Stari problemi i novi napadi doveli BHRT pred gašenje

Stari problemi i novi napadi doveli BHRT pred gašenje

Stari problemi i novi napadi doveli BHRT pred gašenje

Dugogodišnji problemi unutar javnog servisa i neravnomjerna raspodjela prihoda od RTV takse rezultirali su blokiranim računima BHRT-a.

foto: BHRT

Twitter objava člana SNSD-a Rajka Vasića da će doći minirati BHRT samo su vrh ledenog brijega i pokazatelj stava onih koji žele uništiti ovaj javni servis, rekao je direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović u izjavi za tu medijsku kuću.

Zbog poreskih dugovanja BHRT-u su već tri sedmice blokirani bankovni računi zbog čega nije moguće prema više od 800 uposlenih isplatiti plate niti pokriti tekuće dnevne troškove produkcije. Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u uputio je otvoreno pismo domaćoj i međunarodnoj javnosti za pomoć u osiguravanju uslova za rad i upozoravaju na opasnost od gašenja programa.

U svome saopćenju navode kako se nijemo posmatra činjenica da se BHRT već godinama i decenijama sistemski urušava “od strane istih sila koje sistemski urušavaju i državu Bosnu i Hercegovinu”.

Poreska dugovanja

Račun javnog servisa na državnom nivou je blokiran zbog dugova za poreze i doprinose, a prema Poreznoj upravi Federacije BiH, BHRT se nalazi na 20. mjestu na listi najvećih poreznih dužnika sa glavnim dugom u iznosu od 18,8 miliona maraka.

Karamehmedović je ranije za Mediacentar Sarajevo potvrdio da je s obzirom na dugovanja prema Poreznoj upravi FBiH zaustavljanje programa realna opcija, jer u nemogućnosti da ostvari svoj izvorni prihod od RTV takse na bazi kojeg je uspostavljen i dizajniran, BHRT ne može ispunjavati značajan broj svojih obaveza, uključujući redovno plaćanje poreza, zbog čega su u zadnje vrijeme izloženi čestim blokadama računa Porezne uprave FBiH.

Trenutna blokada bi, kaže, mogla predstavljati i kraj poslovanja BHRT, što bi direktno ugrozilo i RTV FBiH, jer BHRT Federalnoj RTV pruža usluge produkcije i emitiranja programa. Također bi bili ugroženi brojni zakupci emisione opreme BHRT širom BiH, što bi izazvalo kolaps gotovo svih komunikacija u državi, naveo je Karamehmedović.

Štrajk radnika

BHRT-u je i ranije bio blokiran račun zbog čega je sindikat održao protest upozorenja 15. decembra 2021. godine kada su upozoravali na egzistencijalnu krizu više stotina radnika i njihovih porodica koji su tu zaposleni.

Ubrzo nakon tog štrajka, mediji su prenijeli vijesti u kojima se nagovještava otpuštanje više desetina radnika BHRT-a, a da o tome, prije samih medijskih napisa, radnici zvanično nisu bili obaviješteni, ali jesu znali da će se to desiti, kako kaže novinarka i sada već bivša uposlenica Informativnog programa Radija BHRT-a Sanela Karaica. Jedna je od onih kojoj nije produžen ugovor, ali je mogla naslutiti da će ostati bez posla.

“Zadnji ugovor koji sam dobila bio je na mjesec dana - od 1. do 28. februara. Dvije sedmice prije isteka ugovora sam obaviještena da mi ga neće produžiti”, kaže ona i dodaje da nije upoznata sa brojem ljudi kojima kao i njoj nije produžen ugovor.

Karaica je 11 mjeseci bila angažovana na obnavljajuće ugovore o radu, ali je u stvarnosti na posao dolazila i obavljala zadatke kao i drugi zaposenici, što je dugogodišnja praksa na javnim servisima.

“Već se pričalo o tome da će od prvog marta krenuti sa otkazima. Moglo se naslutiti da će se to desiti jer je račun BHRT-a bio blokiran zbog dugovanja”, govori Karaica i dodaje da u otkazima saradnje ne zna da li je bilo selekcije po nacionalnoj osnovi, kako su to tvrdili pojedini mediji, ali da zna da nisu otpušteni samo Srbi, navodeći sebe za primjer s obzirom da je Bošnjakinja.

