Predstavljeno istraživanje o stavovima mladih u BiH prema influenserima i njihovom sadržaju

foto: Mediacentar Sarajevo

TikTok i Instagram su društvene mreže na kojima mladi u Bosni i Hercegovini najviše provode vrijeme, u prosjeku od dva do četiri sata dnevno. Uz to, 47 posto mladih prati influensere iz Bosne i Hercegovine – neki su od podataka iz istraživanja „Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju” predstavljenog u Sarajevu.

Nalazi istraživanja predstavljeni su u okviru osmog sastanka Mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti koji su organizovali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), Fondacija Mediacentar Sarajevo, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i UNICEF.

Autor Irvin Kenović, predstavljajući nalaze, rekao je da je tip sadržaja koji mladi najčešće prate lifestyle, komedija, beauty i edukativni; dok djevojke češće prate beauty sadržaj, pažnja dječaka je usmjerena na gejming.

Anketa je provedena među 2.389 srednjoškolaca iz cijele Bosne i Hercegovine kroz postojeće mreže učenika širom BiH, a starosna grupa mladih koji su učestvovali bila je od 15 do 18 godina. Vrsta sredine u kojoj učesnici i učesnice žive je ruralna sredina (13 posto), grad (46 posto) i manje urbano naselje (41 posto).

Istraživanje je na inicijativu Regulatorne agencije za komunikacije proveo UNICEF u saradnji sa  Mrežom vijeća učenika u Bosni i Hercegovini.

Mišljenje influensera ima određeni značaj za mlade, dok povjerenje u njihove informacije najčešće ostaje djelimično, kazao je Kenović.

Istraživanje je pokazalo da više od četvrtine mladih kaže da je promijenilo mišljenje ili ponašanje pod uticajem influensera, najčešće u vezi sa stilom, svakodenevnim navikama i načinom razmišljanja.

Mladima je, prema rezultatima ankete, mišljenje influensera koje prate veoma važno (51 posto), a više od polovine mladih djelimično vjeruje influenserima (77,6 posto).

Mladi su takođe prepoznali i negativan uticaj na samopouzdanje, te je 77 posto njih reklo da misli da influenseri mogu negativno uticati na njihovo samopouzdanje.

Kenović je kazao da se negativni efekti na samopouzdanje češće navode među djevojkama i starijim adolescentima, dok je kod dječaka veći pritisak zbog statusa i imaju poređenja između sebe, odnosno da moraju biti uspješni.

Uticaj influensera vrlo mjerljiv

Istraživanje je pokazalo i da su mladi prepoznali i štetne online uticaje te su naveli nerealne standarde, rizična ponašanja, govor mržnje i ekstremne poruke.

Na pitanje da li su se ikad osjećali loše nakon gledanja sadržaja influensera, 23 posto je reklo da. Negativna osjećanja mladih najčešće su povezana s govorom mržnje, omalovažavanjem drugih i nerealnim standardima ljepote.

Nalazi su pokazali i da su mladi informisani o mehanizmima prijave (61,3 posto mladih je reklo da zna kome prijaviti štetan sadržaj), ali sumnjaju u brzu i efikasnu reakciju platformi. S tim u vezi, 45 posto mladih je nekada prijavilo štetan sadržaj, a 45 posto smatra da platforme ne reaguje brzo na prijave.

Mladi smatraju i da država treba regulisati rad influensera (47 posto), kao i da influenseri trebaju poštovati određena pravila (84 posto).

Istraživanje je pokazalo i da mladi odgovornost prvenstveno vežu za one koji kreiraju i distribuiraju sadržaj i da najveću odgovornost pripisuju influenserima (59 posto) i digitalnim platformama (49 posto).

Prema mišljenju mladih, medijska i informacijska pismenost i edukacija mladih, kao i strožije kontrole i sankcije, najviše bi pomogle mladima da se zaštite online.

Zaključak istraživanja jeste da je uticaj influensera vrlo mjerljiv, da mladi imaju selektivno povjerenje prema njima, da prepoznaju kome mogu prijaviti štetan sadržaj ali to ne rade jer platforme to ne rade adekvatno. U preporukama za unapređenje navedeno je jačanje medijske i digitalne pismenosti, označavanje sponzorstva, efikasniji mehanizmi prijave, odgovornost influensera prema maloljetnicima, kao i koordinisano djelovanje i zajednička odgovornost.

Posljedice dječijih YouTube kanala na prava djeteta

Pored istraživanja, prezentovana je i „Pravna analiza o učešću djece u korisnički generisanim sadržajima u digitalnom prostoru u Bosni i Hercegovini”, koju je izradio UNICEF na inicijativu Regulatorne agencije za komunikacije.

Pravna analiza Elvira Musića pokazala je da 95 posto djece uzrasta sedam do 18 godina koristi YouTube platformu, a 70 posto audiovizuelnog sadržaja koji djeca konzumiraju čine vlogeri i influenseri. Takođe, pokazala je i da učešće djece u korisnički generisanim sadržajima predstavlja ekonomski relevantan oblik digitalne aktivnosti, kao i da u BiH postoje kanali s djecom koji ostvaruju višemilionske prihode.

Musić je istakao i da dječiji YouTube kanala imaju najmanje četiri direktne posljedice na prava djeteta: pravo na razvoj i slobodno oblikovanje ličnosti, pravo na igru, odmor i slobodno vrijeme, sloboda izbora i autonomija djeteta, i mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj.

Predstavio je i prijedloge na koji način da se pojava dječijih influensera reguliše.

Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije, kazala je da su danas dva izuzetno značajna dokumenta predstavljena i da će koristiti Regulatornoj agenciji za komunikacije kako bi mogli odrediti strateške korake i strateški pristup u prevazilaženju izazova.

„Svaki naš susret podsjeti me koliko je važno da smo zajedno, da djelujemo zajedno, da smo koordinisani i odgovorni, ali i da imamo to duboko uvjerenje da je digitalno osnaživanje djece i mladih zajednički interes čitavog društva”, rekla je Odobašić.

Izvršna direktorica Fondacije Mediacentar Sarajevo Maida Muminović kazala je kako su u Mreži sretni što je BiH po prvi put dobila podatke koji su nedostajali.

Podsjećajući kako se Fondacija bavi promocijom medijske i informacijske pismenosti što podrazumijeva da aktivno prati na koji način države, obrazovni sistemi, međunarodne organizacije, nevladin sektor… prepoznaju šta su ključni izazovi u ovoj oblasti, istakla je neke od najaktuelnijih tema koje smatra posebno važnim kad je u pitanju medijska i informacijska pismenost. To su, kako je navela: prepoznavanje profesionalnog novinarstva, značaj uloge profesionalnog novinarstva u demokratskim društvima, razumijevanje dezinformacija i načina kako i zbog čega nastaju, umjetna inteligencija, digitalna sigurnost, etika i odgovorno ponašanje online, pojave podjela i polarizacije u digitalnom prostoru…

Ukazala je i na neke od prioriteta, kao što su: razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju medijske i informacijske pismenosti u obrazovni sistem, unapređenje zajedničkog rada na istraživanjima koja su prijeko potrebna da bi mogli donositi odluke o strateškim pravcima kretanja i razumjeti gdje su ključne potrebe za obrazovanje u oblasti medija i medijske i informacijske pismenosti, te saradnja u zajedničkom radu i razmjeni resursa za njenu promociju.

___