Dodatna represija neistomišljenika i korak ka “kriminalizaciji čitanja”

foto: Pixabay/ Ivana Tomaškova

Komitet za zaštitu novinara (CPJ) upozorio je na nacrt zakona kojim Rusija razmatra kažnjavati korisnike interneta za pristupanje ili pretraživanje “ekstremističkog” sadržaja na internetu, što bi dodatno moglo ugroziti slobodu medija i pristup informacijama u toj zemlji.

“Kažnjavanje ljudi zbog traženja informacija online je direktna prepreka slobodnom protoku informacija i napad na pristup nezavisnim vijestima”, poručila je Anna Brakha, istraživačica CPJ-a za Evropu i Centralnu Aziju.

Dodala je i da je riječ o nejasno formulisanom zakonu, koji se usvaja ubrzanom procedurom i koji “dodatno stvara represivno okruženje za medije i javnost”.

Zakon predviđa kazne od 3.000 do 5.000 rubalja što je otprilike 38 do 64 američkih dolara za pristup ili pretragu sadržaja koji je već unesen u rusku federalnu listu ekstremističkih materijala, ili koji poziva na ekstremističke aktivnosti ili ih opravdava.

Prema pisanju The Bella, nacrt ovog zakona, koji je u drugom čitanju usvojen 17. jula 2025. godine, predstavlja “najozbiljniji korak ka cenzuri i obračunu s neistomišljenicima još od 2022. godine”, kada su uvedene kazne do 15 godina zatvora za širenje “lažnih vijesti“ o ruskoj vojsci. Ukoliko zakon bude izglasan i potpisan od predsjednika Vladimira Putina, stupit će na snagu 1. septembra ove godine.

Novaya Gazeta Europe izvještava da neki pravnici upozoravaju kako bi se kazne mogle odnositi na širok spektar sadržaja, uključujući kritiku vlasti, objave vezane za LGBTI zajednicu, pa čak i neke pjesme, koje bi mogle biti proglašene ekstremističkim.

Osim za pretraživanje navedenog sadržaja, ovaj medij navodi da bi se novčano mogli kažnjavati i korisnici VPN servisa koji zaobilaze blokade kako bi pristupili takvom sadržaju. U ovom slučaju, predviđene su kazne i do 200.000 rubalja, odnosno do oko 2.200 eura.

Ukoliko ovaj zakon bude usvojen, iz organizacije za digitalna prava Net Freedoms Project za Novayu Gazetu kažu da bi vlasnici pretraživača, telefonske kompanije i mjesta s besplatnim Wi-Fi-jem, poput kafića, hotela ili metroa, mogli dijeliti podatke o korisničkim pretragama s vlastima. Također, zakon će omogućiti policiji da oduzima telefone i pristupa podacima s Google i YouTube naloga.

Iako je lista “ekstremističkih” materijala i organizacija dostupna na web stranici Ministarstva pravde Rusije, Novaya Gazeta piše da se, prema mišljenju pravnika i aktivista, ruske vlasti vjerovatno neće ograničiti samo na tu listu prilikom podizanja optužnica.

CPJ navodi da se na listi zabranjenih “ekstremističkih” materijala nalazi preko 5.400 njih. Također, ističu da iako su nezavisni mediji u Rusiji često proglašeni nepoželjnim ili stranim agentima, nijedan još formalno nije označen kao ekstremistički.

Međutim, portal Meduza navodi da uprkos tome, ništa ne sprečava ruske vlasti da medije počnu proglašavati ekstremističkim i time zabrane čak i čitanje njihovog sadržaja. Prema pisanju ovog portala, riječ je o zakonu koji predstavlja korak ka “kriminalizaciji čitanja”.

Iz Amnesty Internationala navode da ovaj zakon pojačava napad i represiju nad neistomišljenicima u toj zemlji.

“Ako ovaj zakon o ‘ekstremizmu’ bude usvojen, bilo koja grupa – čak i privatni online chat ili krug prijatelja – može biti proglašena ‘ekstremističkom’ i krivično gonjena ako je samo jedan njen član osuđen po osnovu ‘ekstremističkih’ optužbi, što se već dogodilo mnogim kritičarima vlasti. Time se organima za provođenje zakona daje gotovo neograničena mogućnost da prošire mrežu i krivično gone sve veći broj ljudi zbog čak i najudaljenijih veza sa tzv. ‘ekstremistima’”, poručila je Marie Struthers, direktorica Amnesty Internationala za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

Izvor: CPJ, Novaya Gazeta Europe, Amnesty International

___