“Radio i mir”, tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana radija, koji se obilježava 13. februara, a iz UNESCO-a, tim povodom ističu da je nezavisni radio stub za prevenciju sukoba i izgradnju mira.

 

Medijski narativ, navode iz UNESCO-a, može povećati tenzije ili održati uslove za mir u datom kontekstu, i između ostalog, uticati na odbacivanje ili integraciju povratnika i porast ili ublažavanje nacionalističkog žara. U izvještavanju i informisanju široj javnosti, kako dodaju u saopštenju, radio stanice oblikuju javno mnijenje i narativ koji može uticati na domaće i međunarodne situacije i procese donošenja odluka.

 

Radio, kako navode, zaista može podstaći sukobe, ali da profesionalni radio ublažava sukobe i/ili tenzije, sprečavajući njihovu eskalaciju ili dovodeći do dijaloga o pomirenju i rekonstrukciji. 

 

“U kontekstu daleke ili trenutne napetosti, relevantni programi i nezavisno izvještavanje pružaju osnovu za održivu demokratiju i dobro upravljanje prikupljanjem dokaza o tome šta se dešava, informisanjem građana o tome na nepristrasan način koji je zasnovan činjenicama, objašnjavajući šta je u pitanju i posredovanjem u dijalogu između različitih grupa u društvu”, navode iz UNESCO-a. Podsjećaju na svoj dokument u kojem piše “budući da ratovi počinju u glavama ljudi, u glavama ljudi mora se izgraditi odbrana mira”.

 

S tim u vezi naglašavaju da je to razlog zašto se podrška nezavisnom radiju mora posmatrati kao sastavni dio mira i stabilnosti. 

 

Radio je moćan medij za slavljenje čovječanstva u njegovoj raznolikosti i predstavlja platformu za demokratski diskurs, piše UNESCO, dodajući da na globalnom nivou, radio ostaje najšire konzumiran medij.

 

“Ova jedinstvena sposobnost da se dopre do najšire publike znači da radio može oblikovati društveno iskustvo različitosti, stajati kao arena u kojoj svi glasovi mogu govoriti, biti predstavljeni i čuti. Radio stanice treba da služe različitim zajednicama, nudeći širok spektar programa, gledišta i sadržaja, i odražavaju raznolikost publike u svojim organizacijama i operacijama”, piše u saopštenju.

 

 

Italijanski izumitelj Guglielmo Marconi 14. augusta 1932. godine je završio istraživanja na kratkim radio talasima, a kontinuitet radija u Bosni i Hercegovini, bilo na FM ili AM talasima, traje još od 1929. U Monografiji Radija Sarajevo zabilježeno je da je 10. aprila 1945. godine u 16:00 sati Đorđe Lukić u eter izgovorio: „Smrt fašizmu, sloboda narodu. Ovdje slobodno Radio Sarajevo. Vršimo probne emisije i dajemo muziku sa ploča. Molimo drage slušaoce da nam jave kako nas čuju na telefon“.

 

Udruženje BH novinari podsjećaja da u BiH danas djeluje 148 javnih i privatnih radio stanica, ističući da je radio značajan medijski resurs i velika novinarska zajednica koja treba podršku građana/ki, ali i kolega i kolegica iz novinarske zajednice. Takođe, iz ovog udruženja čestitali su radijskim novinarima/kama i drugim uposlenicima/cama Svjetski dan radija. 

 

U serijalu Mediacentra Sarajevo grupa autora pisala je o tome kako napisati radio vijest, kako pripremiti radio intervju i opustiti sagovornika, kako izabrati muzičku podlogu i povećati slušanost emisije, ali i o drugim temama radio novinarstva. Više na ovom linku.