Predstavljeni rezultati trogodišnjeg istraživanja o kršenju prava novinara i marginaliziranih grupa

Predstavljeni rezultati trogodšnjeg istraživanja o kršenju prava novinara i marginaliziranih grupa

Predstavljeni rezultati trogodišnjeg istraživanja o kršenju prava novinara i marginaliziranih grupa

foto: BH novinari

Udruženje BH novinari, Evropska federacija novinara i Centar za edukaciju Pro Educa na završnoj konferenciji projekta „Mediji za ljudska prava“ u Sarajevu prije dva dana predstavili su rezultate trogodišnjeg istraživanja o kršenju prava novinara, žena žrtava nasilja i povratnika u BiH. Cilj projekta je umrežavanje medija, građana, organizacija civilnog društva i institucija vlasti radi kreiranja i korištenja internetskih alata za promicanje, predstavljanje i zaštitu ljudskih prava ranjivih grupa kroz medijske sadržaje.

Iako mediji imaju važnu ulogu u promociji ljudskih prava, česti su slučajevi kada i novinari postaju kršitelji tih prava objavljivanjem medijskih sadržaja koji ugrožavaju prava manjina, djece, žena žrtava nasilja, LGBTIQ osoba, izbjeglica, migranata i povratnika, ali i svih drugih ranjivih grupa, saopšteno je na konferenciji. Istaknuto je da mediji podržavaju nametnute stereotipe, krše profesionalne i etičke kodekse novinarstva koristeći govor mržnje, huškanje i druge oblike neprimjerenog govota, te da interesi manjinskih, marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa u medijskom sadržaju nisu dovoljno vidljivi.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković rekao je da se mediji ljudskim pravima najčešće bave incidentno ili manifestaciono.

„Rezultat je da smo daleko od pozicije iz koje bismo mogli reći da smo zadovoljni. Činjenica je da je veliki broj novinara u kategoriji onih čija se prava sve češće krše, tako da ukupna pozicija i tretman ljudskih prava često zavisi i od raspoloženja i opredjeljenja urednika medija“, kaže Divković.

Kroz projekat je od 2017. do 2019. godine provedeno devet istraživanja koja se odnose na status ljudskih prava marginalizovanih grupa, te je kreirana metodologija za monitoring i istraživanje ljudskih prava u medijskim sadržajima.

Rezultate istraživanja predstavio je istraživač Srđan Puhalo koji je za prava novinara rekao da se vrlo često ne poštuju, te da je upitno da li onda oni sami mogu adekvatno da se bave temama o ljudskim pravima.

„Svakodnevno ili često preko 30 posto novinara trpi neki oblik pritiska od političara koji su na vlasti. Ako znamo da se to dešava, onda nas ne treba čuditi današnja percepcija novinarstva i novinara kao društveno-političkih radnika“, kaže Puhalo.

Istraživanje je tokom tri godine pokazalo da najmanje 10 posto novinara trpi cenzuru, dok se oko 20 posto novinara sa cenzurom susreće svakodnevno ili često. Samo pet posto novinara je reklo da potpuno vjeruje Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK-u), a 20 posto im uglavnom vjeruju. Oko 35 posto ih je član nekog novinarskog udruženja, a Puhalo kaže da je na udruženjima odgovornost da se zapitaju zbog čega je to tako.

Rekao je da je dodatna edukacija novinara ove godine u odnosu na 2017. u padu. Ove godine 50.2 posto novinara se dodatno edukovalo, a 2017. 63 posto.

Kompletna istraživanja će biti dostupna u Bijeloj knjizi ljudskih prava u bh. medijima koja će biti objavljena po završetku desetog istraživanja do kraja ove godine, a online izdanje će se naći na platformi Mapiraj.ba koja nudi mogućnost za sistemsko praćenje i javno prezentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara i svih drugih građana, a posebno ranjivih i marginalizovanih grupa.

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.