Upotreba "meke" cenzure u Srbiji predstavlja prijetnju za slobodu štampe u ovoj zemlji, navodi se u novom izvještaju "Medijske reforme zastale na sporoj traci: Meka cenzura u Srbiji".

U izvještaju se navodi kako Srbiji nedostaje funkcionalno, vitalno i konkurentno medijsko tržište, te se dodaje kako je novac poreskih obveznika jedan od najvažnijih resursa za opstanak medija, ali se javna financijska sredstva raspoređuju prema stranačkim interesima.

Ovakva financijska ranjivost medijskih kuća otvara prostor za "meku" cenzuru i ima utjecaj na izvještavanje novinara i oblikovanje šireg medijskog landscapea. "'Meka' cenzura je indirektan i često veoma efektan mehanizam medijske kontrole koji umanjuje novinarsku neovisnost, ograničava slobodu izražavanja i sužava demokratsku debatu“, navodi se u izvještaju.

Pored toga, kao oblici "meke" cenzure navode se selektivne subvencije za medije, kao i selektivno vladino reklamiranje, te pristrasnost u oblasti regulacije i dodjeljivanja licenci za rad, što može utjecati na uređivačku politiku i održivost medija. Direktni ugovori javnih preduzeća sa medijskim kućama, nedostatak konkurencije i monitoringa, te drugačiji tretman poreskih obaveza i dugovanja onih medija koji su bliski sa vlastima, također se navode među problemima s kojima se medijska scena u Srbiji susreće.

Postojeći medijski fondovi ne koriste se za promociju medijske neovisnosti ili pluralizma. "Najčešće se koriste kako bi podržali opstanak medija u vlasništvu države, ili da bi podržali medije koje vlada preferira. Velika ovisnost o novcu državnih tijela i javnih kompanija onemogućava medije da preuzmu ulogu 'psa čuvara'."

Preporuke izdvojene u izvještaju, između ostalog, su i usmjeravanje potrošnje na podsticanje medijskog pluralizma, davanje podrške kvalitetnim sadržajima, te omogućavanje takvog medijskog landscapea u kojem mediji mogu obavljati ulogu kontrolora vlasti.

Izvještaj je objavljen u saradnji Svjetske asocijacije novinskih izdavača (WAN-IFRA), Centra za međunarodnu medijsku pomoć (CIMA), Fondacije za otvoreno društvo i Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i dostupan je ovdje.

Izvor: Balkan Insight