Kako je Dan Republike Srpske od skromne, protokolarne vijesti postao medijski monstrum koji usisava energiju cijelog društva.

Screenshot/RTRS

Prije dvadeset godina, to je bio skroman, neupadljiv praznik. Banjalučke dnevne novine su 9. januara 2003. vijest o proslavi Dana Republike Srpske objavile na sedmoj stranici, skoro neprimjetno, u donjem desnom uglu, kako i priliči protokolarnoj vijesti. Bio je prijem kod predsjednika Republike Srpske, a gosti – predstavnici odbrane i bezbjednosti, borci, akademici, te ličnosti iz kulture i umjetnosti.

Godinu kasnije, na sličnom prijemu, upućena je poruka predsjednika RS Dragana Čavića: „Od nas se ne može očekivati da žrtvujemo entitet za funkcionalnost države, ali ni mi ne možemo očekivati da država (Bosna i Hercegovina) svoj put ulaska u međunarodne i regionalne integracije žrtvuje zbog protivljenja entiteta“.

Tako je, protokolarno, išlo sve do januara 2007. godine. Dakle, do vremena nakon pada „Aprilskog paketa“ – prvog, velikog, postdejtonskog pokušaja da se Bosna i Hercegovina uredi kao funkcionalna država. Ta suštinska rekonstrukcija države, podržana od svih vodećih političkih partija iz oba entiteta (uključujući lidere ključnih političkih partija – Dodika, Čovića i Tihića) i kompletne međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, oborena je neshvatljivim egoizmom jednog sarajevskog političara – Harisa Silajdžića.

Devet mjeseci nakon kraha „aprilskog paketa“, devetog januara 2007. godine, Dan Republike Srpske našao se na svim naslovnicama novina u RS. Milorad Dodik govorio je o vraćenom dostojanstvu, dodavši: „Republika Srpska se neće više vratiti na vrijeme kada je bila ponižena i potcijenjena.“ Te godine prvi put je primijećeno odsustvo političkih stranaka iz Federacije i nekih predstavnika međunarodne zajednice na proslavi u Banjoj Luci. „Nećemo doći nikom ko nije došao nama“, prkosno je poručio Dodik.

Naredne 2008. godine, u Banju Luku su po prvi put na proslavu Dana Republike došli vodeći političari Srbije – predsjednik Boris Tadić i predsjednik Skupštine Srbije Oliver Dulić.

Godine 2010. proslava Dana Republike Srpske zauzimala je cijelu naslovnicu i naredne dvije stranice banjalučkih dnevnih novina. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da je „RS ustavna činjenica i kao takvu je poštujem, kao i Dan Republike, koji je legitiman praznik“.

Bilo je to 18 godina nakon povoda za ovaj praznik, pa se govorilo i o „punoljetstvu entiteta“, iako je entitet formalno uspostavljen u Dejtonu, u novembru 1995. godine. Povod prazniku bila je Skupština srpskih poslanika u BiH, koja je 9. januara 1992. usvojila Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, što je bio praktično uvod u rat, ili kako je tog januara 1992. Momčilo Krajišnik, presuđeni ratni zločinac, izjavio: „federalnu jedinicu u sastavu Savezne Republike Jugoslavije“.

Godinu kasnije, 2011. godine, sarajevsko Oslobođenje citiralo je člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je izjavio da „obilježavanje Dana RS nije uvredljivo za Bošnjake“.

Čestitka za Dan Republike Srpske iz Zagreba po prvi put je stigla 2012. Uputio ju je tadašnji predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović. Te iste godine Milorad Dodik primio je prvi orden za prijateljstvo iz Rusije, a u Banjoj Luci poručio: „Samostalna Republika Srpska u dejtonskoj BiH.“

U okviru proslave objavljena je i video simulacija TV Dnevnika iz budućnosti. Zamišljena je 2032. godina, dvadeset godina kasnije, a vijesti su prikazivale Republiku Srpsku kao poljoprivrednu silu koja proizvodi električne automobile i kreira ekološke kuće (u obliku elipse, otporne na zemljotrese) koje se masovno izvoze u Ameriku. Posebno je istaknuta priča iz zamišljene budućnosti o Belgijancu koji živi u Foči i godišnje dovodi sto hiljada turista na ovo područje.

Proslavi u Banjoj Luci te godine pridružio se i filmski režiser Emir Kusturica, koji je pred prisutnima u Banskom dvoru govorio o „teškom djetinjstvu u Sarajevu, koje je bilo hladnije nego u Sibiru.“

Iste te 2012. godine, iz Sarajeva je, po prvi put, stigla drugačija poruka. Bakir Izetbegović podsjetio je da je devetog januara 1992. formirana „paradržava i paravojska koje su s tog teritorija BiH etnički očistile svo nesrpsko stanovništvo.“

Naredne godine, Izetbegović je podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovog praznika. Krajem 2015. godine, Ustavni sud BiH je proglasio deveti januar neustavnim i osporio njegov vjerski karakter obilježavanja jer se Sveti Stefan slavi kao „krsna slava Republike Srpske“. U obrazloženju Suda navedeno je da ovaj dan „nema simboliku kolektivnog sjećanja, što je važno u multietničkim društvima“. Sud nije osporio pravo entiteta da ima svoj praznik, ali je datum deveti januar ocijenjen kao neustavan.

Predstavnici većine političkih partija u Federaciji (izuzev HDZ-a) već su uveliko bojkotovali ovaj praznik. Predstavnik SDA i potpredsjednik Narodne skupštine RS, Ramiz Salkić, izjavio je da Dan RS „nije bio prihvatljiv u prošlosti, nije prihvatljiv danas, a neće biti ni u budućnosti“. Denis Bećirović, tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Skupštine BiH, doveo je u pitanje ovaj praznik, navodeći da „nema uporište u Dejtonskom sporazumu“.

Godine 2016. po prvi put na proslavu u Banju Luku stigao je Aleksandar Vučić, tadašnji premijer Srbije. Svečanu besjedu na skupu održao je, kako se moglo očekivati, gost iz Beograda – Matija Bećković. Istovremeno je u Srebrenici, na protestu udruženja „Majke Srebrenice i Žepe“ povodom ovog praznika, rečeno: „Mi smo platili cijenu vaše Republike.“

Godinu kasnije, prvi put je povodom devetog januara organizovana parada glavnom banjalučkom ulicom. Uz taktove „Marša na Drini“ prodefilovala su borbena vozila, pripadnici policije, boračkih organizacija, studenti, Civilna zaštita, vatrogasci, poštari i članovi moto-grupe „Noćni vukovi“. Na ovo je, osim domaćih partija, reagovala i međunarodna zajednica, uključujući američku ambasadu.

Parada ili defile od tada je postao nezaobilazan dio proslave i u nju su kasnije uključene i vojne jedinice. U međuvremenu je, 2023. godine, jedan vojno-policijski defile održan i u Istočnom Sarajevu.

Ovogodišnja proslava imala je sve ključne elemente kao i nekoliko godina ranije, uključujući rakošni vatromet. Medijski je usisala sve ostale informacije.

Centralni dnevnik javnog RTV servisa RS u trajanju od 39 minuta, prvih 37 je posvetio Danu Republike Srpske, kao i sve ostale sate večernjeg programa.

Nisu ni ove godine izostale negativne reakcije predstavnika međunarodne zajednice. I tako sve do naredne godine, kada će svečanost, vjerovatno, biti prebačena u svemir. Još je samo to ostalo.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.