Press konferencije kriznih štabova nisu više redovne, iako raste broj oboljelih.

Foto: Vlada KS

Prvi slučaj Covid-19 u BiH zabilježen je 5. marta 2020, šest dana prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila globalnu pandemiju. Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić javnosti je saopštio informaciju na press konferenciji, što je jedno vrijeme ostala praksa u komunikaciji s medijima i građanima. Skoro dva mjeseca Šeranić se javnosti obraćao svakodnevno – nekada u ime Republičkog štaba za vanredne situacije, a nekada u ime Ministarstva. Press konferencije danas nisu svakodnevne, već se organizuju po potrebi, a javnost svakodnevno o epidemiološkoj slici obavještavaju putem Facebook stranice.

Nakon Republičkog štaba i ministarstva u RS, press konferencije uvela je i Federacija BiH,  pojedini kantoni, ali i Brčko Distrikt, nakon čega ova prakse je ukinuta, iako je prošle sedmice zabilježen rekordan broj novooboljelih u BiH. Zbog povećanog broja novooboljelih, ipak, Kanton Sarajevo od danas uvodi redovne press konferencije o epidemiološkoj situaciji i to u dva termina ponedjeljkom i četvrtkom u 13h, a novinari svoja pitanja treba da pošalju do 10 časova na email adresu press@press.ks.gov.ba.

Novinari nezadovoljni

Način komunikacije institucija prema javnosti u vezi širenja koronavirusa je ipak do sada bio problematičan, između ostalog, zbog neusklađenih informacija o brojevima novooboljelih, oporavljenih i umrlih.

Urednica novinske agencije „Patria“ Amina Čorbo Zećo u razgovoru za Mediacentar kaže da je neophodno uvesti nove načine komuniciranja zdravstvenih vlasti i institucija s javnošću. Za primjer navodi nedavni slučaj kada su mediji dobili i objavili informaciju o stabilnom stanju bivšeg federalnog ministra za boračka pitanja Salke Bukvarevića, a nakon dva sata je potvrđeno da je umro.

Iako su na početku dijelili ažurne informacije na press konferenciji republičkog ministarstva zdravlja ili kriznog štaba, sada kada broj oboljelih rapidno raste, vlasti u Republici Srpskoj komuniciraju preko Instituta za javno zdravstvo RS koje ima konferencije jednom ili dva puta sedmično. Za izvršnog urednika Buke Elvira Padalovića, veliki problem što ima dosta „nelogičnosti o uvedenim mjerama - šta su preporuke, šta su naredbe i slično“.

„Moja zamjerka ide u vezi sa komunikacijom prema javnosti, gdje krizni štabovi objave nove mjere, pa isti dan mijenjaju, ili nadopunjavaju... nekad je zaista teško pohvatati sve što se dešava“, govori Padalović o problemima s kojima se suočavaju novinari zbog loše komunikacije kriznih štabova koji izdaju naredbe i preporuke.

I Niha Džanić, novinarka lista „Krajina“, smatra da bi trebalo uspostaviti novi način komuniciranja zdravstvenih, ali i drugih vlasti koje saopštavaju informacije u vezi s pandemijom koronavirusa. Za nju je nedopustivo da vlasti nemaju tačne i konsolidovane podatke jer su imale dovoljno vremena da se organizuju s obzirom na to da pandemija traje već pet mjeseci.

„Do sada su ovaj segment mogli uozbiljiti. Što se konkretno tiče USK-a i suradnje sa Kriznim štabom, stiče se utisak da samo resorna ministrica zdravstva Nermina Ćemalović 'ima obavezu' iznošenja podataka u javnost, dok se ostali članovi Kriznog štaba na ovu temu oglašavaju samo kada novinari na tome insistiraju. Čini se da uprkos mjesecima iza nas, postoje određeni propusti u kako rekoh, lancu nadležnih, te i dalje tvrdim da su novinari, bar njih većina, bez previše priprema, profesionalno, odgovorno i korektno, odgovorili i ovom izazovnom novinarskom zadatku“, priča svoje iskustvo za Mediacentar novinarka lista „Krajina“.

S druge strane, izvršni urednik portala Klix Dino Bezdrob kaže da se način komunikacije nije mijenjao od početka pandemije „bar što se tiče online medija. Novinari se bore saznati aktuelne informacije, a u svemu tome mnogo je dezinformacija koje su plod neusklađenosti nadležnih“.

