Proslava prve godišnjice oslobođenja Sarajeva 1946.

Foto: Infobiro

Priredili: Infobiro i Media.ba

Tuzlanska novina Front slobode, koja je nastala tokom Drugog svjetskog rata, 7. aprila 1945. je na naslovnoj stranici objavila vijest da je Sarajevo oslobođeno dan ranije.

U tekstu pod nazivom “Sarajevo je oslobođeno” navodi se da su višednevnim žestokim borbama na širem području Sarajeva, pod vrlo teškim uslovima planinskog zemljišta, jugoslavenske trupe slomile spoljne odbrane sarajevskog utvrđenog rejona, a 6. aprila. 1945. u jurišu zauzele i oslobodile Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine.

“Po cijeloj Jugoslaviji, po cijelom slobodoljubivom svijetu, kruži danas ta radosna vijest koja znači veliku pobjedu naše mlade herojske Jugoslovenska armije. Nad prestonicom federalne Bosne i Hercegovine vije se od danas zastava demokratske federativne Jugoslavije ... Oslobođenje Sarajeva znači da je naša mlada Jugoslavenska armija postala velika narodna vojska'', objavio je Front slobode.

Ova novina pojavila se u novembru 1943. godine kao glasilo antifašističkog pokreta za istočnu Bosnu. Nekadašnji glavni urednik Fronta slobode Sinan Alić 2016. godine je pisao kako je nastala i nestala ova novina. Trajala je više od šest decenija, preživjela je dva rata, ali, kako piše Alić, nije uspjela mir. Posljednji broj je izašao 2005. godine.

O tome kako se proslavila prva godišnjica oslobođenja Sarajeva, možemo saznati iz Sarajevskog dnevnika. Ova dnevna novina je 8. aprila 1946. godine na naslovnoj stranici objavila tekst o događajima koji su se održali povodom tog, kako se u tekstu navodi, velikog praznika – prve godišnjice oslobođenja iz “ropstva fašističkih osvajača i domaćih ugnjetača”.

U tekstu pod naslovom “Sarajevo je na svečan način proslavilo prvu godišnjicu svoga oslobođenja” piše da su građani ukrasili svoje domove i da je grad dobio praznički izgled. Na izlozima i na prozorima izložena je slika maršala Tita i narodnih heroja, ukrašena trobojkama i petokrakim zvijezdama. Svečana proslava je počela navečer, 5. aprila, na Vratniku, na mjestu gdje su “borci zaigrali prvo kozaračko kolo”, a otvorena je ispred Gradskog odbora Narodnog fronta.

Sarajevski dnevnik piše da su navečer u gradu bile iluminirane mnogobrojne zgrade, a u Narodnom pozorištu 6. aprila održana svečana akademija. Održana je svečana sjednica Gradskog narodnog odbora odakle je poslan telegram Titu.

“Zbratimljeni Srbi, Muslimani i Hrvati Sarajeva po uzoru svojih brojnih heroja i rukovodilaca Sarajlija u narodnom ustanku, stoje danas čvrsto uz Vas, druže Maršale, na braniku tekovina narodno-oslobodilačke borbe, i ulažu sve napore da brzom obnovom naše porušene zemlje isto onako iznenade cijeli svijet kao što smo ga iznenadili našim uspjesima u borbi protiv fašizma”.

Na svečanoj sjednici se govorilo i o izmjenama naziva sarajevskih ulica – ukinuli su se svi nazivi ulica, naselja, trgova i mostova i ostalih javnih objekata čija su imena bila izmijenjena ili označena za vrijeme okupacije. Ulica Kralja Aleksandra dobila je naziv Maršala Tita, Ulica Kralja Petra naziv Jugoslavenske armije, a ulica Kraljice Marije je postala Ulica Vladimira Perića Valtera.

Tog dana otkrivena je i spomen-ploča Vladi Periću Valteru na zgradi Elektrane, te otkriven “spomenik izginulim borcima”, što je i bio glavni dio proslave.

“Već u 10 sati prije podne pokrenulo se gotovo cjelokupno stanovništvo Sarajeva da učestvuje u glavnom dijelu proslave otkrivanjem spomenika izginulim borcima za narodno oslobođenje''.

Novina Sarajevski dnevnik je izlazila od jula 1945. do decembra 1946. godine, svakog dana osim nedelja. Novina je bila značajna, kako je to pisala Sanela Karaica, naročito jer je svjedočila kulturnoj obnovi Sarajeva.

O obnovi Sarajeva pisala je i novina pod nazivom 6. april, nedeljni list Narodnog fronta Sarajeva.

U tekstu “Pet godina razvitka Sarajeva”, koji je objavljen na naslovnoj strani prvog broja novine 6. april, navodi se da je 1947. izgrađen regulacioni plan izgradnje grada s ciljem da Sarajevo bude jedan od najljepših gradova Jugoslavije.

Tokom pet godina izgrađena su nova stambena naselja i blokovi, a neki dijelovi grada, od “Skenderije ćuprije do Crvenog krsta”, potpuno su, piše, izmijenili izgled.

“Osnivanjem Opere, otvaranjem preko 96 biblioteka, 6 domova kulture, novih bioskopa, pionirskog pozoriša, radničke pozornice, kulturno umjetničkih društava i muzičkih škola, povećale su se mogućnosti za široki masovni kulturni rad i zadovoljenje kulturnih potreba naših građana koje su naglo porasle ovih pet godina’’.

___