foto: Aleksa Stanković / Bezbedni novinari

Novinari i novinarke koji su pratili dešavanja u vezi sa padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu nerijetko su tokom izvještavanja sa protesta, koji su održani širom Srbije i u kojima su se dogodili brojni nasilni incidenti, i sami bili napadani. 

Usred građanskog bunta, zbog nesreće u kojoj je smrtno stradalo 16 ljudi, uslijedili su i zahtjevi studenata, među kojima je i objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice.

Onemogućavanje rada novinara i novinarki tokom praćenja okupljanja građana gotovo da je postalo trend. Više novinara je i prošlog petka tokom studentskih protesta u Novom Sadu prijavilo da je spriječeno da izvještava ili je bez pravnog osnova legitimisano i pretresano. 

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) samo u augustu je zabilježilo ukupno 46 incidenta usmjerenih protiv novinara i medijskih radnika, što predstavlja rekordan broj napada i prijetnji u jednom mjesecu od početka godine.

Podaci NUNS-a pokazuju da se najveći broj fizičkih napada dogodio tokom građanskih protesta organizovanih širom Srbije. Ovo novinarsko udruženje ističe da zabilježeni incidenti, među kojima je 13 prijetnji po život i fizičku sigurnost novinara, svjedoče o sve većem nasilju i zastrašivanju novinara koje dolazi od  anonimnih nasilnika, ali i policije. To, kako je navedeno iz NUNS-a, stvara ozbiljan sigurnosni problem i ugrožava slobodu medija u Srbiji.

Portal Bezbedni novinari, kojim koordinira Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), objavila je nekoliko savjeta za zaštitu sigurnosti i ostvarivanje prava za novinare koji izvještavaju sa protesta. U nastavku prenosimo mali vodič Bezbednih novinara, portala kojem je fokus interesovanja zaštita sigurnosti novinara.

Pravo na snimanje: Svako ima pravo da snima policijsku intervenciju, a policajac to ne smije da zabrani – posebno ne novinaru.

Telefon: Policajac nema pravo da vam oduzme telefon. Ukoliko to traži, odbijte da ga predate. Ako vam ipak oduzme telefon i odbije da ga vrati, prijavite prvom policijskom starješini šta se desilo.

Digitalna sigurnost: Neka vam telefon uvijek bude zaključan (najbolje šifrom).

Komunikacija: Budite kulturni i smireni da ne izazovete sekundarni problem. Iako danas često nose fantomke, policajci su zakonski obavezni da se predstave ako preduzimaju radnju prema vama. Insistirajte da pokaže legitimaciju.

Dokumentovanje: Ukoliko vi ne možete da snimite ili fotografišete, zamolite kolegu ili nekog prisutnog da dokumentuje vašu interakciju sa policijom.

Na protestu: Nikada nemojte stajati između kordona i demonstranata, naročito kada policija kreće u intervenciju. Bit ćete oboreni ili udareni. Uvijek stanite sa strane – tako ste sigurniji i u mogućnosti da izvještavate.

Istaknuto obilježje: Press prsluk pomaže da vas u masi prepoznaju kao novinara, ali samo legitimacija potvrđuje vaš status – istaknite oba.

Oprema: U slučaju da sve upućuje da će protest koji pratite biti nasilan, važno je da, osim press prsluka, imate i tvrdu kacigu (obilježenu riječima press), zaštitne naočale i zaštitnu (gas) masku protiv suzavca i biber spreja, štitnike za koljena i laktove, fiziološki rastvor i flašicu vode sa sodom bikarbonom, eksternu bateriju za telefon i fotoaparat/kameru...

Obaveze novinara: Postupajte po naređenjima policije. To što ste novinar ne znači da možete da se krećete kuda želite. Uvijek nosite ličnu kartu i pokažite je na zahtjev – ona je javni dokument, dok je novinarska legitimacija interni.

U slučaju napada: Ako ste fizički napadnuti, odmah prekinite rad i potražite ljekarsku pomoć. Obavezno navedite da vas je povrijedila policija – ljekari često napišu da su povrede od “nepoznatih lica“. Ako to izostave, zahtijevajte novi izvještaj. Ljekar je po zakonu dužan da obavijesti policiju koja mora doći u medicinsku ustanovu. Njoj kažite samo osnovno, da vas je napala policija prilikom izvještavanja, a da ćete detaljnu izjavu dati Sektoru unutrašnje kontrole i nadležnom tužilaštvu.

Najvažnije: Ništa nije bitnije od vaše sigurnosti. Ne postoji kadar, fotografija ili priča vrednija od vašeg zdravlja.

Kako da zaštitim podatke sa telefona

U slučaju da telefon novinara dođe u ruke nekome iz sigurnosnih struktura ko hoće da zloupotrijebi svoj službeni položaj, imajte ovih nekoliko savjeta na umu.

Ukoliko je moguće, koristite dva telefona. Na događaje kao što su trenutni ulični protesti ponesite prazan telefon koji će vam koristiti samo za komunikaciju na terenu. Drugi ostavite kod kuće.

Ako imate samo jedan telefon, obavezno ga osigurajte isključivo jakom šifrom.

Ukoliko se nađete u policiji i sumnjate da neko može da zloupotrijebi podatke sa vašeg telefona, ne otkrivajte šifru. Nemate tu obavezu i uvijek možete da kažete da ste je zaboravili.

Postarajte se da prije nego što iskoristite pravo da vam budu obaviješteni vaši najbliži o tome gdje se nalazite, prvo zatražite pravnu zaštitu, tj. vašeg branioca, jer se u prisustvu branioca šanse za zloupotrebe značajno smanjuju. On bi trebao da isprati svaku radnju koja se preduzima prema vama.

Ako ste u mogućnosti, koristite Apple telefone ili Android telefone novije generacije.

U slučaju da ipak posumnjate da je vaš telefon bio izložen bilo kakvom nezakonitom hakovanju od službenih osoba, obratite se nekoj od civilnih organizacija kao što je SHARE fondacija. Oni imaju dobru IT forenziku, koja može da detektuje da li je vaš telefon bio meta softverskog programa.

Izvor: Bezbedni novinari

___