Dolaskom još jednih američkih predsjedničkih izbora u oktobru ove godine, borba protiv širenja netačnih informacija i dezinformacijskih kampanja na internetu, popularna tema diskusija o medijima prethodnih godina, ostaje u fokusu i ove godine. Razvoj i poboljšanje tehnologija poput deepfake-a, videa manipuliranih putem tehnologije umjetne inteligencije, predstavlja dodatni izazov za javnost i medije, kao i za stručnjake koji se bave ovim problemom. Vještine verifikacije internetskog sadržaja i istrage bazirane na otvorenim alatima sada su mainstream i neophodan dio arsenala svakog novinara i novinarke, ne samo onih koji rade u digitalnim medijima.

 

 

Medijske kuće nastavljaju testirati nove formate kojima bi privukli nove generacije konzumenata vijesti i povećali angažman publike. Očekujte eksperimente sa novim društvenim mrežama poput TikTok-a, medijske sadržaje posebno kreirane za format storija, te različite interaktivne elemente unutar priča.

 

Prateći rezultate novih istraživanja o navikama publike, novinski izdavači i oglašivači se sve više okreću i plasiranju sadržaja na kanale direktne komunikacije poput Vibera, WhatsAppa i Facebook Messengera, s obzirom na njihovu rastuću popularnost u širenju i konzumaciji vijesti među publikom koja ne želi dijeliti linkove u javnom forumu društvenih mreža.

 

Format čija popularnost tiho raste već godinama je audio, čiji je predstavnik podcast danas dio mainstreama. Stručnjaci predviđaju daljnji razvoj audio interneta, koji godinama kaska za vizualnim sadržajima, te produkciju novih hitova poput slavnog podcasta Serial i kreiranje podcasta koji se bavi samo vijestima.

 

 

Sve očitije globalne posljedice klimatskih promjena sobom povlače i potrebu za odgovornim i informisanim izvještavanjem o ovom problemu. Novinari i novinarke specijaliziranu za tumačenje naučnih izvještaja o problemima okoliša i utjecaju klimatskih promjena na sva područja ljudskog djelovanja ove će godine imati prominentnije mjesto u medijima. Tzv. solutions journalism (novinarstvo koje nudi rješenja) potencira priče fokusirane na izlaganje društvenih problema i njihovih mogućih rješenja, zasnovanih na činjenicama i dokazanim najboljim praksama. 

 

 

 

Porast utjecaja društvenih mreža na mnoge sfere javnog djelovanja, od novinarstva do izbornih rezultata, u proteklih nekoliko godina je probudio interes političkih struktura za pojačanu regulaciju velikih internetskih kompanija. Uvođenje Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR) 2018. godine (i prve kazne određene za one koji su je prekršili) jedan je od koraka ka oštrijoj regulaciji upotrebe ličnih podataka korisnika na internetu, a transparentnost prikupljanja i korištenja privatnih podataka sve je češći zahtjev informisanih korisnika digitalnih platformi, što je već rezultiralo uvođenjem novih alata, poput Facebookovog alata koji korisnicima nudi mogućnost da vide koje podatke o njima sa Facebookom dijele sajtovi izvan same platforme. Uz ubrzani razvoj tehnologija poput prepoznavanja lica i sve češće propitivanje njenih etičkih implikacija i mogućih zloupotrebi, pitanja privatnosti i vrijednosti ličnih podataka korisnika dobijaju na važnosti i postaju fokus publike i regulatora.