Ignorisanje novinarskih upita o masovnim nabavkama opreme za bh. bolnice.

foto: pixabay

Višemilionske nabavke medicinske opreme u Bosni i Hercegovini pokrenute zbog pandemije virusa korona vršene su po skraćenim postupcima, dok njihovi naručioci u više slučajeva nisu željeli da budu tako brzi i efikasni prema medijima koji su tražili detaljnije informacije o odabranim firmama i tokovima javnog novca. 

Bolnica u Doboju je jedna od zdravstvenih ustanova u kojoj nadležni nisu smatrali da je neophodno da kupovinu zaštitnih odijela i maski preko turističke agencije „Travel4fun“ iz Banjaluke odmah pojasne i medijima koje je zainteresovala dokumentacija objavljena na Portalu javnih nabavki.

O ugovoru koji se obrazlaže vanrednom situacijom pisao je banjalučki portal Infoveza na čiji zahtjev u dobojskoj bolnici nisu odgovorili.

„Oni su nama uputili zahtjev u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, ali ono što mi ne možemo da uradimo jeste da odgovorimo u roku od pet minuta zato što oni to sutra trebaju da objave. S te strane nismo mogli odgovoriti, jer mi imamo svoje poslove i radne zadatke na koje moramo odgovoriti. Mi imamo ugovor sa tom agencijom, ali novinari ne znaju da je to konzorcijum. Nisu znali ni da ta agencija nastupa sa još jednom firmom koja ima sve uredne dozvole od Agencije za lijekove BiH. Mi imamo i rokove prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Mi ne možemo samo da radimo za novinare“, kaže Mladen Gajić, direktor bolnice „Sveti apostol Luka“.

Upravi bolnice bilo je potrebno znatno duže od „pet minuta“ da odgovori na pitanja banjalučkog portala o saradnji sa turističkom agencijom.

Ivana Perišić Blagić, autorica teksta, kaže da su tražene informacije iz dobojske bolnice dostavljene desetak dana poslije objavljivanja.

„Tačnije, odgovor smo dobili tek nakon burne reakcije javnosti. Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, formalno-pravno, bolnica je odgovorila u roku. Upit smo poslali četiri dana prije objavljivanja teksta. Međutim, s obzirom na to da se radi o spornom ugovoru – prema našim saznanjima turistička agencija T4F nije registrovana u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kao dobavljač medicinske opreme – i o nabavkama koje su sprovedene pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja, smatram da je služba bolnice zadužena za odnose sa javnošću trebalo da reaguje mnogo ranije. U cilju transparentnosti, smatram da je bolnica trebalo da odgovori što ranije. Pitanje ostaje da li nekome odgovara transparentnost“, navodi Perišić Blagić.

„Po zakonu“

Mediji su otkrili i da je turistička agencija T4T sklopila ugovor o nabavci zaštitne medicinske opreme vrijedan oko dva miliona maraka sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske. Medijske pozive nakon toga nije prihvatio direktor agencije “Travel4fun” sa objašnjenjem da je sve urađeno po zakonu.

Uprava bolnice u Doboju, međutim, nije se prema svim informacijama objavljenim u medijima odnosila jednako i istim tempom. Kritiku na svoj račun nadležni su shvatili mnogo ozbiljnije od zahtjeva za polaganje računa o trošenju novca.

Nakon objavljivanja teksta o kupovini medicinskih maski i odijela, dobojska bolnica nije reagovala na svojoj web stranici kako bi navela detalje i razloge zbog kojih je potpisala ugovor sa turističkom agencijom s kojom se u dokumentaciji, dostupnoj na Portalu javnih nabavki,  spominju druge firme. Objavljeno je da je kupac opreme pored bolnice lokalna javna ustanova Dom za starija lica u Doboju, te da je dogovoreni posao vrijedan oko 130.000 maraka. Na taj iznos plaća se još oko 20.000 maraka PDV-a.

Na službenoj stranici regionalne zdravstvene ustanove, međutim, u vrlo kratkom roku se našla reakcija uprave na „otvoreno pismo NTV Patria Doboj“ u kojem je lokalna televizija poslije iznenadnog rasta broja oboljelih medicinskih radnika navela da su potezi bolnice u borbi protiv virusa korona „zakašnjeli i neproduktivni“, te da su u tajnosti držani podaci o zaraženom medicinskom tehničaru.

