Ekonomija BiH je dodatno ugrožena u vremenu pandemije, a uloga medija je još važnija u propitivanju mjera koje vlasti poduzimaju.

Naslovna foto: pixabay / Video: Mirza Ajnadžić / Infografika: Hana Kevilj

Medijsko izvještavanje o ekonomiji i ekonomskim prilikama u Bosni i Hercegovini intenziviralo se u posljednih deset godina što je primijetno od početka prve reformske agende, koja je za cilj imala poboljšanje ekonomske ali i političke klime u zemlji, rasterećenje realnog sektora i poboljšanje poslovne klime, kažu ekonomski stučnjaci. Ocjenjuju i kako je jedan od razloga što su međunarodna zajednica i inostrani donatori uložili sredstva i ponudili podršku da se o ovoj temi više i kvalitetnije piše.

Bh. mediji izvještavaju o ekonomiji, ekonomskim kretanjima i pokazateljima, kao i o ekonomskim mjerama koje uvode domaće vlasti, a sve je više i analitičara i novinara koji se bave ovim temama, komentarišu stručnjaci iz ove oblasti.

Pojedini online mainstream mediji imaju posebne sekcije namijenjene ekonomiji i/ili biznisu i tematski pokrivaju privredu, finansije, investicije, berzu i tržište rada. O ekonomiji se raspravlja u dijaloškim emisijama, a neke televizijske kuće, poput Al Jazeere Balkans, imaju posebne programe u kojima se govori o ekonomskim temama – od tržišta nafte do izazova s kojima se suočava ugostiteljski sektor.

Izvještavati o ekonomiji, ipak, zahtijeva stručno znanje i poznavanje finansijskih, bankarskih i ekonomskih termina, kvalitetne sagovornike i pouzdane statističke podatke, kojih, kako govore novinari, nedostaje u Bosni i Hercegovini.

Razumijevanje ekonomskih tema

Sve je više mladih novinara koji se u posljednje vrijeme prvenstveno bave ekonomijom, primjećuje ekonomski analitičar Admir Čavalić. Smatra da je jako važna saradnja ekonomista i novinara koji se bave ovim temama kako bi u medijskim izvještajima na kraju bile objavljene jasne i tačne informacije i precizna tumačenja određenih ekonomskih indikatora i mjera.

„Meni je posebno drago, naročito po pitanju određenih TV kuća i internet portala, da imamo sve više mladih novinara koji se prvenstveno bave ekonomijom, čiji je osnovni zadatak da potenciraju ekonomske teme. Samo ako se vratimo desetak godina unazad, vidjet ćemo da situacija nije bila baš takva, i uglavnom ekonomiju su, čak, u okviru medijskog prostora, tumačili ili političari, ili sociolozi, filozofi i slično, što je veoma fascinantno. Mogli su samo tumačiti iz nekih vlastitih ideoloških i političkih pozicija“, govori Čavalić.

Procjenjuje kako postoje tri vrste medijskih izvještaja o ekonomiji:

- agencijske vijesti i „sezonske ekonomske teme“, što podrazumijeva objavljivanje određenih indikatora poput informacija o godišnjem vanjskotrgovinskom deficitu BiH, bez analiza i dodatnih istraživanja;

- analitički ozbiljni istraživački tekstovi koji dekonstruišu određeni ekonomski problem, gledaju uzroke i traže rješenja, kojih je danas, kaže, sve više; i

- promocije i kampanje koje su plasirane i finansirane od firmi i domaće privrede.

Za građane su, kaže, najbitniji ovi drugi, analitički istraživački medijski izvještaji o ekonomiji, koji sadrže više strana priče.

„Uvijek do sada smo imali ozbiljan problem, a to je da je država tumačila vlastite ekonomske mjere, imala je monopol nad tumačenjem u javnom prostoru vlastitih ekonomskih mjera. Šta to znači, donese određeni zakon i onda u nedostatku kvalitetnih sugovornika i nekih kritičara, država kaže šta će taj zakon značiti za ekonomiju“, smatra Čavalić i dodaje da je u ekonomiji veoma važno da se jedna mjera ili zakon protumače sa više strana jer mogu imati brojne posljedice na tržišne učesnike.

Jedan od medija koji je ekonomiji dao više prostora posljednih godinu dana je Klix.ba. Novinar i ekonomista Rijad Durkić kaže da su ekonomija i biznis potcijenjene ali jako bitne teme i da mogu biti interesantne publici ako se prikažu na interesantan način. Zadnjih godinu dana on većinom piše o ovim temama, a ono što mu otežava rad je nedostatak kvalitetnih statističkih pokazatelja u BiH. Kaže da statistike nisu rađene po standardima EU, a da su mu važan izvor brojni stručni sagovornici.

