Većina lokalnih samouprava u BiH ne ispunjava osnovne standarde transparentnosti

Većina lokalnih samouprava u BiH ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti i transparentnosti

Većina lokalnih samouprava u BiH ne ispunjava osnovne standarde transparentnosti

Predstavljeno istraživanje UG Zašto ne? "Lokalni indeks otvorenosti" za 2023. godinu
 
foto: UG Zašto ne?
 
Istraživanje organizacije Udruženja građana Zašto ne? "Lokalni indeks otvorenosti" za 2023. godinu pokazalo je da većina lokalnih zajednica ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti, što, kako je navedeno u istraživanju, ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem. 
 
Prosječni rezultat otvorenosti za istraživanje provedeno za 2023. godinu iznosi 43 posto i gotovo je identičan rezultatu iz 2022. koji je iznosio 42 posto. UG Zašto ne? je podsjetio da je rezultat otvorenosti 2021. godine iznosio 40 posto, a 2020. i 2019. godine 33 posto odnosno 34 posto.
 
Od 145 lokalnih samouprava obuhvaćenih istraživanjem, 101 ne zadovoljava ni 50 posto indikatora, a tek tri jedinice lokalne samouprave (LSU) zadovoljavaju visoke standarde otvorenosti i rezultat im iznosi preko 80 posto, navedeno je na stranici Lokalni index otvorenosti. Neke od najotvorenijih LSU su Općina Novo Sarajevo, Općina Tešanj, Općina Travnik, Grad Gračanica, Grad Tuzla i Grad Prijedor.
 
U oblasti transparentnosti, navodi se da lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju tek 30 posto indikatora te se dodaje da se u okviru transparentnosti provjerava dostupnost organizacijskih informacija, te informacija o budžetima i javnim nabavkama.
 
Porazno je, kako je navedeno u izvještaju, da neke lokalne samouprave i dalje nemaju web stranice, poput opština Kupres (RS), Istočni Drvar, Dobretići i Istočni Mostar.
 
Samo 37 lokalnih samouprava ima dostupan organogram, a 32 LSU nema objavljenu biografiju ili CV (grado)načelnika/ice, piše u izvještaju. U izvještaju se navodi da građani i građanke će teško doći i do plana/programa rada (grado)načelnika/ice jer čak 96 LSU nema objavljen program rada za posljednje tri godine.
 
Tek 55 LSU ima sekciju na web stranici posvećenu pristupu informacijama sa relevantnim ZOSPI informacijama, a samo 65 LSU ima objavljen ZOSPI vodič za građane, pokazalo je istraživanja. Bazu primljenih ZOSPI zahtjeva nema gotovo nijedna lokalna samouprava u BiH, te se kao pozitivan primjer izdvaja Općina Novo Sarajevo na čijoj je web stranici dostupna lista informacija dostavljenih na osnovu zahtjeva za pristup informacijama.
 
Pored toga, tek 35 LSU aktivno koristi društvenu mrežu Facebook za komunikaciju i informisanje građana, dok najveći broj LSU - oko 70, povremeno koristi Facebook. S druge strane, društvenu mrežu Twitter/X aktivno koristi tek sedam lokalnih samouprava. Kako se dodaje, pimijetno je da većina institucija ne objavljuje planove javnih rasprava, a rijetko se mogu pronaći i pozivi na javne rasprave, kao i izvještaji sa provedenih rasprava.
 
Lista svih 145 LSU sa rezultatima istraživanja za 2023. godinu dostupna je na ovom linku.
 

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.