Civilno društvo je u medijima najčešće stavljano u kontekst reformi i u izjavama zvaničnika, ali nije jasno šta ono podrazumijeva.

Foto: pixabay

Da li je za bosanskohercegovačku medijsku scenu ali i javnost, civilno društvo jednako nevladinim organizacijama? Ili možda međunarodnim institucijama? Grupi ljudi okupljenih ispred Parlamenta na protestima? Ili skupu svega navedenog?

Često mediji, odnosno novinari, koriste ili prenose riječi čije značenje ne razumiju u potpunosti, neobjašnjene ali zvučne fraze, buzz riječi kao što su evroatlantske integracije, reformska agenda, atlantska incijativa, poglavlje 33 ili šta već ne. Civilno društvo je, izgleda, jedna od tih fraza. No, o čemu mediji pišu kada pišu o civilnom društvu?

Vodeći narativ: rješenje za sve probleme

Kada mediji pišu spomenu pojam civilnog društva, većinom je to sintagma koju nalazimo u izjavama sagovornika, a rijetko pojam o kojem se detaljno raspravlja i piše.

Među člancima objavljenim u prošloj godini, „civilno društvo“ se spominje u više od 60 tekstova u četiri dnevne novine u Bosni i Hercegovini: Dnevni avaz, Oslobođenje, Nezavisne novine i Dnevni list. Nakon čitanja članaka, jasno je da se taj pojam direktno spominje u samo polovini od tog broja članaka.

Analiza sadržaja članaka pokazala je da se koncept civilnog društva zapravo jasno spominje u samo 28 članaka. U ostalim člancima navodi se u naslovima organizacija ili projekata, ili stoji slovo uz slovo sa nevladinim organizacijama, političkim strukturama i bilo kome za koga autor članka ili intervjuisana osoba smatra da treba da ima aktivniju ulogu u procesu promjena bh. realnosti.

Definicija ili objašnjenje – šta je civilno društvo – veoma je nejasna. U nekoliko članaka ono se poistovjećuje sa nevladinim sektorom, u nekima služi samo kao dodatak nabrajanju svih elemenata potrebnih za napredak društva.

Na primjer, u članku u kojem se govori kako su nevladine organizacije uputile otvoreno pismo šefu izaslanstva EU u BiH (Dnevni list, 23.10), civilno društvo se poistovjećuje sa nevladinim organizacijama. U drugom je taj pojam naveden uz nevladine organizacije, medije i akademske krugove kao neophodan element za promjene (Oslobođenje, 19.12.).

No, pored tih varijacija, postoje i one nejasnije kao što je istaknuto u citatu "navedena organizacija, koja uvezuje nevladin sektor te akademsku zajednicu na globalnom nivou dizajnirala je indeks putem kojeg mjeri efikasnost vlasti te privatnih i javnih preduzeća, kao i civilnog društva u cjelini" (Dnevni avaz, 12.08.) u kojoj je nejasno da li je civilno društvo odvojeno od svih tih elemenata ili je sinonim za sve njih zajedno.

Možda i važnija od definicije je uloga koja se dodjeljuje civilnom društvu ali i kontekst u kojem se spominje.Od gore navedenih 28 članaka u kojima se civilno društvo direktno spominje, u čak 17 članaka je to kroz izjave bh. državnih zvaničnika, američke ambasadorice, međunarodnih posjetilaca i EU funkcionera. I u svih sedamnaest, o pojmu civilnog društva se govori kao o nužnom elementu za razvoj države, društva, EU puta ili čak policijskih agencija.

Aktivna uloga – koga, u čemu?

„Civilno društvo mora preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i izvještavanju o radu policijskih agencija“. „Civilno društvo može da pomogne u rješenju problema“. „Civilno društvo upozorava“ ... samo su neke od izjava u kojima se govori o spasilačkoj ulozi civilnog društva. 

Osnovni koncept ili ideja koju javnost dobije o tom pojmu i njegovoj ulozi u svakodnevnom životu bh. građana, ne dolazi direktno od novinara. Kao što je vidljivo iz broja članaka i služenom narativu, o civilnom društvu nas, kroz novinare, obavještavaju državni zvaničnici.

