Prva novinarka iz BiH koja je, na početku 1996. godine, ušla u zapadni dio Mostara, i prva novinarka iz Sarajeva koja je ušla u Srebrenicu nakon rata 

foto: Al Jazeera Balkans

Nakon borbe sa teškom bolešću preminula je Snježana Mulić-Softić, književnica, dokumentaristica te urednica i novinarka Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu gdje je rođena, završila je osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a u 1980-im, postaje novinarka. 

Tokom karijere bila je novinarka i urednica magazina BH Dani i Slobodna Bosna, radila je na Televiziji Hayat, a posljednjih 12 godina kao novinarka i urednica na portalu Al Jazeere Balkans. Kolumne je objavljivala i u više domaćih i stranih medija.

Autorica je nagrađene zbirke priča Sanduk po mjeri i romana Povratak. Njene priče uvrštene su u nekoliko antologija bosanskohercegovačke proze. Bila je članica PEN centra BiH.

Dobitnica je Novinarske nagrade „Srđan Aleksić“, koja se dodjeljuje za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bosanskohercegovačkom društvu te razvoj društveno-odgovornog novinarstva. Nagrađena je i za najbolju priču o Srebrenici, a Društvo za ugrožene narode je Mulić-Softić 2006. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za mir, u okviru projekta „1000 Peace Women“.

U obrazloženju nominacije Društvo je, između ostalog, napisalo da je bila prva novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je, na početku 1996. godine, ušla u zapadni dio Mostara, koji je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane i tamo napravila reportažu iz tog dijela grada. Osim toga, bila je i prva novinarka iz Sarajeva koja je ušla u Srebrenicu nakon rata i razgovarala s tamošnjim stanovništvom koje je tu doselilo iz prigradskih sarajevskih naselja nakon reintegracije glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Autorica je dokumentarnog filma Pismo preporučeno srcem, koji govori životu za vrijeme opsade u sarajevskoj općini Novi Grad, te dokumentarno-igranog filma Jetimi, koji je posvećen djeci iz miješanog braka tokom opsade Sarajeva.

“Al Jazeera Balkans ostala je bez novinarke kojoj nije bio problem napraviti tekst prebirući po sjećanjima, pronaći sagovornike i interpretirati njihove probleme te ponuditi rješenja, boriti se za malog čovjeka i poštivanje svih njegovih prava, ali i otputovati u bilo koji kutak bivše zajedničke države i donijeti toplu ljudsku priču, pravu novinarsku reportažu kakve su danas rijetke – za primjer drugima”, istaknuto je iz Al Jazeere Balkans.

Iskustvo koje je godinama stjecala uspješno je primjenjivala pripremajući, uređujući i objavljujući tekstove mlađih kolega, istovremeno ih podučavajući tajnama novinarskog poziva i svemu onom što ne piše u udžbenicima, naglasili su iz Al Jazeere Balkans.

Izvor: Al Jazeera

___