„Ali postoji puno pozitivnih primjera i puno ljudi koji znaju raditi s medijima. Imamo cijelu jednu novu progresivnu ekonomsku struku koja uveliko olakšava rad jer su real-time ekonomisti, posebno ta mlađa garda“, kaže on. „Uz kvalitetnu analitiku i uključenost akademske struke, od građanstva, radnika, sindikata, pa do predstavnika izvršnih vlasti, zakonodavaca, naravno prije svega poslovnih ljudi koji ekonomiju žive svaki dan, onda bavljenje ekonomijom bude lakše nego što se očekuje“.

Teme bira na osnovu praćenja razvoja dnevnih dešavanja, aktualiziranja nekog problema koji postoji u društvu ili na osnovu dojave čitatelja. Govori da je ekonomskim temama bitno pristupati iz pozicije građana.

O ekonomskim posljedicama pandemije i pritisku na vlast

Mediji imaju značajnu ulogu u prenošenju i tumačenju informacija o ekonomiji, a koje se tiču svakodnevnih života građana. Mogu informisati i objasniti neku ekonomsku mjeru i šta ona znači za građane, ali i upozoriti građane na razne zloupotrebe ili malverzacije u sferi javnog sektora i biznisa. Mediji bi, zajedno sa stručnom javnošću, mogli i vršiti pritisak na vlast prilikom uvođenja novih ekonomskih mjera, ali Čavalić govori da nije siguran da li oni u tome uspijevaju.

Kao primjer navodi uvođenje akciza na gorivo, protiv čega je vođena kampanja i od strane medija i stručne javnosti, ali bezuspješno. Početkom godine, vlada je vršila lobiranje da se poveća stopa PDV-a na 21 posto, na što je struka burno reagovala, prisjeća se Čavalić i dodaje da nije poznato da li bi se takva mjera uvela u ovom trenutku, s obzirom na to da ga je zasjenila pandemija COVID-19.

„Kada je krenula ova cijela kriza oko COVID-19 treba reći da je u samom startu i struka zagovarala određena rješenja u smislu kako da se prevaziđe što bolje ova situacija, i obzirom da i dosta medija prati rad struke, generalno preko društvenih mreža, treba reći da su mediji bili poprilično zainteresirani da prenose određene stavove, da tematiziraju određene oblasti, pogotovo u onom dijelu kada su krenula otpuštanja radnika, kada su krenuli prvi negativni efekti po ekonomiju BiH, zaista je bilo svakodnevnog izvještavanja, a pogotovo od glavnih, ključnih medija u BiH“, govori ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

On smatra da mediji u BiH dobro izvještavaju o ekonomiji, ali da se ipak određene informacije i mjere prenose bez kritičkog osvrta za što je potrebno malo više istraživačkog novinarstva. Dodaje da bi se kroz medijsko izvještavanje mogao vršiti određeni pritisak na vlast i mjere koje uvode, a kao primjer navodi Korona zakon FBiH čiji cilj je ublažiti negativne ekonomske posljedica pandemije, između ostalog, kroz subvencionisanje doprinosa po svakom zaposlenom.  

„Da je možda bilo više pažnje, možda bi se kroz medijski nastup, a onda možda neke druge političke stranke, izvršio pritisak prema vlasti da se poprave rješenja koja su ponuđena, ovako je možda preblaga reakcija bila i onda je vlast kazala 'OK. Mi smo ponudili to, nema velike reakcije, onda idemo s tim prijedlogom, zakonom'. Zakon za koji dan-danas smatram da nije najbolje rješenje, da smo puno bolje mogli definisati onu pomoć, privredi, radnicima, da kasnije ne bi imali neke negativne efekte“, govori Hadžić.

Kaže da je u medijima i u stručnoj javnosti izostala kvantifikacija te pomoći i informacije o broju radnika i o kolikim finansijskim sredstvima se zapravo radi. Stručnjaci se slažu da su mjere uvedene veoma kasno, na njih se čekalo čak 50 dana, a one prestaju važiti  60 dana nakon ukidanja stanja nesreće.

Iako su na početku pandemije mediji uglavnom izvještavali o broju umrlih, zaraženih i oporavljenih, te iznosili detalje o pojedinim slučajevima, vijesti o negativinim ekonomskim posljedicama pandemije, porastu broja nezaposlenih, mjerama koje vlasti poduzimaju da ublaže posjedice ipak su ubrzo postale dnevne i popularne. O tim temama se raspravljalo u emisijama, na portalima i forumima, a ekonomski analitičari su doprinijeli svojim analizama o uticaju pandemije na ekonomiju.

