Novinarsko udruženje iz Srbije je pripremilo i nacrt dokumenta prilagođen medijskim organizacijama koji je slobodan za preuzimanje

foto: Pixabay / Ilustracija

Izvršni odbor Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) usvojio je Politiku korištenja umjetne inteligencije u NUNS-u, kojom su utvrđena pravila za odgovornu, etičku i transparentnu primjenu ovih tehnologija u radu Udruženja.

NUNS navodi da generativna umjetna inteligencija već mijenja način rada redakcija i medijskih organizacija te da alati zasnovani na ovoj tehnologiji mogu da ubrzaju istraživanje, obradu podataka, transkripciju i prevod, pomognu u vizuelizaciji informacija i olakšaju brojne rutinske zadatke. Istovremeno, njihova upotreba otvara pitanja tačnosti, autorskih prava, zaštite ličnih i povjerljivih podataka, pristrasnosti i odgovornosti za objavljeni sadržaj.

Zbog toga je, kako je naveo NUNS, usvojio dokument čiji je osnovni princip da umjetna inteligencija može da unaprijedi rad organizacije, ali ne može da zamijeni ljudsko rasuđivanje, novinarsku etiku i uređivačku odgovornost. Upotreba ovih alata mora da bude strogo kontrolisana i zasnovana na stalnom ljudskom nadzoru.

Odgovornost ostaje na ljudima

Politika se odnosi na zaposlene, saradnike, konsultante i druge osobe koje rade u ime NUNS-a, a obuhvata internu i eksternu komunikaciju, istraživanje i obradu podataka, kreiranje sadržaja za sajt, društvene mreže i biltene, administrativne poslove, kao i edukaciju i razvoj vještina.

Među osnovnim načelima dokumenta nalaze se odgovornost, transparentnost, zaštita privatnosti, informisani pristanak, provjera tačnosti i kontinuirana edukacija. Osoba koja koristi alat umjetne inteligencije ostaje odgovorna za njegov rezultat, dok svaki sadržaj koji je djelimično ili u cjelini nastao upotrebom takvog alata mora biti jasno označen.

Zabranjeno je unošenje ličnih i povjerljivih podataka u eksterne alate umjetne inteligencije. Korištenje ili mijenjanje tuđeg sadržaja, naročito fotografija i drugih vizuelnih materijala, mora biti zasnovano na informisanom pristanku. Sve tekstove, podatke, tabele, grafikone i druge rezultate koje proizvedei umjetna inteligencija moraju provjeriti ljudi.

Također, svaka sugestija koju ponudi umjetna inteligencija mora proći uredničku reviziju. Činjenice se provjeravaju nezavisno, izvori koje je alat naveo moraju biti pregledani, a kontekst pažljivo procijenjen. Pravno osjetljiv sadržaj provjeravaće pravnici. 

Provera alata prije korištenja

Dokument uvodi i obavezu procjene bezbjednosti svakog novog alata prije nego što počne da se koristi u organizaciji.

Odluka o korištenju određenog alata može biti donesena tek kada se utvrdi da je dovoljno bezbjedan, a njegove performanse, prednosti i nedostaci bit će periodično preispitivani. Politika će se također mijenjati i dopunjavati u skladu sa razvojem tehnologije, novih profesionalnih standarda i propisa.

Pravni okvir još nije razvijen

NUNS je istakao i da u Srbiji još ne postoji poseban zakon koji sveobuhvatno reguliše upotrebu umjetne inteligencije, uključujući njenu primjenu u medijima.

Kodeks novinara i novinarki Srbije za sada predstavlja najdirektniji profesionalni okvir za upotrebu umjetne inteligencije u novinarstvu u Srbiji. Kodeks propisuje da mediji moraju da koriste umjetnu inteligenciju transparentno, odgovorno i srazmjerno, da ostaju u cjelini odgovorni za objavljeni sadržaj i da obavijeste javnost kada je sadržaj kreiran korištenjem alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

NUNS-ov dokument oslanja se i na stav Evropske federacije novinara da umjetna inteligencija u novinarstvu mora biti korištena etički i transparentno, uz obaveznu ljudsku uredničku kontrolu, zaštitu novinarskog rada i očuvanje osnovnih profesionalnih standarda. 

Transparentnost je važna za očuvanje povjerenja

Usvajanje jasnih pravila posebno je značajno u trenutku kada je povjerenje građana u medije veoma nisko. Prema istraživanju Digital News Report 2026 Reutersovog instituta za studije novinarstva, svega 22 posto ispitanika u Srbiji kaže da uglavnom ima povjerenja u vijesti.

Drugo istraživanje Reutersovog instituta pokazuje da publika često nije sigurna gdje se i na koji način umjetna inteligencija koristi. Ljudi koji su bolje upoznati sa ovom tehnologijom uglavnom su otvoreniji za njenu primjenu u novinarstvu. Istovremeno, sadržaj označen kao u potpunosti generisan umjetnom inteligencijom može biti doživljen kao manje pouzdan.

Dodatno, primjena loše prakse i korištenje umjetne inteligencije za kreiranje dezinformacija koje plasiraju mainstream mediji umnogome su doprinijeli narušavanju povjerenja u medije.

Ovi podaci ukazuju da transparentnost sama po sebi nije dovoljna ukoliko nije praćena jasnim objašnjenjem kako je tehnologija korištena, ko je provjerio sadržaj i ko za njega preuzima odgovornost. Redakcijske politike mogu pomoći medijima da uspostave dosljednu praksu.

Model dostupan i drugim redakcijama

Osim politike koja uređuje rad unutar Udruženja, NUNS je pripremio i nacrt dokumenta prilagođen medijskim organizacijama. Dokument koji se nalazi ovdje je slobodan za preuzimanje i svaka redakcija može da ga prilagodi svojoj veličini, načinu rada, tehničkim kapacitetima i vrstama sadržaja koje proizvodi.

Cilj je da redakcije ne čekaju donošenje zakona, već da unaprijed utvrde za koje poslove je dozvoljena upotreba umjetne inteligencije.

Politika korištenja umjetne inteligencije u NUNS-u dostupna je na ovom linku, dok se više informacija o etičkim dilemama, obilježavanju sadržaja i pripremi redakcijskih politika može pronaći na NUNS-ovom sajtu u odjeljku „Nauči–primeni“.

Izvor: NUNS

___