Nova pravila o ponašanju uposlenih BHRT-a na društvenim mrežama.

foto: Mediacentar Sarajevo

Još 2003. godine usvojeni su Uređivački principi javnog RTV sistema koji se odnose na tri javna servisa u Bosni i Hercegovini (BiH): BHRT, RTVFBiH i RTRS.

Principi predstavljaju standarde kojih se rukovodstva, urednici i zaposleni javnih emitera u BiH trebaju pridržavati kako bi bolje razumjeli i izvršavali svoju misiju služenja javnosti. Obavezan su programski i profesionalni dokument za sva uredništva, novinare i ostale uposlenike i donose niz profesionalnih standarda poput nepristrasnosti, pravičnosti, tačnosti podataka, pristojnosti i uljudnosti, poštivanja različitosti i nezavisnosti. Povreda Uređivačkih principa predstavlja težu povredu radnih obaveza.

Plamenko Čustović, koji je 2003. bio predsjednik Izvršne komisije Osnivačkog odbora Javnog servisa BiH i učestvovao je u izradi ovih principa, kaže kako nije zadovoljan njihovom provedbom. 

„Jer se očigledno postulati novinarskog profesionalizma krše svakodnevno. Ovi principi, kad smo ih donosili i utvrđivali njihov sadržaj, su bili vrhunski za profesionalno novinarstvo, odgovorno prema javnosti ... Oni podrazumijevaju da se novinari odnose prema svom poslu s poštovanjem, odnosno da govore istinu, da ne lažu, da nemaju ratnu retoriku, da ne negiraju genocid“, rekao je Čustović.

Jedan od potpisnika Uređivačkih principa i nekadašnji generalni direktor RTVBiH Jasmin Duraković kaže da je dovoljno pogledati programe nekih od javnih servisa u BiH i vidjeti da provedba ovih principa nije na zadovoljavajućem nivou. 

Navedena uređivačka načela su nastajala u vrijeme kada je međunarodna zajednica preko OHR-a i Evropske komisije bila direktno uključena u proces restruktuiranja javnih RTV servisa u BiH, ali i kada je, kako govori Duraković, bilo i više volje unutar javnih servisa da budu u okvirima demokratskih prihvatljivih uređivačkih načela.

“Kasnije je puno toga otišlo u pogrešnom pravcu. Danas i ta načela nisu prihvatljiva na nekim od javnih servisa“, kaže Duraković. Govori da su javni RTV servisi u BiH zapušteni i da je potrebna temeljita promjena u njima, koja traži veću odgovornost vlasti da se poboljša njihov status.

“Smatram da uređena i standizirana načela trebaju biti obavezan programski i profesionalni dokument i da od njih ovisi radni status uposlenih. Raditi za javni RTV servis treba da bude čast koja sa sobom nosi i određene obaveze“, kaže on.

Revidirani principi BHRT-a

BHRT je početkom 2023. godine revidirao svoje Uređivačke principe kako bi uključio i obavezu moderiranja sadržaja na nalozima društvenih mreža BHRT-a, ali i zabranu govora mržnje i veličanje ratnih zločina na društvenim mrežama za svoje uposlenike. Principe nisu revidirala druga dva javna servisa.

Senada Ćumurović, pomoćnica generalnog direktora za razvoj BHRT-a, kaže da se javila potreba da se novi segmenti, poput društvenih mreža i drugih platformi online medija, uvrste u načela i da se doradi nekoliko postojećih tačaka sa preciznijim tumačenjem.

Novinari i voditelji BHRT-a ranije su iznosili lične političke stavove, veličali ratne zločine, u emisijama koristili neprimjerenu terminologiju, a revidiranim principima to nije dozvoljeno. 

Usposlenicima nije dozvoljen govor mržnje, veličanje i minimiziranje ratnih zločina, agresivnost, neprimjereno izražavanje i korištenje vulgarnih riječi. Pored toga, ne mogu podržavati i promovirati interese političara, uključivati se u bilo kakve kampanje izuzev kada to odobri generalni direktor, te aktivno raditi na pripremi trećih strana za intervju, pisati govore ili saopćenja za javnost za druge.

Posebna pažnja posvećena je i terminologiji, te su novinari u osjetljivim ili kontradiktornim situacijama obavezni koristiti definicije iz međunarodnih dokumenta, prakse Evropskog suda za ljudska prava, Ustava BiH, presuda Haškog tribunala.

Novim izmjenama se nalaže i da uposlenici BHRT-a ne smiju bez odobrenja istupati u javnosti o pitanjima koja se odnose na poslovanje i odnose unutar javnih servisa i na službenim i privatnim profilima na mrežama, te da im nije dopušteno iskazivanje vlastitog mišljenja i stajališta u javnosti i na društvenim mrežama koji štete ugledu i interesu BHRT-a.

Prema revidiranim principima, korisnici koji “krše osnovna načela prava na slobodu izražavanja, maliciozni komentatori (botovi i trolovi) trebaju biti izuzeti iz daljnje komunikacije putem društvenih mreža i na službenim nalozima BHRT-a, pravično, pravovremeno i efikasno”.

Primjena i nadležno tijelo

Uprkos izmijenjenim pravilima i dalje ostaje pitanje primjene ovih principa i postojanja tijela ili ombudsmena koji bi bili nadležni za njihovu implementaciju.

„O tome bi trebalo da odlučuju direktori radija i televizije koji odgovaraju za ukupan program odnosno, u konačnici, na njihovu preporuku, generalni direktor. Bilo je sugestija od strane međunarodnih eksperata da se definiše pozicija ombudsmena, ali takva pozicija, za sada, ne postoji“, kaže Ćumurović.

