Saslušanje u slučaju osnivača WikiLeaksa završeno bez odluke.

foto: freeassange.org

Saslušanje u Visokom sudu Velike Britanije kako bi se utvrdilo da li će osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu biti dozvoljena konačna žalba na njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) završeno je bez odluke, javili su Reporteri bez granica (RSF), koji su ponovili poziv za njegovo hitno puštanje na slobodu.

Dvodnevnim saslušanjem 20. i 21. februara predsjedavali su sudije Victoria Sharp i Jeremy Johnson, koji su saslušali Assangeovu odbranu koja je argumentovala zašto bi izručenje trebalo blokirati, a advokati američke vlade iznijeli su svoje argumente. Saslušanje je završeno tako što su sudije zadržale svoju odluku, no nisu donesene naznake o tome kada bi odluka mogla biti donesena, osim što su, kako piše RSF, postavljeni neki interni rokovi za advokate da dostave dodatne informacije, od kojih je posljednji 4. mart.

Kako piše RSF, prvi put od januara 2021., Assangeu je odobreno da lično prisustvuje saslušanju ili da se javi iz zatvora Belmarsh putem video veze, ali su njegovi advokati rekli da se ne osjeća dobro da bi učinio bilo šta od toga. RSF ističe da su i dalje zabrinuti za Assangeovo zdravlje nakon što su posljednji put posjetili Belmarsh 16. januara, kada je, kako su naglasili, patio od respiratorne bolesti i slomljenog rebra od pretjeranog kašlja.

“Nismo čuli ništa novo od američke vlade tokom ovog saslušanja, jednostavno su udvostručili svoje dugogodišnje argumente da se u ovom slučaju ne radi o novinarstvu i da će Assangeu biti omogućeno pravično suđenje u SAD-u”, izjavila je Rebecca Vincent, direktorica kampanja u RSF-u.

Ipak, kako je dodala, ovaj slučaj se u velikoj mjeri odnosi na novinarstvo i slobodu medija.

“Bez zaštite po Prvom amandmanu i odbrani javnog interesa u Zakonu o špijunaži, Assangeu ne može biti priušteno pošteno suđenje. Iako se još nadamo da će neki oblik pravde biti zadovoljen u Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavljamo s pozivom Vladi SAD-a da pronađe političko rješenje kako bi se slučaj priveo kraju i omogućilo oslobađanje Assangea bez daljnjeg odlaganja”, kazala je Vincent.

Assangeovi advokati odbrane iznijeli su svoje konačne osnove za žalbu, uključujući argument da politička priroda Assangeovih postupaka znači da bi trebalo primijeniti izuzeće za politički prekršaj što bi trebalo predstavljati pravnu prepreku njegovom izručenju. Tvrdili su da bi njegovo krivično gonjenje predstavljalo tešku povredu slobode govora i da mu neće biti omogućeno pravično suđenje u SAD-u. Ukazali su na alarmantne izvještaje o zvaničnicima CIA-e koji, kako navodi RSF, planiraju Assangeovo moguće izručenje ili ubistvo, i izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi optužbe protiv Assangea nakon izručenja mogle biti modifikovane kako bi se omogućila mogućnost smrtne kazne.

Vlada SAD-a je odgovorila tako što je ponovila svoje dugogodišnje argumente o slučaju, ističući da su Assangeovi postupci prevazišli uobičajenu novinarsku praksu. Smatrali su ga odgovornim za neredigovani skup podataka koji je završio u javnom domenu, iako su ga, kako piše RSF, druge strane objavile prije WikiLeaksa nakon što je jedan od medijskih partnera WikiLeaksa otkrio šifru. Takođe su pokušali osporiti argument odbrane da Assangeu, kao stranom državljaninu, neće biti data zaštita po Prvom amandmanu, uprkos tome što je sam američki tužilac rekao da bi to mogao biti slučaj. 

Advokatica Clair Dobbin, koja predstavlja američku vladu, rekla je između ostalog da Prvi amandman ne daje imunitet novinarima koji krše zakon. Kako je rekla, mediji koji su prošli proces redigovanja dokumenata prije objavljivanja se ne procesuiraju.

RSF piše da su predstavnici organizacije prisustvovali saslušanju na sudu, pošto su su se akreditovali kao posmatrači nevladinih organizacija. Navode da su u glavnoj sudnici RSF i drugi posmatrači bili u mogućnosti da u potpunosti prate postupak, no da su novinari u sudnici naišli na velike poteškoće u obavljanju svog posla zbog problema sa vezom tokom prenosa uživo, ali dodaju da je sud ove probleme riješio drugog dana saslušanja.

Associated Press (AP) navodi da je 52-godišnji Assange optužen po 17 optužbi za špijunažu i jednu optužbu za zloupotrebu kompjutera zbog objavljivanja na njegovoj web stranici skupa povjerljivih američkih dokumenata prije skoro 15 godina. Američki tužioci navode da je Assange ohrabrivao i pomogao obavještajnoj analitičarki američke vojske Chelsea Manning u krađi diplomatskih depeša i vojnih fajlova koje je WikiLeaks objavio, dovodeći tako živote u opasnost.

Assangeovi advokati kažu da bi ukoliko bude proglašen krivim, Assange mogao biti suočen sa 175 godina zatvora, iako su američke vlasti rekle da će kazna vjerovatno biti mnogo kraća.

AP piše da su Assangeovi pravni problemi počeli 2010. godine kada je uhapšen u Londonu na zahtjev Švedske, koja je željela da ga ispita o optužbama za silovanje i seksualno zlostavljanje koje su iznijele dvije žene. 

Assangeova porodica i pristalice kažu da je njegovo fizičko i mentalno zdravlje narušeno tokom više od decenije pravnih bitaka, uključujući sedam godina koje je proveo u samoegzilu u ambasadi Ekvadora u Londonu gdje je otišao 2012.

Velika Britanija je rangirana na 26. mjestu, a SAD na 45. mjestu od 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2023.

Izvor: RSF, AP

___