Od onih kojima nije produžen ugovor, kojih je po navodima medija bilo oko 80, rijetko ko pristaje govoriti o svojim iskustvima. Jedna od njih je i bivša zaposlenica tehničkog odjela BHRT-a koja je za Mediacentar rekla da se otkazu nije nadala i da je dvije godine radila kao spoljni saradnik a godinu i tri mjeseca imala ugovor na određeno. Kaže i da je nakon što su nju otpustili ostao nedovoljan broj ljudi u sektoru u kojem je radila.

Iz Udruženja BH novinari kažu da od onih novinara koji su se javili tom udruženju nakon najavljenih otkaza u javnom servisu niko nije želio da mu se evidentira ime ili pokrene postupak preispitivanja zakonitosti otkaza ugovora o radu, radi, kako kažu, mogućih posljedica po njih. Dodaju i kako se naročito u posljednjih 4-5 godina jedan broj novinara u BHRT-u konstantno žalio na pritiske unutar redakcija, profesionalnu diskreditaciju i omalovažavanje (posebno novinara sa dugogodišnjim karijerama), cenzuru, nezakonita imenovanja na uredničke i druge pozicije unutar redakcija, dovođenje nekompetentnih osoba na mjesta odlučivanja u dnevnom programu, političke pritiske, miješanje uprave BHRT-a u programske sadržaje i način rada pojedinih novinara.

“Općenito, radno-pravni status, zaštita profesionalnog integriteta i slobodnog donošenja odluka u vezi sa svakodnevnim poslovima su ozbiljno ugroženi već duže vrijeme, tako da je ovo sa otkazima i najavom ekonomskog kolapsa BHRT radi nezakonitog zadržavanja RTV takse na računu RTRS-a samo dodatno pogoršalo ukupni položaj uposlenika ovog javnog servisa”, kaže generalna sekretarka BH novinara Borka Rudić za Mediacentar. 

U ovom trenutku je, kako dodaje Rudić, iznimno važno da uposlenici, sa sindikatom na čelu, pošalju javnosti i građanima jasnu poruku kako u BHRT-u rade medijski profesionalci koji žele profesionalno raditi u javnom interesu, a ne sluge bilo kojih nacionalnh i političkih elita.

Naplata RTV takse

Trenutni i bivši zaposlenici BHRT-a, kao i menadžment javnog servisa, napominju kako je situacija u toj medijskoj kući jako teška, ali i da godinama nije bilo sluha za njihove probleme. Menadžmentu BHRT-a spočitavaju da ignoriše radničke apele, ali i da im pred svaku isplatu plaće govore da nema novca. Zaposleni se žale na uslove u kojima rade, na male iznose plaća za one radnike za koje kažu da su motor funkcionisanja ovoga servisa.

Karamehmedović kao najveći problem navodi činjenicu da RTRS nezakonito zadržava prikupljena sredstva od RTV takse koja je dužna prebacivati na zajednički račun javnih emitera sa kojeg se vrši raspodjela po principu da BHRT-u pripada 50 posto sredstava. Bez tih prihoda od takse, kaže, BHRT ne može opstati.

Podsjeća da je Zakon o javnom RTV sistemu usvojen u Parlamentu BiH 2005. godine i uglavnom je u domenu raspodjele primjenjivan do 2017. godine kada RTRS prestaje s prebacivanjem sredstava. Karamehmedović ističe da trenutni dug RTRS-a prema BHRT na osnovu IOS-a koji su potvrđeni od RTRS-a, iznosi više od 62 miliona maraka.

Menadžment RTRS-a, kako navodi generalni direktor BHRT-a, pored njihovih brojnih pokušaja, nije pokazao interes da se pronađe rješenje za poštivanje zakona.

“BHRT je u nemogućnosti da na drugi način ostvari svoja zakonska prava upućivao tužbe Sudu BiH, koji se 2017. godine proglasio stvarno nenadležnim nakon čega su predmeti prebačeni na Okružni privredni sud u Banjaluci. Prve dvije prvostepene presude na ukupni iznos od cca. 16 miliona KM na ovom Sudu su bile protiv BHRT, jer su sudije Danijela Šarčević i Igor Dabić, materijalne dokaze BHRT tretirali kao ‘informacije’, proglasvši Zakon neprovodivim uz objašnjenje da RTRS nije trebao prebacivati sredstva jer nije uspostavljena Korporacija javnih emitera”, ističe Karamehmedović u odgovorima Mediacentru Sarajevo.