Istina,  može se zaključiti i to da je civilno društvo sve i ništa i da baš i nismo sigurni šta taj pojam znači. Ali znamo da će „riješiti“ sve probleme i provesti sve reforme.

Prošlogodišnji događaji poput stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dolaska nove ambasadorice SAD-a u BiH, zajedno sa izvještajima međunarodnih organizacija o stabilnosti zemlje i regije, stanju medija, povezani su sa pisanjem o civilnom društvu. Tačnije, obično su osobe koje su sudjelovale u tim događajima davale izjave o spasilačkoj ulozi civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

„Civilno društvo je neophodno vladama zbog ljudskih kapaciteta kako bi se odgovarajući sektori pripremili za usvajanje evropskih standarda, zakona i institucionalih riješenja“, izjavila je krajem decembra za Oslobođenje Jelica Minić, Predsjednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.

„Nadam se da možemo s liderima i civilnim društvom i građanima BiH zasukati rukave i početi s radom“,rekao je za Dnevni avaz 04.12. zamjenik pomoćnika sekretara SAD, Hoyt Brian Yee.

„Civilno društvo će biti uključeno u izradu programa reformi i sa svoje strane cijenimo njihove aktivnosti zagovaranja“, istakla je za Nezavisne novine u februaru prošle godine visoka predstavnica EU za spoljnje poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Federika Mogerini.

Iz navedenih izjava prepoznaje se visoko očekivanje od civilnog društva kao i činjenica da taj pojam dospijeva u redove članaka dnevnih novina gotovo isključivo onda kada se govori o potrebnim reformama i promjenama.

Čak 23 članka objavljena su u dnevnim novinama tokom protekle godine a u kojima se zajedno spominju civilno društvo i reforma. No, u većini izjava „civilno društvo“ se spominje samo usput, bez detaljnog objašnjenja šta je to što civilno društvo treba uraditi ili ko je to civilno društvo koje će biti uključeno u izradu programa reformi.

Većina medijskog sadržaja ne definiše civilno društvo u smislu da daje širu sliku o tome šta ono radi, gdje radi, ali nastavlja da naglašava da je to sastojak ključan ukoliko želimo promijeniti stvari.

Ili kao što Mustafa Spahić u svom autorskom članku za Oslobođenje (28.03.) piše da se civilno društvo „odnosi na mnoštvo autonomnih, dobrovoljnih, slobodnih i od vlasti i politike nezavisnih, kulturnih, sportskih, vjerskih, ekonomskih i humanitarnih organizacija... Civilnom društvu ili nevladinom sektoru pripadaju razne društvene organizacije i interesne grupe.“

Baš kao u u dnevnim novinama, pojam civilnog društva se spominje u sličnom kontekstu i u gotovo istoj formi izjava i na bh. news portalima. Kao poređenje uzeti su podaci sa Klix.ba portala,jer je najčitaniji ali i portal koji pokriva najviše događaja širom zemlje.

Dio članaka se, baš kao u dnevnim novinama, odnosio na nazive organizacija ili se civilno društvo spominjalo u generalnom kontekstu zajedno sa elementima kao što su “država, nevladine organizacije, institucije”.

Taj se pojam spominje u izjavama državnih i međunarodnih zvaničnika, u polovini članaka, poput izjave Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara objavljene 02.02.:

”Samo afirmisano građansko društvo u kojem organizacije civilnog društva – a što su po definiciji sve nevladine, neprofitne strukture u koje se građani organizuju u cilju ostvarivanja zajedničkih ciljeva – i institucije države sarađuju, može unaprijediti participativnu demokratiju i tako poboljšati zakonski i administrativni ambijent za razvoj i napredak zemlje”.

Jedan od rijetkih članaka u kojem se dublje ulazi u temu civilnog društva, Klix.ba je 07.08. objavio članaka pod nazivom “Civilno društvo na Balkanu: Sveta krava ili nova realnost” u kojem su prenijeli dijelove članka Nenada Šebeka, glasnogovornika sekretarijata Regionalnog vijeća za saradnju i člana ekspertske grupe Foruma civilnog društva Zapadnog Balkana.