Izvještaj pokazuje da novinari AI uglavnom vide kao priliku, ali izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog etike, dezinformacija i zaštite autorskih prava.

foto: Screenshot / Izvještaj

Iako umjetnu inteligenciju generalno smatraju prilikom, novinari i novinarke su zabrinuti zbog etičkih pitanja koja se tiču ​​njene upotrebe. Željeli bi imati pristup većem broju programa obuke i radionica o upotrebi umjetne inteligencije u novinarstvu, navodi se u izvještaju o umjetnoj inteligenciji i radu u sektoru medija, umjetnosti i zabave u Evropi.

Izvještaj je nastao kao rezultat projekta „Atipičan rad IV“ u koji su uključeni Evropska federacija novinara (EFJ), Međunarodna federacija glumaca (FIA), Međunarodna federacija muzičara (FIM) i UNI-MEI, unija radnika u sektorima medija, zabave, umjetnosti i sporta. Autor je belgijska konsultantska kuća za umjetnost TWIIID.

Izvještaj je objavljen nakon što je EFJ u septembru 2025. objavila svoj stav o upotrebi umjetne inteligencije u redakcijama.

Cilj ankete bio je utvrditi kako umjetna inteligencija utiče na rad zaposlenih u sektoru medija, umjetnosti i zabave, za koju primjenu se najčešće koristi, kako je radnici doživljavaju i kakve potrebe imaju za novim znanjima i vještinama.

Posebna zabrinutost izražena je zbog uticaja umjetne inteligencije na kreativni rad.

Novinari u velikoj mjeri koriste umjetnu inteligenciju

Rezultati pokazuju da novinari već u velikoj mjeri koriste umjetnu inteligenciju, posebno za transkripciju i sažimanje intervjua i drugih audiozapisa (76 posto), kao i za automatsko prevođenje i titlovanje radi povećanja dostupnosti i dosega novinarskih sadržaja (76 posto).

Međutim, studija također ističe etičke probleme povezane s upotrebom umjetne inteligencije.

„Najveća zabrinutost u novinarstvu se odnosi na očuvanje povjerenja javnosti. Deepfake sadržaji i dezinformacije (93,5 posto) predstavljaju najveći rizik, a slijede zloupotreba sadržaja generisanog pomoću umjetne inteligencije (90,3 posto) i etička pitanja automatizovanog izvještavanja (90,3 posto). To ukazuje na to da novinari umjetnu inteligenciju vide kao prijetnju verifikaciji, legitimnosti i odgovornosti. To su rizici koji se protežu izvan redakcije na publiku i demokratski diskurs“, navedeno je.

Iako većina ispitanih novinara trenutno prvenstveno traži informacije o umjetnoj inteligenciji, gotovo dvije trećine (64,5 posto) željelo bi pohađati obuke i radionice o korištenju AI alata u novinarstvu.

U istraživanju je učestvovalo i 30 novinarskih sindikata iz 19 evropskih zemalja. Većina ih AI alate vidi kao priliku, ali su znatno oprezniji kada je riječ o automatizovanoj proizvodnji sadržaja i kontroli distribucije.

Kao najveće rizike izdvajaju prava intelektualnog vlasništva (60 posto), deepfake sadržaje i dezinformacije (60 posto) te zloupotrebu sadržaja generisanog pomoću umjetne inteligencije (52 posto). Visoko su rangirane i zabrinutosti u vezi s naknadama i uslovima rada, transparentnošću izvora, mogućim gubitkom radnih mjesta, padom kvaliteta novinarskog sadržaja te uticajem umjetne inteligencije na kolektivno pregovaranje.

Zabrinutost u vezi sa regulacijom i prijetnjom autorskim pravima

Sindikati su istakli zabrinutosti u vezi sa nedostatkom strategije ili regulacije, prijetnji autorskim pravima i pogoršanja kvalitete i autonomije novinarstva. Tema koja se ponavljala je da medijski sektor reaguje bez općeg smjera ili politike. Ispitanici naglašavaju da donosioci odluka potcjenjuju hitnost pismenosti u području umjetne inteligencije među novinarima i publikom, dok se dezinformacije i deepfake sadržaji brzo šire.

Zajednička zabrinutost sindikata je uticaj na kvalitet, etiku i kreativnu nezavisnost. „Rastuće oslanjanje na alate umjetne inteligencije u produkciji vijesti doveli su do bržeg, ali često površnijeg sadržaja, s manje konteksta i manje provjerenih izvora”, navedeno je.

Gotovo svi (87,5 posto) žele jasne, dostupne informacije o tome kako se umjetna inteligencija koristi u medijskom sektoru, a isti postotak (87,5 posto) traži pravne smjernice o autorskim pravima, korištenju podataka i transparentnosti algoritama.

Izvještaji organizacija su dostupni na sljedećim linkovima: 1-FIA, 2-UNI MEI, 3-EFJ, 4-FIM.

Izvor: EFJ

___