U bh. medijima trenutno više o porijeklu mogućih vakcina, a ne o efikasnosti.

foto: pixabay

U proteklih nekoliko dana vakcina protiv COVID-19 predstavlja najvažniju vijest na globalnom nivou. To je potpuno očekivano jer se zbog izmorenosti pandemijom, borbom s virusom koja ne prestaje, slikom ”novog svijeta” koja se još definiše, sve nade polažu u lijek koji će je konačno prekinuti i nakon kojeg će započeti oporavak. Međutim, iako trenutak u kojem ćemo dobiti gotovu vakcinu nikad nije bio bliži, stvari s njom neće biti baš tako jednostavne što se vidi već iz načina na koji se mediji bave njome.

Krenimo od početka. Prvo, ne postoji samo jedna vakcina nego više njih i sve su one razvijene u različitim farmaceutskim kompanijama, koje se pak nalaze u različitim zemljama, imaju različitu cijenu, te pokazuju različit stepen uspješnosti. Iz mora različitih vijesti o njima, slijedi najvažnije.

U najuspješnije vakcine, tj. one čije je testiranje pri samom kraju i koje su uspješno zadovoljile striktne protokole Svjetske zdravstvene organizacije ili imaju visoku stopu uspješnosti, spadaju: AstraZeneca/Oxford vakcina, ruska Gamaleya/Sputnik, vakcina američke kompanije Moderna, i ona koju je razvila njemačko-američka firma Pfizer-BioNTech. Sve one, osim Oxfordove čija se uspješnost kreće oko 70%, djeluju na više od 90% populacije, što je, kako tvrde stručnjaci, gledano u odnosu na postotak postizanja kolektivnog imuniteta, više nego odlično.

Planirano je da se vakcine konačno odobre i puste u upotrebu do kraja ove godine, a ako sve bude teklo po planu, s distribucijom će se početi početkom 2021. i trajaće do sredine godine. Kako će se to odvijati, sve zavisi od države i broja naručenih vakcina, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja potpisnica Globalne alijanse za vakcine, te država koja je naručila 1.232.000 vakcina, za 20% populacije, kako javlja BHRT. One bi trebale u BiH stići tokom proljeća, a o kojoj će se tačno vakcini raditi, još se ne zna i to će, kako ističe Goran Čerkez za Vijesti.ba, utvrditi stručni tim.

Poplava vijesti o vakcini

Ovo gore predstavlja, manje ili više, (ne)uspješan sažetak informacija o vakcini koje su do mene doprle prethodnih nekoliko dana. U moru različitih vijesti, veoma je teško donijeti jasan zaključak i stvoriti mišljenje i sve to pomalo podsjeća na medijsko ”ludilo” kojem smo svjedočili u vijestima o koroni u mjesecima nakon proglašenja pandemije. Nestručnim čitateljima/slušateljima se plasiraju vakcine različitog imena, karakteristika i djelovanja, vrše se kojekakve uporedbe efikasnosti vakcina i spominju testiranja. Pri tome se rijetko, ili nikako, ne objašnjava šta zapravo znači to što neka vakcina ima veći postotak uspješnosti, na šta se to odnosi i slično. Ilustracije radi, dovoljno je pogledati naslove o vakcinama jednog domaćeg portala prethodnih mjeseci.

”Rusija spremna da lansira prvu vakcinu protiv koronavirusa, evo kako će djelovati; Bjelorusija će prva dobiti rusku vakcinu; Italijani testiraju potencijalnu vakcinu protiv korone, volonteri će dobiti po 700 eura; Vladimir Putin najavio još jednu rusku vakcinu protiv korone; Oxfordova vakcina protiv koronavirusa u završnoj fazi ispitivanja; Vlada FBiH dala saglasnost na sporazum o nabavi vakcine za koronavirus; BiH potpisala prvi ugovor o nabavci vakcina protiv koronavirusa; Svijet nema dovoljno proizvodnih kapaciteta za vakcine, svaka deseta osoba će je primiti u 2021.; Iran i Rusija pregovaraju o zajedničkoj proizvodnji vakcina protiv koronavirusa; Privremeno obustavljeno ispitivanje vakcine Johnson&Johnson protiv koronavirusa; Rusija odobrila proizvodnju druge vakcine protiv koronavirusa; Pfizer bi u novembru mogao zatražiti dozvolu za korištenje vakcine protiv koronavirusa; Dobre reakcije na Oxfordovu vakcinu, prve doze možda već krajem godine; Britanska vlada razmatra da pozove kraljicu Elizabetu II da testira vakcinu protiv korone; Pfizerova vakcina je obećavajuća, ali ima šest ključnih nepoznanica; Bosna i Hercegovina naručila više od milion vakcina za COVID-19; Turska kupuje 20 miliona kineskih vakcina protiv COVID-a; Kina vakcinisala skoro milion ljudi svojom eksperimentalnom vakcinom protiv koronavirusa; Cijene nafte u porastu zbog najave vakcine protiv koronavirusa; AstraZeneca i Oxford priznali grešku: Rezultati efikasnosti vakcine dovedeni u pitanje; Rusi predložili kombinovanje vakcina Sputnik V i AstraZeneca;

Previše informacija, kako smo se uvjerili u prethodnom periodu, može biti kontraproduktivno te voditi dezinformacijama, lažima, bujanju teorija zavjera ili nekad imati kobne posljedice.

