Bošnjaci umjesto ljudi, brzina umjesto odgovornosti
Bošnjaci umjesto ljudi, brzina umjesto odgovornosti
02/08/2014
Teško je tačno utvrditi što je ovih dana više uznemirio prijedorsku javnost – ubistvo dvojice muškaraca u kafiću u Trnopolju ili način na koji su o ovom događaju izvijestili pojedini sarajevski mediji.
Oni su - bez trunke razmišljanja i uz svesrdnu podršku spremajućih-se-za-izbore predstavnika određenih političkih stranaka - zločin iz crne hronike premjestili u rubriku „Politika“, nakon čega su sproveli sopstvenu istragu, da na kraju čak i identificiraju krivce.
Nažalost, ni novinari ni političari nisu se tom prilikom vodili osjećajem za pravdu već potragom za klikovima, odnosno glasovima, što je dovelo do plasiranja u javnosti brojnih neistina i špekulacija a, prije svega – do širenja vjerske i nacionalne mržnje.
Policija ne zna, Klix sluti
Među prvim koji su pokrenuli „novinarski sud“ našao se portal Klix, koji je ujutru 29. jula objavio članak pod naslovom „U povratničkom naselju Trnopolje kod Prijedora ubijena dvojica Bošnjaka!“ Tekst je u toku dana (suočen s talasom kritika) prešao izvjesnu evoluciju, pa ga danas na sajtu možemo naći u manje senzacionalističkoj i manje nacionalno obojenoj verziji: „U povratničkom naselju Trnopolje kod Prijedora rafalima ubijena dvojica povratnika“.
FOTO: Prvi tekst objavljen na Klix.ba 29.jula
Iz orginalnog teksta uklonjena je i rečenica „Ubijena su dvojica povratnika bošnjačke nacionalnosti“, koja je, van svake logike, prethodila izjavi direktora policije RS Gojka Vasića: „Ne mogu potvrditi da li je riječ o povratnicima ili su to ljudi koji su tu došli preko ljeta.“ No, prije svega nestao je i završetak teksta: „Podsjetimo, u Trnopolju je tokom protekle agresije na BiH bio logor u kome su zatvarani i mučeni Bošnjaci i Hrvati.” Iako u toj prvobitnoj objavi Klix nigdje ne piše da je ubistvo počinio Srbin, sve u članku navodi na zaključak da se radi o zločinu na nacionalnoj osnovi. Podsjećanje na logor u Trnopolju dođe tu kao konačni dokaz – ako su Srbi ubijali 1992., onda sigurno da su ubili i 2014.
FOTO: Nova, "ublažena" verzija teksta na Klix.ba
Potvrdu ove teze je Klixu donijela serija komentara političara SDA, koji, barem teoretski, reprezentuju povratnike. Teško da ima više nepromišljene izjave od one potpredsjednika Narodne skupštine RS Ramiza Salkića („Prema prvim indicijama, zločin su izvršile osobe srpske nacionalnosti. To je, nažalost, jako uznemirujuće. Pogotovo jer je Trnopolje mjesto stradanja mnogih Bošnjaka i Hrvata. Tu je bio stravičan logor.
FOTO: Ramiz Salkić za Klix.ba
Nažalost, ovaj događaj potvrđuje da tamo ima još uvijek mnogo onih koji su spremni da ubijaju one koji su drugačiji.”) ili izjava predsjedavajućeg Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Muje Hadžiomerovića („Ne čudi da se ovakve stvari dešavaju kada vodstvo RS-a konstantno daje izjave u smislu negiranja genocida i najava secesije. Nije čudo da se onda i pojedine pristaše takve politike ovako neljudski ponašaju. Bošnjaci moraju otvoriti desetere oči. Krajnje je vrijeme da zbijemo redove i izborimo se za ono što nam Ustav i zakoni osiguravaju.”)
FOTO: Hadžiomerović za Klix.ba
Miroljubivi Bošnjaci i ratoborni Srbi
Lako je takve optužbe izgovarati predstavncima Bošnjaka iz RS-a koji sami žive u Tuzli (Salkić) ili Sarajevu (Hadžiomerović), no Srbima su presudili i lokalni prijedorski političari. Nedžad Bešić, predsjednik SDA Kozarac, autor je, na primjer, tvrdnje: „Sasvim je jasno da nijedan Bošnjak ne bi nešto ovako napravio, sve upućuje na to da je ubica srpske nacionalnosti.” Dakle, ako ćemo suditi po Bešićevim riječima, Bošnjaci su miroljubivi, dok su Srbi po prirodi ubice.
Kasnije je sličnu izjavu, ovaj put autorstva Ramiza Salkića, prenjela FENA. U kuloarima se Salkić danas pravda da se ne radi o njegovoj izjavi nego da je on samo prepričavao direktoru FENA-e Faruku Boriću Bešićeve riječi i bio je uvjeren da je razgovor neformalan.
No, o tome da je Salkić rekao tačno to što je htio reći svjedoči činjenica da se čitav slučaj našao u saopšenju SDA iz 31. jula, u kojem „SDA najoštrije osuđuje ubistva dva Bošnjaka u Trnopolju kod Prijedora koja su se desila 28. jula ove godine za vrijeme najvećeg muslimanskog praznika Bajrama“, te navodi da „ovo je još jedan primjer kako povratnicima Bošnjacima nije obezbijeđena sigurnost i preduvjeti za normalan život u manjem bh. entitetu, za što je isključivo odgovorna vlast RS.“ U slučaju da nekome nije jasno šta stranka želi naglasiti – ove rečenice su u saopštenju podvučene i boldirane.