“Sve navode iz vašeg zlonamjernog teksta u potpunosti odbacujemo kao neutemeljene. Ne zaboravite da je ljudska zloba i širenje lažnih informacija koje izazivaju nemir kod građana gora od bilo koje zaraze. Vi upravo to radite, sijete nemir među sugrađanima”, navodi se pored ostalog u bolničkom saopštenju, kojeg nije bilo nakon teksta o kupovini medicinske opreme.

Mediji bez odgovora

Zahtjevi medija o dogovorenim nabavkama i trošenju javnog novca ostajali su bez odgovora i na drugim adresama u BiH, a za takve upite u više slučajeva nisu bili zainteresovani ni dobavljači medicinskih uređaja i opreme.

O kupovini respiratora u više zdravstvenih ustanova i institucija nisu željeli razgovarati sa novinarkama Balkanske istraživačke mreže u BiH, koje su analizirale nabavke vrijedne oko tri miliona maraka.

“Do objave teksta sedam odgovora na upite nije stiglo. Između ostalog, BIRN-u nije dostavljen odgovor Opće bolnice ‘Abdulah Nakaš’, premda su tokom telefonskog razgovora iz ove bolnice obećali dostaviti odgovor na postavljena pitanja. Iz ove bolnice ni sedam dana nakon objave teksta nismo dobili odgovor. Naknadno smo dobili odgovore iz još tri zdravstvene ustanove, ali ne i odgovore Bolnice Travnik, Fonda zdravstvenog osiguranja RS, te Općine Tešanj. Premda smo i telefonski kontaktirali sve institucije i zdravstvene ustanove, odgovori službenika koji su se tom prilikom javljali na telefon su se svodili na to da je zahtjev potrebno poslati e-mailom, uz opasku da je gužva te da mole za razumijevanje”, kaže novinarka Nermina Kuloglija.

Predstavnici vlasti na različitim nivoima u BiH, javne službe, bolnice, domovi zdravlja i druge ustanove su nakon izbijanja pandemije virusa korona po skraćenim postupcima i dogovorima sa samo jednim ponuđačem sklapale ugovore i sa firmama koje nemaju nikakve veze sa sektorom zdravstva, a kamoli bilo kakve reference u toj oblasti.

Najpoznatiji takav primjer je nabavka 100 respiratora iz Kine, vrijedna 10,5 miliona maraka, koje je prema ugovoru sa Federalnom upravom civilne zaštite uvezlo preduzeće za preradu i konzerviranje voća i povrća iz Srebrenice „FH Srebrena malina“.

Dokumentacija o toj kupovini, kojom su se nakon pisanja medija počeli baviti policija i pravosuđe, nije ni objavljena na Portalu javnih nabavki.

“Odgovaranje na zahtjeve i upite novinara ni u periodu prije pandemije koronavirusa nije bio najvažniji zadatak za institucije budući da se na neke odgovore zna čekati i po par mjeseci. Ono što je svakako primijetno je da je pandemija koronavirusa doprinijela dodatnom zatvaranju institucija uz opravdanje smanjenih kapaciteta, te da novinari ostanu uskraćeni za odgovore na brojna pitanja”, kaže Kuloglija.

Kao ilustracija takvog odnosa nadležnih prema medijima i građanima može poslužiti upravo izjava zamjenice direktora FUCZ-a: „Najbitnije je da smo mi dobili te respiratore i uopšte ne vidim svrhu polemisanja o načinu nabavke i svi treba da budemo ponosni na vladu FBiH i na njenu opredijeljenost na jačanju našeg zdravstvenog sistema.”

Potrošnja javnog novca u BiH često je i prije pojave virusa korona bila izvrgnuta ruglu. Zakon o javnim nabavkama nije bio prepreka takvom trošenju sredstava. Čini se i da su se time više bavili novinari nego nadležni u pravosuđu BiH. 

Nakon pisanja medija o nabavkama medicinske opreme tokom pandemije, policija i tužioci su za sada pod lupu stavili samo nabavku respiratora uvezenih iz Kine i za koje su stručnjaci utvrdili da se ne mogu koristiti u bolnicama.

___