Dvjesto jedanaest turskih autora, uključujući jedinog nobelovca u zemlji, Orhana Pamuka, potpisali su zajedničku izjavu protiv Zakona o medijima ratificiranog 13. oktobra u Turskoj koji uvodi zatvorske kazne od jedne do tri godine za “širenje dezinformacija”.

 

“Odbacujemo ovaj zakon o cenzuri koji će zemlju gurnuti u duboki mrak. Neka istina od ljudi i svijeta pobijedi laži tiranina”, piše u izjavi turskih autora koji su potpisali pismo protiv ovog zakona.

 

Lista autora uključuje mnoge međunarodno poznate turske romanopisce i intelektualce, od kojih su neki bili u zatvoru ili u egzilu. Pjesnik, muzičar, političar i bivši ambasador dobre volje pri UNESCO-u Zulfu Livaneli bio je više puta zatvaran tokom turskog puča 1971. zbog svoje ljevičarske politike i živio je u egzilu tokom 1970-ih godina, a u Tursku se vratio tek 1984. Oya Baydar, sociologinja i književnica, bila je u egzilu nakon državnog udara 1980. Živjela je u Njemačkoj 12 godina. Asli Erdogan i danas živi u egzilu u Njemačkoj.

 

Ovi autori su se pridružili međunarodnim grupama za ljudska prava koje su ovaj Zakon o medijima, koji sadrži 40 članova, nazvali “opasnim i distopijskim”.

 

Konačni nacrt zakona prošao je u turskom parlamentu prošlog petka glasovima vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i njihovih saveznika Partije nacionalističkog pokreta (MHP). Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ga je ratifikovao u ponedjeljak.

 

Prema pisanju Al-Monitora, nacrt zakona, kojim se izmjenjuju postojeći Zakon o internetu, Zakon o medijima i Krivični zakon, vladi daje dodatna sredstva da pooštri nadzor nad malim nezavisnim medijima, prvenstveno internet portalima, pod opravdanjem “borbe protiv dezinformacija”. 

 

„Širenje lažnih informacija“ zakon smatra krivičnim djelom sa predviđenom kaznom zatvora od jedne do tri godine. Osim toga, zakonom se uspostavlja mnogo stroža kontrola vlade nad internet portalima jačanjem ovlaštenja Uprave za informacijske i komunikacijske tehnologije koju kontroliše vlada, dodaje Al-Monitor. Međunarodne digitalne kompanije kao što su Facebook i Twitter, koje već imaju određena ograničenja prema zakonu iz 2020., sada su po ovom zakonu dužne imenovati turske državljane da vode njihov lokalni ured, čuvaju njihove podatke u Turskoj i daju informacije o korisnicima ako vlada zatraži ili će biti blokirane.

 

Novi zakon se odnosi i na platforme za razmjenu poruka te će tako WhatsApp, Signal i Telegram morati osnovati kompanije u Turskoj kako bi bile službeno navedene u državnom registru. Morat će pružati periodične informacije o brojevima aktivnih korisnika, glasovnih i video poziva i poruka. Nepoštovanje će rezultirati novčanim kaznama, ali i blokiranjem tih platformi.

 

Međunarodne organizacije poput Venecijanske komisije, Vijeća Evrope i Amnesty Internationala, tvrde da bi nejasne odredbe zakona mogle imati zastrašujući učinak na slobodu izražavanja i omogućiti vladi da uguši medije i kritičare uoči predstojećih izbora u Turskoj koji će se održati u junu 2023.

 

Ured UN-a za ljudska prava također je izrazio zabrinutost zbog zakona. “Prema međunarodnom zakonu o ljudskim pravima, sloboda izražavanja nije ograničena na 'istinite' informacije, već se odnosi na 'informacije i ideje svih vrsta', kako u online tako i offline sferi. Ograničenja slobode izražavanja bit će predviđena samo na legitimnim i neophodnim osnovama”, istakla je Marta Hurtado, glasnogovornica Ureda UN-a za ljudska prava. Ona je izrazila zabrinutost da amandmani ostavljaju značajan prostor za “arbitrarno, subjektivno tumačenje i zloupotrebu”.

 

“Ovo nije samo zakon o cenzuri, to je zakon o 'potpunoj tišini'”, mišljenja je novinarka Ferai Tinc. 

 

Emre Kizilkaya, potpredsjednik Međunarodnog instituta za štampu (IPI), kazao je da je ovaj zakon “novi korak u Erdoganovoj ‘putinizaciji’”, referušući se na čvrstu kontrolu ruskog predsjednika nad medijima.

 

Turski predsjednik Erdogan je u srijedu 19. oktobra na sastanku parlamentarne grupe svoje stranke zakon nazvao “hitnom potrebom” i demonstracijom vladine volje da osigura “mir i sigurnost” turskog naroda u “sferi društvenih mreža, kao i u fizičkoj sferi”.

 

“Laži i klevete koji ciljaju na naše nacionalne interese i vrijednosti i privatnost naših ljudi online ne razlikuju se od terorističkih napada”, kazao je Erdogan svojoj stranačkoj grupi.

 

Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP) podnijela je u utorak 18. oktobra zahtjev Ustavnom sudu da odbaci zakon.

 

Engin Altay, zamjenik predsjednika CHP-a, kazao je da je stranka na početku bila za suspenziju i poništenje spornog člana 29 u kojem se navodi kazna od jedne do tri godine zatvora za svaku osobu “koja javno širi dezinformacije o unutrašnjoj i vanjskoj sigurnosti zemlje, javnom redu i opštem zdravlju, s jedinim ciljem stvaranja anksioznosti, straha ili panike u javnosti na način koji može narušiti javni mir”.

 

„Ovo je Staljinov zakon“, kazao je Altay, dodajući da će se njegova stranka obratiti Vrhovnom sudu za sve članove zakona. Iz njegove stranke su kazali da su dali prioritet članu 29 kako bi prisilili sud da brzo odgovori na ono što smatraju najvažnijim članom zakona.

 

Izvor: Al-Monitor, Turkish minute