Štetni narativi o Centralnoj izbornoj komisiji u bosanskohercegovačkim medijima.

foto: Izbori.ba

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) je državno upravno tijelo zaduženo za reguliranje i nadgledanje izbornog procesa u BiH. Uspostavljena je kao nezavisni organ koji podnosi izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH, odakle crpi svoje ovlasti (Sahadzić, M. 2011). Stručnost, nezavisnost i nepristrasnost ovog tijela od suštinske su važnosti za održavanje fer i slobodnih izbora kojima se određuje vlast u zemlji.

U ovom tekstu analiziraju se glavni narativi o Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine prisutni u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, uključujući mainstream medije, društvene mreže, anonimne portale i web-stranice političkih stranaka. Korištenjem Metricoma, alata za praćenje društvenih medija i online medija, istraživači/ce Mediacentra Sarajevo izdvojili su objave i tekstove koji su se odnosili na Centralnu izbornu komisiju BiH tokom augusta i septembra 2022. godine. Ukupno je identificirano 419 sadržaja, od kojih je 76 ocijenjeno kao potencijalno štetno. Daljnjom analizom potencijalno štetnih članaka, utvrđeno je da postoje 46 objava u kojima se izrazito negativno opisuju uloga i djelovanje CIK-a BiH, dok preostalih 30 sadržaja predstavljaju kritike koje su uobičajene u demokratskim društvima. U radu ćemo se fokusirati na objave kojima se diskreditira CIK BiH.

Tokom svakog izbornog procesa CIK je u fokusu javnosti. Brojne primjedbe iznose se na račun ovog tijela, a naročito su česte primjedbe vezane za brzinu objavljivanja rezultata izbora. Međutim, CIK je često na meti napada određenih političkih struktura kojima ne odgovara politička nezavisnost ovog tijela, pa im je diskreditacija CIK-a veoma važan zadatak. Posljednja u nizu kriza vezana je za mart 2020. godine kada je Parlamentarna skupština BiH imenovala nove članove CIK-a umjesto onih kojima je mandat istekao. Ovu odluku je pokušao osporiti bivši član CIK-a Branko Petrić, ali je Sud BiH u augustu 2022. donio pravosnažnu odluku navodeći da je „stanovišta da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BiH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”.

Negativni narativi o Centralnoj izbornoj komisiji BiH

Glavni negativni narativ o Centralnoj izbornoj komisiji BiH u septembru i augustu 2022. utemeljen je na premisi da je CIK politički pristrasan. Ove teze uglavnom iznose politički predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i pojedinici i mediji povezani s njima, a pridružuju im se članovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i mediji bliski ovoj stranci. S jedne strane iskazuje se bojazan da bi CIK novim ovlaštenjima koje je dobio najnovijim intervencijama visokog predstavnika u BiH mogao drakonski kazniti SNSD i njene kandidate te na taj način utjecati na rezultate izbora. Naprimjer, Obrad Kesić, Šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu, navodi „da će SAD i zapadni faktori u BiH koristiti svaki mehanizam na tom planu, ne samo sredstva koja daju takozvanim nezavisnim medijima i slično. To je sve pokušaj direktnog miješanja i da se fingiraju rezultati izbora. Plašim se da će početi da koriste radikalnije mjere preko CIK BiH koji je problematičan kada je riječ o legitimnosti i zakonitosti, a to je opasno u smislu da direktno mijenjaju ishod izbora i volja građana koji će da glasaju. Sve to apsolutno ne vodi stabilnosti i deeskalaciji u BiH“.

S druge strane, iznose se i tvrdnje da CIK u prijašnjem periodu nije reagirao na “nepravilnosti” njihovih političkih protivnika, te se predviđa da CIK neće sankcionirati SNSD-ove političke protivnike iako očigledno krše izborna pravila. Tako Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, optužuje CIK da je radio protiv Srba i Republike Srpske (RS) “Za razliku od Mirka Šarovića, Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), koji uz podršku Adila Osmanovića sa manjinskim kapacitetom biraju svoje ljude u Centralnu izbornu komisiju BiH ne bi li tu radili protiv Srba i protiv Republike Srpske, pa su tako i u Doboju i u Srebrenici poništavali rezultate na mjestima u kojima su pobjeđivali Srbi, a ostavljali i verifikovali one rezultate gdje su pobjeđivali Bošnjaci”, rekao je Kovačević.

Slične tvrdnje ponavlja i HDZ-u bliski portal abcportal.info, koji upozorava da CIK neće djelovati na navodna kršenja izbornih pravila političkog kandidata Željka Komšića. “CIK izgleda nema namjeru sankcionirati opasnu politiku i retoriku Željka Komšića što također može biti veliki problem“, piše ovaj portal.