Geopolitika, kapitalizam i farmaceutski lobiji

Naročito jer su u igri ”vakcine” i ”farmaceutski lobiji” koji su i prije ”korona ludila” predstavljali pravu Meku teoretičarima zavjere, iz uzorka naslova može se zaključiti nekoliko stvari. Prvo, vijesti o vakcinama se preuzimaju bez ikakvog reda, naprosto onako kako koja dolazi. Utoliko je prosječnom čitatelju, u koje spadamo svi osim stručnjaka, veoma teško razlučiti kakva je koja vakcina, a isticanjem nacije koja je proizvela vakcinu, u narativ se upliću političke i druge konotacije. Samo spominjanje Rusije, Amerike ili Kine, kao zemalja u kojima su vakcine proizvedene, dovodi do političke polarizacije ili preferencije jedne ili druge, jer se vijesti o vakcinama ne donose u laboratorijski sterilnu sredinu, već onu koja je već značajno nagrizena značenjima. Ovi podaci nisu ”nevini”, a njihova recepcija ima najmanje veze s naučnim svojstvima koje određena vakcina posjeduje. U istom smislu se čitaju i podaci o vrsti i cijenama vakcina, datuma dolaska u pojedinu zemlju te količinama koje će biti nabavljene/distribuirane. Pravi se razlika između siromašnih i bogatih zemalja, Zapada, USA i Trećeg svijeta. Drugim riječima, gotovo je nemoguće usvajati ove vijesti bez ovih ”dodatnih i upisanih” značenja i one su uvijek više od ”neutralnih vijesti”.

Respiratori i frižideri

U kontekstu BiH, pored ovih širih konotacija koje su problem i drugih zemalja, dodatno imamo i lokalnu primjenu u kontekstu političke administracije koja zaziva korupciju i nestručnost. Prisjetimo se ”afere respiratora” i svih njenih posljedica koje ni do danas nisu razjašnjenje, te svih (ne)dosljednosti i (ne)logičnosti kriznih štabova i nadležnih organa kojima smo svjedočili tokom pandemije. Kako onda da kao građani, čitatelji, ali i novinari, povjerujemo da će se nabavka i distribucija vakcina obavljati po pravilima.

Iako još nije poznato koje vakcine će BiH nabaviti, u nekim medijima se već postavljaju pitanja o kompanijama koje će dostaviti vakcine, frižiderima za skladištenje, te načinima distribucije.

Imigrantska priča o uspjehu i ljubavi

Međutim, i pored viška informacija i ”vakcina euforije”, cijela ova priča je u žižu postavila i prilično netipične ”celebrities“, naučnike koji su otkrili vakcinu! Naročito jer su skromnog porijekla, i priča o uspjehu vakcine u njihovom slučaju predstavlja i ostvarenje ”zapadnjačkog sna”. Uğur Şahin, čovjek koji je kao dječak došao u Njemačku i Özlem Türeci, koja je također turskog porijekla, supružnici su koji stoje iza tvrtke BioNTech, te su na vakcini počeli raditi još u januaru ove godine. Iako spadaju među najbogatije Nijemce danas, žive skromno i ne posjeduju čak ni automobil. Zbog filmičnosti priče, brzo su dobili status globalnih zvijezda, te su im se posvetili npr. New York Times ili Al Jazeera

Međutim, zanimljivo je primijetiti da i sagu o njihovim životima prate određene nepravilnosti. Tako je na društvenim mrežama, valjda zbog euforije i želje da se što više naglasi spomenuto, kružila slika iz imigrantskog djetinjstva doktora Uğura koja je prikazivala siromašnu porodicu i za koju će se ispostaviti da uopće nije bila njegova. Također, mediji su postepeno sve više počeli razdvajati supružnike, pa je Uğur počeo dobivati više medijske pažnje od Türeci, što je sjajno primijetila Envera Selimović.

Dajmo glas narodu i stalno tinjajuće ludilo teorija zavjera

Već možemo pretpostaviti da će se izvještavanje o vakcinama dodatno ”usložniti” nakon što vakcina dođe u BiH, koja god ona bude, te se počne primjenjivati. Sasvim je sigurno da će puno ljudi biti protiv vakcinacije, bez obzira na opasnosti za kolektivni imunitet i odsustvo društvene svijesti, a mediji će im davati priliku da iskažu svoje mišljenje.

”Ludilo u eteru” se počelo i širiti kada se podjednaka važnost u medijima i na internetu počela davati i stručnjaku imunologu, i svakom slučajnom prolazniku koji ima svoje mišljenje o svemu, pa i koroni. Antivakseri/antimaskeri i borci protiv novog svjetskog poretka i zlih farmaceutskih korporacija u periodu vakcine mogu još samo više ”doći na svoje”, nego što su bili do sad.

Kao školski primjer može poslužiti prilog male srbijanske TV kuće u kojem novinarka pita prolaznike: Da li će se vakcinisati protiv korona virusa?. Neki odgovaraju da hoće, neki da neće, a neki su neodlučni. Novinarka onda potpitanjima poput: Da li ste skeptični prema vakcinama, i Imate li povjerenje u farmaceutske kompanije?, dodatno provocira ”antivakcina” odgovore, a sve to da bi ”zabavila masu”, bez obzira na posljedice koje to može imati. I pri tome je najmanje važno što većina tih prolaznika nema pojma o vakcinama, a još manje o farmaceutskim kompanijama, te su mišljenje formirali čitajući statuse na društvenim mrežama, ili gledajući upravo takve priloge.

Neka osnova misao vodilja bila bi da se o vakcinama pita isključivo ljude koji o njima nešto znaju, a da se ostala mišljenja o vakcinama, te o geopolitičko-kapitalističkim konotacijama koje proces vakcinacije zaziva, ignorišu ili tretiraju kao sporedna tema. I bez toga će biti puno sadržaja o kojem će se trebati izvijestiti i novinari i mediji će imati puno posla.