno je da će mediji nastaviti da se razvijaju i mijenjaju tokom vremena. Neki od mogućih trendova uključuju nastavak razvoja digitalnih medija, povećanu upotrebu interaktivnih tehnologija i rast važnosti društvenih mreža i sadržaja koji kreiraju korisnici. Pored toga, moguće su promjene u načinu na koji ljudi konzumiraju medijski sadržaj, kao i promjene u načinu produkcije i distribucije sadržaja."
Tehnologija čiji se utjecaj na novinarstvo očekuje i najavljuje već godinama, u 2022. je doživjela značajan napredak i pokretanjem niza alata na veoma stvaran način ušla u novinske redakcije. Skoro 40% ispitanika u Reutersovom istraživanju medijskih kuća eksperimentiše sa upotrebom umjetne inteligencije u svakodnevnoj produkciji medijskih sadržaja.
Nove aplikacije poput ChatGPT-a i DALL-E 2 pružaju nove prilike za poboljšanje efikasnosti i poluautomatizaciju proizvodnje te
stručnjaci naglašavaju da bi ozbiljnije uvođenje alata baziranih na umjetnoj inteligenciji u medijske redakcije moglo osloboditi novinare i novinarke zadataka pisanja svakodnevnih vijesti, dajući im više vremena da se posvete istraživanju i kompleksnijim pričama. S druge strane, produkcija dobro napisanih i vizualno privlačnih dezinformacija postala je na ovaj način jednostavnija i pristupačnija, te su
sintetički mediji i deepfakes sve uvjerljiviji i sada predstavljaju još jedno polje borbe sa dezinformacionim sadržajima u online prostoru. U 2023. očekuje se dalje grananje potencijalnih primjena ove tehnologije, praćeno etičkim i regulatornim debatama o ulozi umjetne inteligencije u modernom društvu.
Formati i distribucija sadržaja
Kada je riječ o formatima plasiranja sadržaja, stručnjaci predviđaju nastavak popularnosti
one-to-many kanala distribucije, čiji su najistaknutiji predstavnici
podcast i newsletter, koji su pokazali da povećavaju lojalnost publike i u koje nastavlja ulagati oko 70% izdavača u Reutersovom izvještaju.
Stručnjaci sa zanimanjem prate i razvoj poslovnog modela platforme za newslettere
Substack, koja je doživjela veliki porast popularnosti 2020. godine i za čije newslettere, koje kreiraju i brendiraju poznati novinari i novinarke i druge prominentne ličnosti, danas plaća 1,5 milion pretplatnika. Ipak, neki smatraju da je ovakav model produkcije sadržaja teško održiv za jednu osobu te da ćemo u narednoj godini vidjeti kreiranje mikro kompanija i timova okupljenih oko produkcije e-mail biltena.
Foto: Reuters Digital News Project, januar 2023.
Samo pet posto medijskih lidera anketiranih u Reutersovom istraživanju planira investirati u
metaverse, ambiciozni projekat virtualne stvarnosti koji je najavila kompanija Meta, a čiji spori napredak sve manje inspiriše povjerenje izdavača i investitora. Ipak,
stručnjaci upozoravaju da je veća upotreba interaktivnih formata i iskustava oblikovanih u virtualnoj i augmentiranoj stvarnosti neizbježan naredni korak te da velike tehnološke kompanije Google, Microsoft i Apple također dugoročno ulažu u ove tehnologije i razvijaju aplikacije i alate za virtualnu i augmentiranu stvarnost.
Društvene mreže
U porastu su i planirane investicije u vertikalne video formate, kao posljedica popularnosti ovakve vrste sadržaja na društvenoj mreži TikTok, a prateći medijske navike i interese generacije Z izdavači planiraju investicije i u sadržaje prilagođene Instagramu i YouTube-u. Nove generacije se odmiču od korištenja Facebooka, iako je on i dalje relevantan izvor posjeta za određene demografske skupine, a nepredvidljivo upravljanje Twitterom novog vlasnika Elona Muska pokrenulo je debatu o tome koja će mreža biti dostojan nasljednik u slučaju kolapsa najpopularnije društvene mreže među medijskim radnicima. Kao jedan od potencijalnih nasljednika profilirala se decentralizirana mreža Mastodon, koja po dizajnu nalikuje Twitteru i čiji je broj aktivnih korisnika od Muskovog preuzimanja Twittera do danas porastao sa 300 hiljada na 2.5 miliona, a novinari i novinarke okreću se i LinkedIn-u i Instagramu kao alternativama Twitteru.
Regulatorni napori usmjereni na društvene mreže također će imati utjecaja na medijske kuće koje se snažno oslanjaju na ove kanale distribucije sadržaja.
Stupanje na snagu Akta o digitalnim uslugama (DSA) krajem 2022. doniijelo je niz promjena u načinu na koji su društvene mreže dužne pristupati štetnim sadržajima, te će 2023. godina biti pravi test za implentaciju ove velike europske regulative.
Izvještavanje o klimatskim promjenama
Kako efekti klimatskih promjena postaju sve očitiji i dramatičniji, medijske redakcije moraju donijeti odluku kako na informisan i stručan način pristupiti izvještavanju o ovom kompleksnom problemu. Oko 50% ispitanika u Reutersovom istraživanju medijskih kuća navodi da su kreirali posebne timove za izvještavanje o klimatskim promjenama, a trećina ih zapošljava novo osoblje specijalizirano za ovu temu.
Ljudska prava i digitalne tehnologije
Odnos ljudskih prava i tehnologije posljednjih godina je sve više u fokusu etičkih i regulatornih razmatranja. Pitanja privatnosti, slobode izražavanja, ekonomska i socijalna prava na internetu još su aktuelna, a sada im se pridružuju i razmatranja zaštite ljudskog integriteta i slobodne volje u kontekstu razvoja umjetne inteligencije i razvoja na području nanotehnologija. Europska unija u 2023. radi na
nizu regulacija na polju zaštite podataka, umjetne inteligencije i sajber sigurnosti.
Pitanja pristupa internetu i dostupnosti online sadržaja od posebnog su značaja u kontekstu društvene isključenosti određenih kategorija, a međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih i digitalnih prava posljednjih godina posebnu pažnju usmjeravaju i na principe dizajna internet tehnologija, tražeći da se poštivanje ljudskih prava uključi u sam proces razvoja tehnologija.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.
