Anketa Evropske federacije novinara pokazala je da postoji zabrinutost zbog novinarske etike i konflikata sa statutima organizacija

foto: Steve Gale / Unsplash

Anketa Evropske federacije novinara (EFJ) pokazala je da je među njenim članovima podijeljen stav prema takozvanim kreatorima vijesti, odnosno o tome da li nove aktere treba priznati kao dio medijskog pejzaža.

Nalazi, kako je navedeno iz EFJ, pokazuju da zabrinutost zbog novinarske etike i konflikata sa statutima organizacija koje ostaju glavne prepreke njihovom uključivanju.

Reutersov institut definiše kreatore vijesti kao „pojedince (ili ponekad male grupe pojedinaca) koji kreiraju i distribuiraju sadržaj prvenstveno putem društvenih i video mreža i imaju određeni uticaj na javne debate o vijestima i aktuelnim događajima“.

U najnovijem izvještaju o digitalnim vijestima Reutersov institut ističe kako kreatori vijesti uspješno dopiru do velike publike, često na štetu tradicionalnih medija, uključujući i sektor vijesti.

Kako se granice informacijskog pejzaža brzo mijenjaju, a prijedlozi za označavanje se trenutno razmatraju u nekoliko zemalja, EFJ je želio razumjeti gdje novinarske organizacije, sindikati novinara i profesionalna udruženja, trenutno stoje po pitanju ovog razvoja.

Šta ih motiviše da isključe ili prihvate kreatore vijesti u svoje članstvo; koje izazove i prilike predstavljaju za organizacije koje predstavljaju novinare i medijske radnike širom Evrope – zapitali su se u EFJ.

Profesionalni kriteriji ključni za prihvatanje kreatora vijesti u sindikate

Na anketu je u novembru 2025. godine odgovorilo 26 članica EFJ-a iz 22 evropske zemlje. Zemlje obuhvaćene istraživanjem su Belgija, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Kosovo, Luksemburg, Crna Gora, Holandija, Sjeverna Makedonija, Portugal, Rusija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska i Ukrajina.

Rezultati pokazuju da su novinarske organizacije gotovo podjednako podijeljene u tri grupe.

Jedna trećina (devet članova) još nije usvojila jasnu politiku i kažu da se o tom pitanju raspravlja, jedna trećina (osam članova) već prihvata kreatore vijesti pod određenim uslovima, odnosno ako ispunjavaju osnovne profesionalne kriterije novinara, tj. da se bave novinarskim radom, kreiraju društveno značajan sadržaj, zarađuju za život od svojih novinarskih aktivnosti, ne obavljaju nikakvu komercijalnu aktivnost i/ili se pridržavaju etičkih principa, dok jedna trećina (osam članova) ne smatra kreatore vijesti novinarima ili medijskim radnicima i stoga ih ne prihvata kao članove.

Dodaje se kako je jedan ispitanik iz Islanda izjavio da trenutno u zemlji nema aktivnih kreatora sadržaja.

Takođe, osam članova je izjavilo da su se kreatori vijesti već obratili njihovim organizacijama kako bi zatražili tipične sindikalne usluge, kao što su pravna pomoć, odbrana njihovog statusa, sigurnosna oprema i novinarske kartice.

Iako se čini da vrsta organizacije – sindikat ili udruženje – ne utiče na odgovore, glavni razlozi su prije svega statutarne prirode, piše EFJ.  

U nekim zemljama, poput Belgije ili Finske, ili statuti novinarskih organizacija ili nacionalno zakonodavstvo zahtijevaju od članova da ispunjavaju određene kriterije, uključujući posjedovanje nacionalne novinarske kartice, dokazivanje da većina njihovih prihoda dolazi od novinarstva, zabranu bilo kakvog oblika komercijalne aktivnosti ili pridržavanje etičkih standarda. EFJ naglašava da većina kreatora vijesti trenutno ne ispunjava ove uslove.

Tenzije ili prilike za novinarstvo?

Odgovori ističu izazov za organizacije da zauzmu jasan stav o vrlo heterogenoj grupi, koju karakterizuju raznoliki profili i neujednačen kvalitet sadržaja. Interne diskusije se fokusiraju na definiciju i kriterije za članstvo: ako bi novinarske organizacije otvorile svoja vrata, koji standardi bi – kao što su kvalitet sadržaja, društveni uticaj ili pridržavanje etičkih principa – trebali odrediti njihovu podobnost? Trebaju li novinarske organizacije pružiti prostor za razmjenu između kreatora vijesti i tradicionalnih novinara o angažmanu publike ili etici, na primjer? Ili smatraju da bi neprofesionalno kreiranje vijesti trebalo ostati izvan novinarske profesije zbog etičkih nedostataka u nekim od proizvedenih vijesti?

Neke organizacije su odlučile prihvatiti kreatore vijesti kao novu kategoriju članova vođene potrebom da odražavaju tekuće promjene unutar profesije. Naveden je primjer Srbije, gdje studenti samostalno proizvode i objavljuju vijesti na raznim online platformama od antikorupcijskih protesta zbog urušavanja novosadske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine. Navodi se da je, iako ovi mediji nisu uvijek tradicionalni ili formalno registrovani mediji, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) odlučilo dati prioritet tome da li služe javnom interesu u odnosu na svoj status registracije.

Sličan pristup zauzeli su Nacionalni sindikat novinara Ukrajine (NUJU) i Holandski sindikat novinara (NVJ), koji prihvataju influensere i blogere pod uslovom da su odgovorni nezavisni producenti medijskog sadržaja i da se pridržavaju etičkih standarda.

Danski sindikat novinara (DJ) u toj zemlji je otišao još dalje organizujući grupu influensera i blogera koji imaju svoj upravni odbor i djeluju unutar sindikata. Već nekoliko godina razvijaju etički kodeks za influensere, koji je u skladu s danskim zakonodavstvom, ali i postavlja dodatne etičke standarde. Kodeks uključuje grafički znak koji članovi mogu koristiti, a nadgleda ga nezavisno vijeće koje se bavi žalbama u vezi s kršenjem kodeksa.

Izvor: EFJ

___