(Ne)objedinjeni podaci o broju zaraženih

Bosna i Hercegovina nema krizni štab na državnom nivou, ali Ministarstvo civilnih poslova BiH, u sklopu kojeg postoji sektor za zdravstvo, svakodnevno objavljuje zbirne podatke o broju zaraženih, umrlih i izliječenih. Najposjećeniji informativni portal u BiH Klix.ba je građanima čest izvor informacija. Zbunjenost se javlja ukoliko posjetimo web stranice Ministarstva civilnih poslova BiH i portala Klix.ba. U ponedjeljak 10. avgusta 2020. U 10:35 h na portalu Klix.ba bilo je:

• 14 311 ukupno zaraženih
• 7798 izliječenih
• 405 smrtnih slučajeva

S druge strane, na web stranici Ministarstva civilnih poslova BiH u isto vrijeme stajalo je:

• 13687 zaraženih
• 7373 oporavljenih
• 394 umrlih

Jednostavnom računicom jasno je da se podaci razlikuju i to znatno. Prema podacima Ministarstva, umrlih je 11 manje u odnosu na podatke koje objavljuje portal Klix, a broj oporavljenih je, prema podacima Ministarstva, manji za 425 u odnosu na podatke portala Klix. Broj ukupno zaraženih razlikuje se za 624 osoba.

Izvršni urednik portala Klix.ba Dino Bezdrob za Mediacentar kaže kako je njihova redakcija nedavno ukazala na problem neusklađenosti objavljivanja broja novozaraženih u medijima.

„Na portalu Klix.ba smo se trudili voditi preciznu vlastitu bazu podataka o broju zaraženih, oporavljenih i preminulih, po opštinama, gradovima, entitetima i Brčko Distriktu, od prvog dana pandemije, u vrijeme kada se ni u kriznim štabovima nije znalo ko pije, a ko plaća. No, u jednom trenutku izvještaji entitetskih zavoda odnosno ministarstava počeli su se razlikovati u konačnom zbiru, što je dovelo do toga da mnogi mediji imaju različit zbir broja zaraženih, oporavljenih i preminulih. Tako je i sa podacima Ministarstva civilnih poslova. Svakako da se trudimo, apelujemo i pišemo o tome kako je važno uskladiti sve podatke. Taj problem je većinom u FBiH zbog kantona, dok je u RS-u mnogo jednostavnije i preciznije. Smatramo da kantoni i federalni nivo moraju poboljšati i iskristalisati međusobnu komunikaciju. Smatramo da nadležni u kantonima stvaraju lošu komunikaciju pred nivou entiteta sto dovodi do razlika i u zvaničnim podacima“, objašnjava Bezdrob.

Dodatni problem je, kako kaže urednica agencije „Patria“, što nema jasne odrednice o “posljednja 24 sata“ koja može iskriviti sliku o stvarnom broju novooboljelih na dnevnoj osnovi.

Komentarišući slučaj kada su mediji objavili da su svi novozaraženi u Kantonu Sarajevo iz opštine Novi Grad, a zapravo je tog vikenda radila jedino ambulantna Saraj-Polje u Novom Gradu, pa su se svi pacijenti vodili kao stanovnici Novog Grada, Čorbo Zećo kaže da je to školski primjer kako polu-informacija prelazi u laž.

„Mogli bi krizni štabovi educirati osoblje ili zaposliti nekoga za krizno komuniciranje. Sve ovo i jeste zapravo to – krizno komuniciranje, koje je u svijetu i najteže. Treba imati specijalne vještine i znati to. Ovo što nam se dešava, nažalost, dobrano prevazilazi iskustva i situacije s kojima su se susretali glasnogovornici Zavoda za javno zdravstvo i slično“, kaže ona.

Novinarska preporuka vlastima

S obzirom na to da krizno komuniciranje zahtijeva pravovremene, konzistentne i pouzdane informacije o epidemiološkoj situaciji, novinari i novinarke iz cijele BiH za Mediacentar daju svoje preporuke za bržu, lakšu i tačniju komunikaciju između kriznih štabova, zdravstvenih vlasti, medija i građana.

„Poznato je da neki mediji objavljuju već ujutru podatke sa KCUS-a (koji rade testiranje za nekoliko kantona u FBiH), zatim između 10 i 11 sati imamo izvještaj kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo. Na to sve dolazi redovni izvještaj iz Republike Srpske, a sat poslije izvještaj Federalnog zavoda za javno zdravstvo. Često se podaci iz kantona ne poklapaju sa brojem novozaraženih u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Smatramo da bi, ukoliko se zvanični podaci ne mogu objaviti jednom dnevno u određenom terminu (poput Hrvatske, Srbije, Slovenije...), makar bi entitetska Ministarstva zdravstva trebala biti jedina koja će saopćiti najnovije informacije (npr. RS u 11, FBiH u 12 sati). Tako bi mediji uskladili podatke, a građani se makar malo relaksirali u ostatku dana“, savjetuje urednik portala Klix.ba Dino Bezdrob.

„Trebalo je odmah na početku iskomunicirati i dogovoriti načine saopštavanja podataka, nivoe odgovornosti za saopšteno, kao i definisati kanale komunikacije prema građanima. Ako postoji jedan krizni štab u Federaciji BiH, onda neka on saopštava svaki dan u određeno vrijeme. U Republici Srskoj se dešava da neke od opština saopšte ujutro rezultate za svoju opštinu, a nekad se ti rezultati razliku od zbirnog koji objavljuje Institut za javno zdravstvo. Dakle te stvari treba koordinisati i iskomunicirati bolje“, preporuka je Padalovića.