Također, u tekstu objavljenom na anonimnom portalu banjaluckeprice.net izražava se sumnja da će CIK djelovati na navodne zloupotrebe SNSD-ovih političkih protivnika: „Zanimljivo je da je Stanivuković, pored sve sile bilborda koje je zakupio, za sebe prigrabio i onaj koji je u vlasništvu Gradske uprave i koji ni u kojem slučaju ne bi smio biti korišten za predizborno oglašavanje. Radi se o tzv. megabordu na Prijedorskoj petlji, na koji je Stanivuković postavio svoju fotografiju, reklamirajući 'besplatnu legalizaciju'. I vrapcima na grani jasno je da je riječ o klasičnoj zloupotrebi gradskih resursa, ali teško je, tvrde upućeni, očekivati bilo kakvu reakciju CIK-a na ovu pojavu kad je dobro poznato da je ova institucija pod potpuno kontrolom PDP-a i koalicionih partnera”.

U pogledu političke pristrasnosti CIK-a u javnom prostoru se javlja i tvrdnja Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, da CIK radi pod utjecajem jedne stranke, odnosno jedne porodice.

Iznesene tvrdnje o pristrasnosti CIK-a uglavnom su spekulativne i kao takve nisu dokazive. Nikakve činjenice, kojima bi se potkrijepila valjanost ovih tvrdnji se ne iznose. Naprimjer, Nebojaša Radmanović, član SNSD-a, kaže: “Ušli smo u kampanju poštujući sve obaveze, vodeći računa da pazimo na potencijalne kazne koje smo očekivali od CIK-a, kojem je Kristijan Šmit dao mnogo šira ovlašćenja nego što bi trebalo“, prenose Nezavisne novine. Za ozbiljno novinarstvo bilo bi važno ustanoviti da li su ove spekulacije utemeljene na logičnim premisama, prije nego se donese odluka da im treba dati prostora u javnosti.

Na drugoj strani, u određenim primjerima ovog narativa, opisuju se i navodne nepravilnosti koje CIK namjerno nije kaznio ‒ npr. Banjaluckeprice.net pišu: “I više je nego jasno da je neko svjesno i organizovano išao na dodavanje glasova za Jelenu Trivić, a na jednom biračkom mjestu i za nekoliko kandidata PDP-a. Naravno da se ovom pojavom nije bavio niko od nadležnih u Gradskoj izbornoj komisiji i CIK-u BiH. Na to sve treba naglasiti da je, samo nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2021. godine Jelena Trivić poražena u svom naselju”. Međutim, u ovim slučajevima takve tvrdnje teško da mogu biti jak dokaz jer se uopće ne referira na institucionalno dokazivanje nepravilnosti u radu CIK-a. Ne daju se informacije da li je slučaj uopće upućen u žalbenu proceduru, kakav je bio ishod, da li se išlo na evenutalno sudsko utvrđivanje istine itd. Ovakvo izvještavanje temelji se na iznošenju informacija koje su potpuno izvučene iz konteksta i koje se koriste samo kako bi se potvrdile zadate premise. Međutim, ne iznose se nikakve informacije koje bi upućivale da postoji i druga strana priče.

Drugi negativni narativ o Centralnoj izbornoj komisiji BiH, prisutan tokom augusta i septembra 2022., jeste da su članovi ovog tijela izabrani na nezakonit način, pa je prema tome ovo tijelo “nelegitimno i nelegalno”. Ovaj stav se ponavlja unatoč tome što je Sud BiH nepravosnažnom presudom iz aprila 2022. godine utvrdio da su članovi CIK-a izabrani zakonito i u skladu s Izbornim zakonom BiH. Ova odluka pravosnažno je potvrđena odlukom Suda BiH 29. augusta 2022.

Stajalište o nelegitimnosti i nelegalnosti iznose predstavnici HDZ-a/Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i predstavnici SNSD-a. Predstavnici HDZ-a/HNS-a u analiziranim izjavama ne izlažu argumente već samo ponavljaju ove izjave uz opasku da nemaju povjerenje u CIK. Predstavnici SNSD-a slikovitije opisuju “nelegalnost” CIK-a ‒ skandalozan izbor, crna mrlja, neprincipijelna većina, inkvizicijska ovlaštenja CIK-a ‒ uz tvrdnju da je ovakav izbor štetan, ali ne navode niti jedan konkretan primjer o tome kako je trenutni saziv CIK-a štetno djelovao po njihove ili interese Republike Srpske. Čini se da političke stranke HDZ i SNSD stalnim ponavljanjem da je CIK nelegalan žele da kod svojih glasača nametnu svoje viđenje kao činjenice unatoč tome što postoje sudske presude koje govore suprotno.