„Ja uvijek volim naglašavati da je lažna dihotomija spašavanje života s jedne strane i ekonomije s druge. To je ista stvar. Vi ako ne spasite ekonomiju, vi ćete imati lošije zdravstvo, obrazovanje, lošije ćete živjeti, kraće ćete živjeti, sve su to statistički podaci“, govori Čavalić. Pored Korona zakona i uticaja pandemije na ugostiteljsku industriju i turizam, Čavalić dodaje i da su prihodi koje šalje dijaspora također značajna tema tokom pandemije. Govori da i mediji i ekonomski analitičari prate recesiju i da će BiH imati dva osnovna problema: problem doznaka (prihoda iz dijaspore), jer se 10 posto bh. ekonomije odnosi na dijasporu, te nezaposlenost, uključujući i one koji neće ići na sezonski rad. Čavalić smatra da način komuniciranja mjera od strane vlasti nije bio dovoljno dobar.

„Jer kada donosite neke ekonomske mjere, javna komunikacija je pola mjera. Zašto? Zato što postoji nešto što se zove anticipacija tržišnih učesnika. Zato je optimizam bitan u ekonomiji. Ako privrednici ne mogu anticipirati zakone i ako su ti zakoni likvidni, mijenjaju se, imamo različite strane koje govore o zakonu, nemamo jedan centralizovan izvor, nije jasan, konfuzan je, nije jasna ta mjera. A to je konkretno u BiH, neke firme su otpuštale radnike jer nisu znale da li će biti podrške i slično“, kaže Čavalić za Media.ba.

Novinar Rijad Durkić kaže da su ekonomske teme na Klixu za vrijeme koronavirusa, pored afere s respiratorima, bile mnogo praćene.

„Teme koje su bile vezane za Korona zakon su jako dobro praćene i mi smo ih jako forsirali jer nam je bilo u interesu da se prije svega radi na zakonu. Da artikuliramo zahtjeve svih granskih udruženja, sindikata, da iznesemo maltene svaki prijedlog koji je došao, da priredimo najširi spektar mišljenja analitičara šta bi trebalo da stoji u zakonu“.

Pored toga, druga popularna ekonomska tema na Klixu je bio moratorij na otplatu kredita, pa i statistički podaci kako ljudi koriste moritorij i kakva su njihova iskustva na otplatu kredita.

„U danu kada ovo snimamo mi smo, naprimjer, objavili priču o turističkim vaučerima o kojima razmišlja Vlada Federacije što kao pomoć turističkom sektoru, ali i bh. građanima. Da na neki način kroz ostanak u domovini i trošenje novca ovdje na pojedinim našim turističkim aranžmanima povećamo turističku potrošnju i pomognemo oporavku privrede“, kaže Durkić.

Kao dio ove analize o medijskom izvještavanju o ekonomiji, analitičar Faruk Hadžić pripremio je analizu o ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19 na Bosnu i Hercegovinu za koje kaže da će se osjetiti u nekoliko talasa. U prvom talasu, najveće posljedice će se osjetiti u sektorima prerađivačke industrije, koja zavisi od uvoza sirovina iz inostranstva i izvoza na tržišta poput Italije i Njemačke, turističkog sektora koji se ogleda u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, te ostalih uslužnih djelatnosti. U drugom talasu, posljedice će se osjetiti u svim sektorima, ne samo onim gdje je zabranjen rad, već i drugim sektorima, zbog pada privredne aktivnosti. Nakon ponovnog pokretanja rada, nakon početnog perioda, mnoga pravna lica mogu ponovno otpustiti radnike zbog pada potražnje na tržištu, a čiji je glavni uzrok pad potrošnje.

Poslovni portali

Pored mainstram medija, koji imaju posebne emisije posvećene ekonomiji i biznisu, postoje i posebni biznis portali koji se isključivo bave tim temama. Jedan takav je Akta.ba koji već 15 godina djeluje u BiH i pruža informacije o aktuelnim privrednim i ekonomskim dešavanjima. Osim pregleda najnovijih vijesti i izvještaja iz zemlje i regiona, Akta.ba nudi i ekonomske analize, izvještaje sa berze, najave novih investicija, pregled najnovijih tendera i pobjednika tendera, a sadrži i registar kompanija i institucija.