„Sada kada i privatne laboratorije koje ispune uslove počnu ulaziti u statistiku tek će biti haotično. Mislim da je važnije raditi na edukaciji o prevenciji“, stav je urednice Patrie.

„Održavanje konferencija za medije trebalo bi svesti na minimum, a medijske kuće o stanju sa COVID infekcijom moguće je obavijestiti telefonskom izjavom ili elektronskom poštom. Konfuziju u distribuciji podataka stvaraju i neki mediji, ali najviše ipak predstavnici kriznih štabova, koji vjerojatno nisu uvezani sa svima u lancu nadležnosti za praćenje situacije sa COVID situacijom. Novinari svakako nisu dužni davati savjete nadležnima kako da rade svoj posao, nego su u obavezi javnost informirati i o tome kako ga rade. I ovdje je bilo svojevrsnih propusta u iznošenju podataka o smrtnim slučajevima ili oboljelima i mislim da je to rezultat nedovoljne koordinacije onih koji su zaduženi da taj dio posla, obavljaju korektno, bez podizanja panike ili iznošenja podataka koji ranije nisu provjereni“, kaže novinarka Niha Džanić.

„Potrebno je uspostaviti univerzalan izvor informacija. Značilo bi imati, za početak, stranicu sa objedinjenim informacijama, a na dnevnoj bazi video obraćanje kriznog štaba građanima gdje će i građani i mediji dobiti dodatne informacije“, kaže Anel Bešić, urednik web portala Okanal.ba.

Novinarka i aktivistkinja Rubina Čengić kaže da komunikacija sa kriznim štabovima nije loša, ali da krizni štabovi nisu korisni.

„Oni samo ponavljaju preporuke – morala bi se uključiti inspekcija sa redovnim informacijama o kaznama i poduzetim akcijama, to je jedno, ali ono što je nama neophodno to je kontrolni mehanizam jer mi sada ne znamo odakle dolaze informacije, ko ih objedinjava, ko konotroliše da li su oni tačni“, kaže Čengić za Mediacentar i dodaje da je dodatni razlog za sumnju iskustvo iz Srbije, gdje se pokazalo da postoji razlika u brojevima koje imaju državne institucije i onih koji dolaze do medija i do javnosti.

„Dakle mi nemamo kontrolni mehanizam, mediji moraju vjerovati institucijama, a institucije mogu pogriješiti“, upozorava Čengić.

Opada interes građana za COVID-19

U martu i aprilu, prema uredničkim podacima, najčitanije vijesti bile su o pojavi  širenju COVID-19. Svijet se suočavao sa virusom koji je tada naglo počeo da se širi po cijelom svijetu. Sada, kada ne postoji nijedna zemlja na svijetu u kojoj nije bio  prisutan COVID-19, te je život sa virusom postao svakodnevnica, opada interes građana o novostima koje se tiču ove teme.

Na portalu Okanal.ba i dalje postoji zainteresovanost o broju zaraženih, prevenciji i terapiji koja se uvodi u slučaju infekcije virusom COVID-19, ali zainteresovanost građana i dalje opada. Urednik ovog portala Anel Bešić smatra da je takvom trendu doprinijelo nepovjerenje građana zbog lažnih informacija o koronavirusu, ali i zbog odluka kriznih štabova. Za Mediacentar pravi paralelu klikova na tekstove vezane za COVID-19 danas, u odnosu na sam početak pandemije.

„Broj čitanja zavisi od informacije koju pustimo. Ali ako pitate samo za broj zaraženih, čitanost tih tekstova je, u odnosu na mart, april, pa i maj, manja za 50%“, kaže Bešić.

I čitaoci Buke sve manje otvaraju tekstove povezane sa koronavirusom.

„Pao je interes za ovom temom, sve veći broj ljudi ne vjeruje u pandemiju, smatraju je manipulacijom, a zanimljivo je istovremeno ih ništa drugo ne zanima“, objašnjava izvršni urednik tog portala.

Na portalu Klix.ba prema riječima Bezdroba situacija je malo drugačija.

„U martu i aprilu sve oči su bile uprte u vijesti o koronavirusu. Već u maju interes je počeo opadati s padom broja zaraženih, no porastom broja oboljelih u BiH čitatelje ponovo interesuje sve što se događa u vezi s pandemijom“.

Novinari se u Bosni i Hercegovini i bez korone suočavaju sa institucijama od kojih nije jednostavno dobiti informacije. Pandemija koronavirusa je na vidjelo iznijela dodatni problem – novinarski skepticizam prema informacijama koje im se dostavljaju.

___