Iz Medijskog savjeta za regulaciju je rečeno da je u pitanju važan pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo 'druge strane' u javnoj komunikaciji

foto: MSS

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), nezavisno samoregulatorno tijelo koje u Crnoj Gori prati rad štampanih, elektronskih i online medija i prima žalbe građana na njihov rad, predstavio je priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” pripremljen u saradnji sa ombudsmanima.

Pravo na odgovor i ispravku je, kako je navedeno iz MSS, važan pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo „druge strane” u javnoj komunikaciji i zaštiti reputacije fizičkog, pravnog lica, o kojem je informacija koja može naškoditi njegovom pravu ili interesu te pruža korigovanje netačnih informacija plasiranih u javnom prostoru.

Ranko Vujović iz MSS je rekao da je pravo na ispravku i odgovor jedno od najstarijih prava kod slobode izražavanja, istaknuvši da se međunarodna i nacionalna regulativa odavno bave time i da reguliše i prava pojedinaca u odnosu na medije.

Uz to, kako je dodao, regulisano je i Ustavom Crne Gore, kao i u većini zemalja, a posebno je regulisano pojedinačnim zakonima.

„Svi novinarski kodeksi svijeta imaju definisano ovo pravo. U Crnoj Gori je detaljno obrazloženo u Zakonu o medijima“, izjavio je Vujović.

Podsjetio je na niz značajnih konvencija i zakona kojima se reguliše pravo na odgovor i pravo na ispravku. Ujedinjene nacije su, kako je rekao, 1953. godine usvojile Konvenciju o međunarodnom pravu na ispravku, a 1974. Vijeće Evrope je usvojilo Rezoluciju o položaju pojedinca u odnosu na štampu, što je bio pionirski dokument kojim je Vijeće Evrope prvi put sistematski uveo pravo na odgovor. Skrenuo je pažnju i na rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o etici u novinarstvu iz 1993. godine, preporuku Vijeća Evrope o pravu na odgovor u novom medijskom okruženju iz 2004. i direktivu Evropske unije o audio-vizualnim medijskim uslugama iz 2010. godine koja je revidirana 2018.

Iako je zakonski i međunarodno prepoznata važnost ovog prava, iz MSS-a navode kako se dešavaju propusti kod primjene u praksi.

Vujović kaže da su posljednjih 20 godina mediji imali problem da ispoštuju pravo na odgovor i ispravku i da je u Zakonu o medijima niz situacija kada medij nije dužan da to objavi.

„To se zloupotrebljavalo, jer mediji nerado objavljuju odgovore i ispravku. Ili objave poslije nekoliko dana, u dnu pete, šeste strane. Radeći intenzivnije prethodnih godina, uporno smo slali medijima žalbe i uspjeli da ih naviknemo da poštuju prava pojedinaca, čitalaca”, rekao je Vujović.

U namjeri da pomognu građanima u ostvarivanju ovog prava, ali i uredništvima da dobijaju sadržajna reagovanja formulisana u skladu sa zakonskım odredbama, na kraju Priručnika autori su ponudili nacrt Obrasca za podnošenje zahtjeva za objavljivanje odgovora i ispravke, koji je po potrebi moguće dorađivati i mijenjati.

Preporuka je autorskog tima da uredništvo ponudi elektronski obrazac dostupan na zvaničnom sajtu medija, da potvrdi prijem zahtjeva i u razumnom roku donese odluku, a podnosiocu zahtjeva uputi povratnu informaciju - bilo da je odlučilo da reagovanje objavi ili da obrazloži eventualno odbijanje.

Priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” je dostupan na ovom linku.

Izvor: Medijski savjet za samoregulaciju

___