Radio Sarajevo je još davne 1945. godine emitovao prvu Emisiju za žene. O tome u izdanju objavljenom 4. avgusta iste godine piše Sarajevski dnevnik,  časopis koji je izlazio u Sarajevu od 1945. do 1946. godine na čijoj digitalizaciji radi INFOBIRO uz podršku i u saradnji Historijskog arhiva Sarajeva.

 

U tekstu naslova „Emisije za žene na sarajevskoj radio stanici“, Sarajevski dnevnik piše kako je prva emisija emitovana 29. jula 1945. godine, te da će se raznim političkim, kulturno-prosvjetnim i zabavnim sadržajem baviti svake subote u 19 sati i 15 minuta. 

 

„U subotu 29. prošlog mjeseca bila je izvedena prva emisija za žene. Tom prilikom je dat slijedeći program: Čitan je članak Mitre M. Đilas o 'Antifašističkom frontu žena', iza toga je recitovana pjesma 'Majka na vješalima' od Čede Vukovića i na kraju pročitan je književni prilog Vladimira Dedijera 'Tri majke'. Čitav program bio je išaran u pauzama pjesmama koje je pjevala drugarnca Antonija Kristen”, piše Sarajevski dnevnik.

 

Emisijom će, kako navode, Sarajevska radio stanica u mnogome  pomoći politički i kulturno-prosvjetni razvitak i izgradnju žena „koje su već prilikom prve emisije sa zahvalnošću i interesovanjem pratile program“. 

 

„Razumljivo je da će se sa izvođenjem slijedećih emisija još više pojačati interes kod slušalaca. Dobro bi bilo da se organizuje po reonima Sarajeva i gradovima u zemlji zajedničko slušanje ovih emisija, kojom bi prilikom mogla da dođe do izražaja korisna diskusija po izvjesnim tačkama programa, kao i želje u pogledu budućeg programa i sadržaja emisija. U tom pogledu, Sarajevska radio stanica će rado primati mišljenja i želje naših žena“, piše u tekstu.

 

 

 

 

Zanimljiv je izbor tema kojima se bavi prva radijska emisija za žene, od politike, poezije i književnosti, bez stereotipizacije onoga što se često označava kao isključivo “ženske” ili isključivo “muške” teme, godinama nakon 1945, kada je ova emisije krenula sa emitovanjem. Nije poznato koliko dugo je emitovana Emisija posvećena ženama.

 

Interesantno je da je BBC, godinu nakon Radio Sarajeva, 7. oktobra 1946. godine, emitovao prvu emsiju posvećenu ženama, pod imenom Ženski sat. Bio je to prvi posvećeni radio program za žene u Velikoj Britaniji. Prvobitno su se u emisiji BBC-ja teme znatno razlikovale od onih kojima su se bavili godinu ranije na Radio Sarajevu, jer je Ženski sat govorio o “čuvanju kuće” i “brige o djeci”. No, vrlo brzo su ove teme zamijenili teškim pitanjima sa kojima se žene suočavaju, kao što su politika i žensko građanstvo. Emisija se također vrlo rano počela baviti osjetljivim temama i tabuima poput menopauze i intimnih odnosa u braku. 

 

Tim se temama u istoj emisiji BBC i danas bavi i to na četvrtom programu, a digitalizacija je donijela i nove forme, pa tako imaju cijelu internet stranicu na kojoj emituju podcaste posvećene značajnim temama koje se bave pravima žena, ženama u politici, feministicama, književnicama, umjetnicama, ali i temama posvećenim roditeljstvu, alkoholizmu kod žena, te kontracepciji. Emisija je prošle godine obilježila 75 godina emitovanja. 

 

 

Od jeseni 2018. godine žene su u fokusu emisije “Među nama o nama”, koja se emituje na BH Radiju 1. Emsija se pored žena bavi i pravima još tri ranjive i marginalizovane grupe, LGBTIQ, osoba sa invaliditetom i nacionalnih manjina. “Među nama o nama” se emituje svake druge sedmice. 

 

“U protekle četiri godine u emisiji su obrađivane različite političke, ekonomske, sigurnosne, zdravstvene, obrazovne teme koje su se odnosile na položaj, prava, ulogu, izazove, poteškoće i postignuća žena, u svojim zajednicama i šire, diljem Bosne i Hercegovine. Neke emisije su bile informativne, neke istraživačke, neke zagovaračke, sve su imale edukativnu komponentu”, kaže za Mediacentar Sarajevo novinarka Mirela Huković-Hodžić. 

 

Dodaje kako BH Radio 1 na više načina, kroz raznovrsne sadržaje i forme, otvara postor ženama. Svakodnevno, u različitim emisijama, govori se o postignućima i preprekama sa kojim se suočavaju žene u postratnom, tranzicionom, osiromašenom društvu i kompleksnom državnom uređenju kakvo je bosanskohercegovačko. 

 

Ono što je evidentno, kaže Huković-Hodžić, kada se govori o periodu između dva rata i onom nakon posljednjeg rata u BiH i medijima koji su se bavili temama žena mnogo toga se promijenilo u BiH, ali i globalno.  Drugačiji su, historijski konteksti, položaj žena i njihova percepcija društva i vlastite pozicije u društvu, stopa obrazovanih žena, njihovi fokusi i intresovanja, ali i državno uređenje, prioriteti i agende vladajućih, kao i sistemi vrijednosti u društvu.

 

Kada se govori o tome što su pitanja žena malo zastupljena u medijima u BiH, treba dodati, kako kaže, i dostupnost informacija iz drugih izvora, broj, vrste medija, njihovu vlasničku strukturu, ukus publike, te zainteresiranost i osposobljenost novinara i novinarki za temu.

 

“Imamo zakone i akcione planove koji nisu u punom kapacitetu zaživjeli u praksi. Imamo brojne institucije i tijela državna, entiteska, kantonalna i općinska čiji zadatak je borba za ravnopravnost spolova. Imamo brojne NVO kojim su ciljna grupa žene i borba za ljudska prava žena. Imamo front aktivistkinja koje se u različitim oblastima i na različite načine decenijama bore za ljudska prava žena. Imamo međunarodne organizacije koje su uložile i ulažu značajna sredstva u unapređenje ljudskih prava žena. Svi oni godinama djeluju manje ili više sinhronizovano, pomaka ima ali puni efekat još izostaje”, objašnjava Huković-Hodžić. 

 

Riječ je, prema njenom mišljenju, o jako važnim temama koje će ostati takve sve do trenutka dok ravnopravnost spolova ne postane realnost, živa u praksi i vidljiva u svim segmentima svakodnevnog političkog, ekonomskog i društvenog života. 

 

“Za izgradnju i razvoj zdravog društva, čemu za sada uglavnom deklarativno težimo, važno je između ostalog razviti i svijest i mehanizme koji će nas dovesti do društva jednakih prilika za sve djevojčice i dječake, zrelog stabilnog društva nulte stope tolerancije na nasilje”, objašnjava Huković-Hodžić. 

 

Dug je put, a na tom putu korisno bi, kako kaže, moglo biti gotovo zaboravljeno iskustvo bh. žena koje su se za svoja prava borile u Drugom svjetskom ratu i nakon njega. Upravo njima bila je posvećena Emisija za žene emitovana 29. jula 1945.