Zbog nedovoljnih informacija o vakcinama građani neće htjeti da se vakcinišu.

Foto: Pixabay

U procesu vakcinacije stanovništva protiv COVID-19, pravovremene, naučno potvrđene i javno dostupne informacije o vakcinama su iznimno važne. Kako bi vakcinacija bila što uspješnija, nužno je javnosti ponuditi sve relevantne informacije o vakcinama, njihovom značaju i važnosti za zaštitu zdravlja stanovništva i stavljanje pod kontrolu pandemije.

U Bosni i Hercegovini se kasni sa nabavkom vakcina, a tako i sa kampanjama koje bi građanima ponudile informacije zašto se važno vakcinisati, koja je efikasnost vakcina, kakve su razlike između različitih vrsta vakcina, kakve su moguće nuspojave, kako i gdje se mogu vakcinisati. Zavodi i ministarstva u BiH nude određene informacije o vakcinaciji, ali informativno-edukativne kampanje usmjerene prema široj javnosti tek trebaju početi. Stručnjaci smatraju da će, i kada u BiH dođu veće količine vakcina, odaziv građana biti nizak jer izostaje kampanja o važnosti vakcinacije koju su vlasti u BiH trebale pokrenuti znatno ranije.  

Kampanja počela dan prije dolaska vakcina

Prošlog je četvrtka u BiH preko COVAX mehanizma stiglo 23.400 doza Pfizer/BioNtech vakcina i 26.400 doza vakcina AstraZeneca. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Media.ba govore da su kampanju za vakcinaciju pokrenuli dan ranije, u srijedu 24.3.2021., objavljivanjem letaka sa informacijama o cjepivima u dnevnoj štampi, internetskim kanalima komuniciranja koje koristi ministarstvo, kao i dostavljanjem informacija svim medijima u BiH. U nedjelju u BiH je stiglo i 30.000 doza cjepiva Sinovac koje je Turska donirala BiH, Vijeće ministara BiH je ustanovilo raspodjelu vakcina po entitetima, ali nisu objavljene informacije o toj vrsti vakcine, njenoj efikasnosti i mogućim nuspojavama. 

Prvi i do sada jedini objavljeni letak od Ministarstva civilnih poslova BiH u kojem ministarstvo poručuje da svi kojima se ponudi vakcina prihvate vakcinu i vakcinišu se ali i da ne zaborave da svako ima pravo na izbor, nudi šture informacije o AstraZeneca i Pfizer/BioNtech vakcinama (ali ne i informacije o njihovoj efikasnosti i važnosti vakcinisanja), odgovore na pitanja da li se djeca i osobe koje su preboljele COVID-19 mogu vakcinisati, da li vakcine imaju svinjski želatin i da li se neposredno prije vakcinisanja može piti alkohol.

Cilj kampanje, kako govori glasnogovornica Zorica Rulj, jeste podizanje svijesti o značaju vakcinacije, ali i pružanje informacija o razlikama među vakcinama, posljedicama, te praćenje dolaska vakcina preko COVAX mehanizma. Pojedini mediji, uključujući Klix.ba, Radiosarajevo.na, N1, Nap.ba i Avaz.ba, su prenijeli taj letak i informacije, ali stručnjaci smatraju da su oni loše izrađeni, a informacije nedovoljne i da dolaze kasno.

Kampanja o vakcinaciji je trebala početi prošle jeseni, a ne tek sada kada su počele dolaziti vakcine, smatra infektolog Bakir Nakaš. Govori da od početka pandemije COVID-19 javnost u BiH nije adekvatno informisana o mjerama protiv širenja pandemije, što je, kako kaže, rezultiralo da veliki broj građana nije poštivao mjere niti je bio svjestan značaja poštivanja istih.

“Isto tako će se desiti i sa vakcinom. Godinu dana smo već u pandemiji, pola godine imamo vakcine koje se proizvode i sve se završava na tome da se prikupljaju neki podaci i prave spiskovi kako će se vršiti vakcinacije. Ostavlja se prazan prostor antivakserima, koji će sigurno uskočiti u taj dio, jer nema pravovremenih informacija o značaju vakcine, o njenim vrijednostima, o onome šta ona znači za pojedinca, za društvo i svemu onome što bi trebalo da pojedinac ima na raspolaganju”, kaže Nakaš i dodaje da je mnogo vakcina različitih proizvođača na tržištu, da su se pojavljivale informacije o komplikacijama i neželjnim efektima ali nije bilo napora da se građani informišu o tome.

“Ja kao infektolog imam nerijetko upita od prijatelja, nepoznatih ljudi putem Facebooka i društvenih mreža, o tome koja je vakcina bolja, da li primiti onu koju praktično trenutno imamo ili čekati neku novu. Da li se može čovjek vakcinisati koji je prebolovao, itd. Niz jedan pitanja koji ljudi imaju potrebu da saznaju o čemu se radi, međutim, mislim da i Zavod za javno zdravstvo i nadležna ministarstva nisu na vrijeme pripremili setove informacija za medije”, smatra Nakaš.