Ranije doneseni principi su takođe podrazumijevali poštivanje „opšteprihvaćenih standarda o pristojnosti i uljudnosti“, no zbog kršenja ove odredbe niko do sada nije kažnjen, navodi Ćumurović. Kaže da se na radne odnose zaposlenika BHRT-a primjenjuje Zakon o radu u institucijama BiH koji u svojim odredbama o povredama radne obaveze i dužnosti ne prepoznaje povredu Uređivačkih načela.

„Zato BHRT, kroz druge akte, gdje se govori o povredi radne obaveze, definiše i povredu Uređivačkih načela. Koliko mi je poznato, uposlenici se, uglavnom, pridržavaju načela“, kaže Ćumurović.

Pojedini uposlenici ili bivši uposlenici BHRT-a ranije su veličali ratne zločince. „Otkako su dopunjena Uređivačka načela u januaru 2023. nije bilo kršenja smjernica općenito, uključujući i odredbu o zabrani veličanja ratnih zločina“, dodaje Ćumurović.

Javni servisi na entiteskom nivou nisu revidirali principe stare 20 godina, a na upite Mediacentra Sarajevo nisu odgovarali.

Statutom iz 2007. RTVFBiH je donijela nekoliko internih dokumenata koja regulišu i ponašanje uposlenika, ali njihov sadržaj nije objavljen na web stranici RTVFBiH. Godinama ovaj servis nema Upravni odbor, a direktor je u tehničkom mandatu te, kako smatra Plamenko Čustović, nije jasno koje upravno tijelo bi uopšte moglo dopuniti principe usvojene prije dvije decenije. Bilo kakva izmjena nije moguća, ocjenjuje, dok se ne imenuje novi Upravni odbor RTVFBiH.

Najneprikladije do sada su se ponašali novinari RTRS-a koji je prema izvještaju State Departmenta pod direktnom političkom kontrolom Vlade RS. Nekoliko novinara entitetskog javnog servisa više puta su u javnim istupima, uglavnom na društvenim mrežama, negirali genocid u Srebrenici što je od 2021. i krivično djelo.

Upitan da prokomentariše trebaju li RTRS i FTV, po uzoru na BHRT, propisati zabranu negiranja sudskih presuda, Čustović odgovara: „Prilično besmisleno zvuči to što se mora propisati, isto kao da se propisuje ne smiješ ubiti, to je neka abeceda novinarstva“.

Govori da nije problem u pisanju novih principa jer su i stari dobri, ali je problem u njihovoj primjeni. Dopune su dobrodošle, ali, smatra, ne i neophodne. Neophodno je početi poštivati aktuelne.

„Kad bi se RTRS držao sadašnjih principa oni ne bi, naprimjer, negirali genocid. I ovi principi sadržavaju u sebi ne eksplicitno nego implicitno nešto što je poštovanje presuda međunarodnih sudova. Poprilično je nelogično nekome nalagati da ne laže, u principu kakav je to princip ne smiješ lagati, takav princip postoji - morate govoriti istinu“, kaže Čustović. 

Prakse u drugim zemljama

Duraković dodaje da su prakse u evropskim zemljama posve drugačije. Jedan od najuglednijih svjetskih medija, BBC, ima smjernice za korištenje društvenih mreža koje nalažu da uposlenici ne smiju kompromitirati nepristranost i ugled BBC-a i poljuljati povjerenje u javni servis.

Od marta ove godine, prema novom Etičkom kodeksu i novim Općim pravilima o radu i ponašanju, uposlenicima HRT-a nije dopušteno iskazivanje vlastitog mišljenja ili stajališta na društvenim mrežama ili blogovima, a koji bi štetili ugledu ili interesima HRT-a. Nova pravila novode da na mrežama uposlenici moraju poštovati i izbornu šutnju.

Na javnom servisu Hrvatske, za razliku od javnih servisa u BiH, postoji povjerenik koji prati primjenu etičkih smjernica, a koji su uređeni u dokumentu Standardi i kvaliteta HRT-a. Građani svoje žalbe na kršenja pravila propisanih ovim dokumentom mogu poslati institutu povjerenika, ali kako govori dugogodišnja novinarka HRT-a i predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever, rad povjerenika nije na zadovoljavajućem nivou.

„Iako na papiru to možda izgleda zadovoljavajuće, u praksi ovaj institut uopće ne funkcionira. Svodi se na prikupljanje komentara koji pristignu mailom i predstavljanje izvještaja programskom vijeću par puta godišnje. Potpuno beskorisno“, zaključuje Sever. Programske principe ovog javnog servisa uređuje i Zakon o HRT-u, koji je donesen prije 13 godina, te novinarske organizacije godinama traže njegovu izmjenu.

“Ne samo kako bi se tekst i propisi osuvremenili i prilagodili svakodnevnici i promjenama u medijskom okruženju, nego i kako bi se ojačala neovisnost upravljačkih tijela“, kaže Sever.

Programi javnih servisa u BiH, pored Uređivačkih principa, uređeni su i Zakonom o javnom radio-televizijskom sistemu BiH, posebnim zakonima za svaki javni servis ali i pravilima i obavezama Regulatorne agencije za komunikacije. Kao i svi emiteri, javni servisi moraju pratiti i Kodeks o programskim sadržajima koji sadrži osnovne principe o programskim sadržajima, kao i članove o govoru mržnje, tačnosti i pravičnosti, pravu na odgovor itd.

Primjeri kršenja Kodeksa javnih servisa su brojni. Otkako je bivši direktor RTRS-a na čelu Regulatorne agencije za komunikacije, nema izrečenih sankcija za ovaj medij. Razlozi za to su očigledni: i u ovim slučajevima politika je ispred javnog interesa.

Finansira Evropska unija.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.