Ovlasti i djelovanje CIK-a

Pored ova dva narativa, postoje i određene izjave kojima se općenito problematiziraju veće ovlasti CIK-a. Takve izjave možemo posmatrati kao legitimno iskazivanje političkog stava o izbornom zakonodavstvu i njegovim tijelima. Međutim, određeni broj izjava bez ikakvih argumenata povezuje veće ovlasti CIK-a s eventualnim zloupotrebama na štetu Milorada Dodika. Naprimjer, Obrad Kesić, šef Predstavništva Republike Srpske u SAD-u, tvrdi da “u Republici Srpskoj svi su ubeđeni da ovo nije slučajno doneseno, već da je usmereno prema Miloradu Dodiku”. Nije jasno ko su to svi u Republici Srpskoj, niti kako je Obrad Kesić iz SAD-a ustanovio ove tvrdnje. Još opasnije, Dragan Čović predsjednik HDZ-a, otvoreno je zaprijetio CIK-u ako bude radio posao koji se njemu ne sviđa. Rekao je: “Ne očekujem da oni išta urade i ne dao im Bog da išta urade.”.

Također, u analiziranim sadržajima postoje i izjave kojima se kritizira rad CIK-a u konkretnim situacijama. Klub 99 kritizira CIK zbog način imenovanja kandidata za Predsjedništvo BiH argumentirajući da je ovaj postupak suprotan Ustavu i zakonu. Nekoliko medija kritiziraju rad CIK-a zbog odluke o odbijanju u upis u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH određenog broja glasača, navodeći primjere za koje smatraju da su pokazatelj neispravnog djelovanja CIK-a. Sve ove izjave su u određenoj mjeri argumentirane i ne mogu se smatrati nefer kritikovanjem CIK-a, već kao legitimno kritiziranje rada ove institucije.

Uloga medija u kreiranju i širenju negativnih narativa

Očekivano, mediji čine najveću štetu kada naizgled ništa ne čine, odnosno kada samo prenose ono što drugi kažu. U slučaju kreiranja i širenja negativnih narativa o CIK-u, glavni posao obavljaju političari, a uloga medija ogleda se u nekritičkom prenošenju tih izjava, pa i onda kada su tvrdnje kontroverzne i lako oborive. U najvećem broju slučajeva riječ je o medijima koji su naklonjeni SNSD-u i HDZ-u, ili su izrazito bliski ovim političkim partijama (RTRS, SRNA, Nezavisne novine, Glas Srspke, Srpska.info, ABC portal, Večernji list BiH). Tu se radi i o određenom broju, najčešće anonimnih portala, koji nisu naročito poznati široj javnosti, ali očigledno su u funkciji ovih stranaka (faktormagazin.com, banjaluckeprice.net, prijedor24h.net itd.). Naprimjer, kada Marinko Čavara kaže “a znamo da su nezakonito dopunili određeni broj članova Centralna izborne komisije“, logično bi bilo upitati kako to znamo ili prenijeti stav Suda BiH koji je presudom utvrdio da su članovi CIK-a zakonito izabrani. Međutim, ništa u ovim tekstovima ne sugerira da su novinari pokušali kontaktirati i drugu stranu. Naprotiv, brojnost prenošenja određenih izjava upravo sugerira da je cilj promovirati određeno viđenje u javnosti bez obzira koliko je ono besmisleno.

Druga, aktivnija, uloga medija u širenju negativnih narativa ogleda se u širenju pretpostavki kojima se narušava kredibilitet CIK-a. Otuda se dešava da politički kandidati djeluju umjerenije od medija. Naprimjer, u intervjuu koji je SrpskaInfo uradila s Miloradom Dodikom postavljeno je pitanje: “Centralna izborna komisija BiH Vam nije naklonjena. Da li postoji neka vrsta straha da bi mogla da utiče na konačan izborni rezultat u Srpskoj?”. Ili u drugom primjeru kada se u tekstu ustanovljava navodno kršenje izbornih pravila i da se unaprijed tvrdi da CIK neće reagovati na to.

Konačno, zabilježeno je i primitivno vrijeđanje članova CIK-a od jednog medija ‒ Poskok.info. Važno je da ne postoji puno ovakvih sadržaja i da su narativi o CIK-u ipak civilizirani.

Imati pa nemati

Kontrola Centralne izborne komisije od neobične važnosti je za političke stranke. Stranke koje su prije imale članove bliske njima pa ih izgubile, promoviraju negativne narative ‒ CIK je nezakonit i politički pristrasan. Čini se da ne postoji argument koji bi promijenio njihovo mišljenje, osim da im se da mogućnost da oni izaberu nove članove CIK-a koji će biti po njihovom ukusu. Tvrdnje koje iznose su uglavnom bez ikakvog uporišta, a oni se i ne trude navesti konkretne primjere pristrasnosti CIK-a. Naprosto, dovoljno je, kako prenose mediji, da je Dragan Čović “ponovio da su članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH nelegitimni i nelegalni i da CIK radi pod uticajem jedne stranke, odnosno jedne porodice”.

Monitoring online sadržaja tokom Općih izbora 2022.

___