“Zanimljivo, navedeni zakon je bio provodiv do 2017. godine nakon čega prestaju uplate RTRS-a“, kaže on.

Problemi unutar javnog servisa

Uprava RTRS-a do objavljivanja ovoga teksta nije odgovorila na nekoliko upita Mediacentra o tome zašto od 2017. godine ne uplaćuje sredstva na zajednički račun.

Mehmed Agović, bivši generalni direktor BHRT-a, smatra da ta medijska kuća u ovom trenutku ima više zaposlenih nego što je potrebno i da je greška što taj odnos nije blagovremeno usklađivan iako je bilo evidentno da se priliv novca od RTV takse stalno smanjuje i da nije dovoljan za iole ozbiljniji oporavak programske funkcije s obzirom na to da se, kako naglašava, broj poslanika u BHRT već godinama značajnije ne mijenja iako je njegova programska produkcija reducirana na minimum i ne ispunjava misiju Javnog RTV servisa BiH.

On kaže i da je pitanje finansijskog iscrpljivanja tog javnog RTV servisa uzrokovano kontinuiranim političkim opstrukcijama etnonacionalnih stranaka.

“Uz pomoć ljudi koje su postavili u upravne odbore, srušili su sistem zajedničkog finansiranja javnih servisa putem prihoda od RTV takse koji je nakon prikupljanja na zajednički račun raspoređivan prema utvrđenim omjerima. Od tada Javni RTV sistem BiH i praktično ne postoji, a javni servisi prikupljeni prihod od RTV takse zadržavaju za svoje potrebe”, ističe Agović u razgovoru za Mediacentar. 

Da li bi dogovor dva menadžmenta – onog u BHRT-u i drugog u RTRS-u – u vidu kompenzacije dugovanja mogao riješiti taj problem, Agović kaže da ne vjeruje da bi došlo do takvog razgovora a čak i kada bi se to desilo, po njegovom mišljenju, problem finansiranja BHRT ne bi bio riješen dugoročno.

“To mora riješiti država koja je obavezna da zakonom odredi sistem javnog emitiranja i način finansiranja javnih RTV servisa. Naravno, ako je podijeljenoj vlasti stalo do profesionalnih javnih medija u BiH, a posebno onog na državnom nivou”, navodi Agović.

BH novinari su u nekoliko navrata upozoravali na haotičnu situaciju u BHRT-u s apelima za rješavanje nagomilanih problema, a u jednom od saopćenja naveli su da nadležni, samim tim i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK BiH), hitno treba da pronađe način za sanaciju dugovanja tog javnog servisa, koji neće ići na štetu novinara i drugih medijskih radnika zaposlenih u ovom javnom servisu.

Iz RAK-a BiH za Mediacentar kažu da BHRT ima svoja upravljačka i nadzorna tijela, a i zakonski okvir u kojem djeluje kao jedna od članica javnog RTV sistema u BiH i pitanja o ovim problemima ne treba da budu upućena regulatoru. Dodaju da tumačenje zakonskog okvira daje isključivo zakonodavac, što bi bila Parlamentarna skupština BiH, a da RAK vrši nadzor nad programskim sadržajima i tehničkim uslovima izdatih dozvola BHRT-a.

“Agencija daje i saglasnost na visinu RTV takse, koju usaglašeno dostavlja Odbor Javnog RTV sistema u BiH a koji čine članovi sva tri upravna odbora (BHRT, RTRS i RTV FBiH). Agencija vrši i izbor preliminarne liste kandidata za Upravni odbor BHRT, koju dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH”, kažu iz RAK-a.

U odgovoru na pitanje da li RAK BiH toleriše kršenje Zakona o javnom RTV sistemu iz Agencije kratko odgovaraju da su oni od samog početka uspostavljanja jedinstvenog zakonskog okvira za javni RTV sistem, prije više od 15 godina, dosljedno i transparentno izvršavali svoj dio zakonskih obaveza te da ne mogu komentarisati pitanja koja izlaze iz okvira njene zakonske nadležnosti i koja predstavljaju dio zakonskih obaveza drugih nadležnih institucija u sistemu javnog RTV emitovanja u Bosni i Hercegovini.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.