„Najviše smo posvećeni pozitivnim pričama kompanija, firmi, klijenata, koje posluju u BiH, ali i do onih malih sitnih priča, obrtnika, zakona, dohotka, PDV-a, nameta raznih. Nastojimo da obuhvatimo sve teme koje će biti korisne firmama koje posluju preko nas“, govori glavna i odgovorna urednica Akta.ba, Seida Bijedić, i dodaje kako su pozitivne priče o biznisu i ekonomiji u bh. medijima rijetke, ali da one mogu pomoći promociji firme ali i dolasku do novih poslovnih partnera.

„Da li je nekad dnevnik neki započeo s nekom dobro pozitivnom pričom, firmama koje su pokretači ekonomije? Uvijek crna hronika i slično. Malo ljudi zna šta se sve proizvodi u BiH. Od jahti, vatrogasnih vozila, odijela, obuće, namještaja, montažnih kuća. Sve su to velike firme, koje zapošljavaju veliki broj ljudi, koje rade uglavnom za izvoz, za evropska i svjetska tržišta“.

Kaže da bi novinari, ukoliko žele pisati o ekonomiji, morali poznavati osnovne termine, i da im je teško naći kvalitetne novinare jer uglavnom ne poznaju osnove ekonomije i biznisa. I Akta.ba, kao i drugi poslovni portali, prilagodila se novonastaloj situaciji i izvještavala o pandemiji i temama poput „koliko je uticalo na poslovanje firmi, koliko firmi je osjetilo posljedice, nisu mogli uvoziti repromaterijal, nisu mogli izvoziti, sve je stalo dva mjeseca, pa je onda tu nezaposlenost“, a pratili su i Korona zakon: „Firme su predale te zahvjete, ispunile obrasce, ispunile uslove koji su bili propisani javnim pozivom ali veoma mali broj njih je dobio sredstva. Prošlo je dva mjeseca od pandemije, ljudi su počeli da rade, ali još uvijek nisu dobili ta sredstva. Većina njih je očekivala da će ta sredstva dobiti na račun firme, kao neku finansijsku pomoć. Međutim, to će firmama biti podijeljeno na račune fondova. To je u biti neki poreski kredit, i oni na ta sredstva ne mogu računati u nekih narednih mjeseci. Veoma kasno se počelo da se razgovara o toj pomoći, a realizacija je pogotovo zakasnila“, kaže Bijedić.

Još jedan poslovni portal u BiH je Capital.ba koji se prvenstveno bavi istraživačkim novinarstvom i otkrivanjem zloupotreba u javnim nabavkama i biznis sektoru.

„Mi zapravo, iskreno govoreći, nismo ni blizu klasične definicije poslovnog portala. Poslovni portali se bave zakonskim rješenjima i pokušajima lobiranja da se neki zakon donese, a koji će biti dobar za poslovnu zajednicu“, govori urednik Siniša Vukelić. Istraživačkim novinarstvom se bavi od 1998. i kaže da je njemu bilo gubljenje vremena baviti se temama klasičnog poslovnog portala jer korupcija, nepotizam i namještanje javnih nabavki najviše utiče na poslovni ambijent i poslovanje firmi u BiH.

„I onda smo odlučili da se bavimo baš tim, da pratimo tok novca, da pratimo ono što utiče stvarno na poslovnu zajednicu, što uništava konkurenciju, favorizovanje privatnih porodičnih stranačkih kompanija ili uopšte upravljanje javnim preduzećima i institucijama. Svih ovih pet godina mi pokušavamo da se bavimo korupcijom, odnosno kriminalom, odnosno netransparentnim trošenjem javnog novca, koji je zapravo najveća prepreka da se ovdje uspostavi normalni poslovni ambijent“.

I tokom pandemije, zloupotrebe u javnom i privatnom sektoru nisu izostale. Posljednih dana Capital.ba je objavljivao priče o slovenskim firmama koje su registrirane ali ne i nastanjene u Banjoj Luci, a pratili su i tender za izgradnju zgrade Ustavnog suda u Banjoj Luci, i izvještavali o sumnjama da je najmješten.

Problem nije doći do informacija jer korupcije je svugdje, ali govori da ovakav posao dovodi novinare u konflikt s interesnim grupacijama, stavlja novinare pod prijetnje i tužbe. Često mu govore da ne može istraživanjima ništa promijeniti, a optužuju ga i da radi za određene strane. Ipak, da ovakva medijska istraživanja mogu pokrenuti istrage i tužbe, pokazuje i slučaj kupovine i uvoza respiratora šta je bila uključena kompanija Srebrena malina.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.