FOTO: Saopštenje SDA od 31.jula
Da SDA voli koristiti međunacionalne tenzije u stranačke svrhe nije nikakva tajna. Ipak, slučaj iz Trnopolja je dokazao da ovakve izjave odgovaraju i medjima i citirane su bile puno češće od, na primjer, onih umjerenih koje je davao poslanik SDP-a u NSRS Behzad Čirkin.
Također, zanimljivo je kako je Klix skratio vijest agencije SRNA koja je objavljena nakon press-konferencije predstavnika bošnjačkih stranaka iz okoline Prijedora. Uzaludno ćemo u Klixovom prijenosu informacije tražiti dva pasusa: jednog u kojem Nedžad Bešić demantuje izjave Ramiza Salkića („On je dodao da su jučerašnje izjave potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Ramiza Salkića, kojima se ubistvu pripisuje motiv nacionalne i vjerske mržnje, izvučene iz konteksta.“) i drugog sa smirujućim komentarom Čirkina („Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srske Behzad Čirkin izjavio je da bi bilo maksimalno neodgovorno i nemoralno situaciju koristiti u dnevnopolitičke svrhe i da je to jedan od osnovnih zaključaka jučerašnjeg sastanka bošnjačkih predstavnika u vlastima održanog u Kozarcu.“).
Nacionalistički vremeplov
Članak iz Klixa koji sadrži Salkićev komentar je prenio, između ostalih, SAFF pod naslovom „Krvavi Bajram u Prijedoru“. Na taj se način magazin (inače poznat po širenju nacionalne netrpeljivosti) nadovezao na događaje iz Bijeljine iz 1992. godine čime je i on (nakon Klixovih „usputnih“ informacija o logoru u Trnopolju) direktno podsjetio na rat. No, sličnih evokacija ratne i poslijeratne sudbine Bošnjaka bilo je više.
FOTO: Tekst u SAFF -u
Novinska agencija Patria prenosi, na primjer, izjavu jednog od najčešćih sagovornika NAP-a - kandidata za člana Predsjedništva Mustafe Cerića. Obilježavanje Dana šehida je zanimljiv povod za Cerićev komentar na temu ubistva u Trnopolju koje je bivši reis povezao s opštom situacijom povratnika u RS-u, te je na taj način i on sugerisao motiv zločina: „Bajram je blagdan svih Bošnjaka muslimana u kojem pokazujemo zrelost i iskreno mi je drago što smo to učinili i ovog Bajrama na dostojanstven način. Našu radost je, međutim, poremetilo ubistvo dva Bošnjaka u Trnopolju kod Prijedora. Ogorčeni smo zbog činjenice da se učestali zločini i ubistva povratnika u manjem entitetu ne rješavaju, a policija i tamošnje vlasti ne poduzimaju mjere, pa se povratnici ne osjećaju sigurnim. Odlučno tražimo da se i ovaj, a i sva ranija ubistva hitno rasvijetle, te da se Bošnjacima u manjem entitetu garantira sigurnost.“
Na položaj Bošnjaka, ovaj put u ratu, podjeća, pak, NAP u uvodu u izjavu kozaračkog imama Amira ef. Mahića koju je kasnije prenio, između ostalih, Klix: „Motivi ubistva još uvijek nisu poznati, no mještani Kozarca sumnjaju da se radi o međunacionalnoj mržnji. Kozarac je bošnjačko mjesto u blizini Prijedora u kojem je tokom agresije na BiH ubijeno oko 1.800 Bošnjaka, a više hiljada je prošlo kroz zloglasne logore Keraterm, Trnopolje i Omarska. Najveći broj Kozarčana danas živi i radi u inostranstvu, a u Kozarac dolaze tek za vrijeme godišnjih odmora.” Zanimljivo je da ove riječi Patrie u istom tekstu demantira izjava samog Mahića koji kaže: „Ne možemo govoriti da je posljednje ubistvo dvojice Bošnjaka rezultat međunacionalne mržnje, ne možemo tvrditi ko je to uradio, i koji su mu motivi, ali je ovaj događaj sigurno uznemirio Bošnjake.“
Četvorica osumnjičenih za ubistvo u Trnopolju, među njima Zikrija Krkić koji je ostao u pritvoru, je konačno privedena 31. jula, pa je ovaj još uvijek nerješen slučaj automatski prestao biti zanjimljiv svim onim medjima koje su o njemu tako detaljno izvještavali (ili je mutirao u treš-verziju, kao što je to slučaj s pričom Radia Sarajevo – „Ljubomora motiv ubistva u Trnopolju?“).
FOTO: Tekst sa portala Radiosarajevo.ba
No, talas međunacionalnih optužbi je pokrenut. Hapšenje su spremno dočekali novinari u manjem entitetu kojim je izgovor za kontraofanzivu pružila „nezvanična informacija“ RTRS-a da se glavni osumnjičeni dovodi u vezu s vehabijskim pokretom“. Političko lešinarenje nad ljudskim tragedijama preselilo se na drugu stranu entitetske granice.
Ovaj tekst je objavljen uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autori publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.