I Damir Marjanović, profesor genetike i bioinžinjeringa, kaže da BiH kasni sa isporukama vakcina, pa i tako sa kampanjom.

“Mislim da to se moglo i moralo uraditi mnogo ozbiljnije. Da se tu trebalo već raditi proteklih par mjeseci, posebno, odgovorni ljudi ovih institucija, i te institucije, a ne pojedinci, su trebali da vrlo jasno iskomuniciraju šta su prednosti vakcina, šta su benefiti, šta se dobiva sa tim vakcinisanjem i eventualno koje mogu biti nuspojave. U ovom momentu nemamo jasnu i preciznu kampanju i koordiniranu na svim nivoima”.

Jelena Kalinić, biologinja i naučna novinarka, govori da u BiH ne postoji oficijelna kampanja za vakcinaciju i da vakcine i u BiH, kao naprimjer u Tuzli, propadaju jer osobe odustaju od vakcinacije.

“Kampanja vakcinacije podrazumijeva stvaranje spiskova zainteresiranih, stvaranje spiskova rezervnih zainteresiranih, informisanje građana o tome kako se i gdje prijaviti, što u ovom trenutku niko ne zna, stvaranje digitalnih platformi za prijavu. Kampanja informisanja bi uključivala stvaranje lako razumljivih materijala u digitalnim i papirnim formatima, razgovore s prioritetnim grupama (domovi za zdravo starenje i slično), pravljenje letaka, džinglova”, govori ona.

Aktivnosti na entitetskim nivoima

Na entitetskim nivoima, nude se određene informacije o vakcinaciji, ali kampanje za masovnu imunizaciju usmjerene prema široj javnosti tek trebaju početi. U Federaciji BiH, nakon neuspjeha nabavke 500.000 ruskih vakcina Sputnik V preko kampanje Medimex, Vlada Federacije se okrenula nabavci kineske vakcine Sinopharm, ali nema informacija o ovim vakcinama, njihovoj efikasnosti i mogućim nuspojevima.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH kažu da su početkom januara formirali Tim za komunikaciju kako bi informirali građane o Planu cijepljenja protiv COVID-19 (koji sadrži informacije o prioritetnim grupama za vakcinisanje), te pripremili krizni komunikacijski plan i informativne materijale poput pisma i smjernice za zdravstvene radnike, informacije kako djeluju vakcine, informacije o Astra-Zeneca i Pfizer/BioNtech vakcini.

Navode da su početkom marta u formi letaka i postera kantonalnim zavodima za javno zdravstvo dostavili više informativno-promotivnih materijala kako bi iste distribuirali prema zdavstvenim ustanovama, da su aktivnosti u ovoj fazi fokusirane na zdravstvene radnike (koji su primili prve doze AstraZeneca koje je donirala Srbija), te da će naredne aktivnosti biti orijentirane i na ostale skupine i širu javnost. Pored toga kažu da rade i intervjue s predstavnicima stručne i akademske zajednice, a planiraju i učešće korisnika centara za zdravo starenje koji bi se trebali obratiti svojim vršanjačkim grupama sa porukama o značaju vakcinacije protiv COVID-19.

Za sada, ipak, ove aktivnosti su uglavnom fokusirana na zdravstvene radnike, informacije o vakcinama se većinom nalaze na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije i rijetko dospijevaju u mainstream medije, društvene mreže i rijetko stižu do šire publike. Pored toga, izostaju informacije i o drugim vakcinama kao što su Sinovac, Sinopharm i Sputnik V.  

U Republici Srpskoj, s druge strane, je do sada došlo 42.000 doza ruskih vakcina Sputnik V, vakcinisani su zdravstveni radnici, a počela je i vakcinacija starijih od 65. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske govore da imaju plan komunikacije u vezi sa COVID-19, koji podrazumijeva i okvir komuniciranja vakcinacije protiv COVID-19, ali da je sprovođenje kampanje za masovnu vakcinaciju građana tek u planu i bit će proveden, kako govore, “kada se za to steknu uslovi”.  Na stranicama Instituta za javno zdravstvo RS i Ministarstva zdravlja i socijalne RS zaštite moguće je pronaći vijesti o početku i procesu imunizacije ali ne i informacije o pojedinim vakcinama.       

U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, a uz podršku Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, kažu da od početka pandemije kontinuirano informišu javnost o svim aspektima brige za zdravlje koristeći plakate, video, izjave stručnjaka, organizovanje svakodnevnih press konferencija, i slično. Pri tome, kažu da pružaju sve informacije i u vezi sa vakcinama protiv COVID-19, njihovom nabavkom za potrebe stanovništva, i Planom vakcinacije protiv COVID-19 u RS-u.

Plan vakcinacije, s kojim su, kako govore, građani informisani putem medija i koji se nalazi na internet stranici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, uključuje prioritetne grupe za vakcinaciju, upravljanje ljudskim resursima potrebnim za kampanju vakcinacije i trening osoblja, te planiranje i koordinaciju kampanje vakcinacije protiv COVID-19.

Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, kaže da je protok informacija od nadležnih o koronavirusu u RS-u do sada bio dobar, održavale su se učestale press konferencije i saopštenja, ali da isto nije bio slučaj sa informacijama o vakcinama, te da se tek neke informacije mogu naći na stranicama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

“Sve do sada je išlo dobro, ali kada smo došli do te finalne faze, finalne i možda najznačajnije faze tu se tek sada počelo. Vidimo da je odziv u zemljama regiona, pa i kod nas ... jako loš, vidi se da nema dovoljno informacija, dakle nije se o tome razmišljalo na vrijeme”, govori.

Gojković-Arbutina kaže i da se jako kasni sa cijelim procesom od nabavke vakcina pa do kampanje, te da se i prije nabavke vakcina trebalo preko medija, letaka i direktno sa građanima tražiti načine da se stanovništvo informiše o prednostima vakcinisanja. 

“Mi sada imamo situaciju da veliki broj građana uopšte ne zna, nema dovoljno informacija o dobrim i o štetnim posljedicama vakcinisanja. Mislim da to sve skupa jako ide tromo, traljavo i mislim da ćemo tek da osjetimo, kada budu vakcine dolazile, nadam se da će dolaziti malo u većem broju, da ćemo tek tada da vidimo koliko građani imaju malo informacija jer će odziv biti sigurno loš, to vidimo po Srbiji”, smatra ona.

Tatjana Sekulić, izvršna producentica multimedije N1, također govori da njen medij od nadležnih organa u BiH ne dobiva mnogo informacija kada je riječ o vakcinaciji, tj. informacije koje oni samostalno prosljeđuju.

“Uglavnom mi postavljamo pitanja, tražimo odgovore, čekamo na odgovore, zovemo i ponekad doslovno vršimo pritisak na njih pozivajući se na naša novinarska prava kako bismo dobili informacije neophodne javnosti”, kaže Sekulić.

“U cijeloj ovoj situaciji, a prije svega mislim na problem nenabavke vakcina, organizacije i plana imunizacije, u periodu povećanog broja zaraženih te neophodne koordinacije i donošenja mjera - vidjeli smo neorganizovanost, probleme pri dogovorima i pregovorima, a negdje i manjak znanja ili kompetencija te sve to se odrazilo i na način komunikacije s novinarima”, kaže. Smatra da je svima u cilju da su ljudi obaviješteni, upoznati sa novim mjerama i planovima imunizacije, a da građani nisu informisani govore i brojni upiti vladama, kriznim centrima te zavodima i pojedincima na koje novinari nikada ne dobiju odgovore ili dobiju samo djelimične.  

Mediji i vakcine

Na upit da li mediji mogu uraditi i više da informišu građane o vakcinaciji, Nakaš govori da se ne može očekivati od novinara da imaju sve stručne informacije o vakcinama. Smatra da veliku ulogu u promociji zdravlja bi trebali odigrati centri porodične medicine, ali da bi se mogli uključiti i penzionisani ljekari kao i studenti medicine, ali da ih je potrebno sistemski angažovati.  

“Najveći dio posla obiteljske medicine jeste promocija zdravlja i mi moramo tu promociju zdravlja na neki način provesti. Bojim se da je kasno, sad smo u procesu da ćemo početi vakcinaciju, a mnogi ljudi će biti bez pravih informacija, posebno je tu razlika između ruralne i gradske sredine. Ako je ovakva situacija u gradskim sredinama, kako je onda u ruralnim sredinama, gdje će ljudi biti potpuno uskraćeni za informaciju”, govori Nakaš.

O vakcinama u bh. medijima se mnogo pisalo ali uglavnom s fokusom na donacije i (ne)nabavku vakcina i kritike na račun bh. vlasti, obustavu upotrebe AstraZeneca vakcine – što može dodatno uticati na građane da se ne vakcinišu – te u političkom i etno-nacionalnom kontekstu, što je pokazao i primjer vakcinacije bh. građana u Beogradu.

U brojnim fragmentiranim informacijama o pitanjima relevantnim za njihovo zdravlje, građanima je teško doći do onih konkretnih, naučno potvrđenim i pouzdanih, a to, kako govori Nakaš, daje prostor raznim dezinformacijama i teorijama zavjere. Iako u medijima ima dosta informacija o pandemiji i vakcinama, Marjanović naglašava da pitanje vakcinacije zahtijeva oprezan i mudar pristup medija i da mu je potrebno ozbiljno pristupiti.

U nedostatku sveobuhvatne i široko dostupne informativno-edukativne kampanje o vakcinama koja bi obuhvatila sve nivoe vlasti i bila dostupna svim građanima, pojedini stručnjaci pokušavaju da građanima dostave relevantne informacije. Tako je uz podršku UNICEF-a BiH, 2018. godine nastao portal Vakcine.ba, blog koji se, kako govori njegova urednica i autorica Jelena Kalinić, bavi promocijom imunizacije i davanjem kredibilnih informacija o vakcinama, a vodi ga Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”.

S druge strane, građani putem društvenih mreža i mediji dijele informacije o tome kako i gdje se bh. građani mogu vakcinisati – što mogu kao strani državljani učiniti u Srbiji – a pojedini putem društvenih mreža i podstiču druge da to čine.

___