U BiH su i dalje pristuni financijski i politički pritisci na medije. Pored toga, zastrašivanja i prijetnje novinarima i urednicima medija, kao i polarizacija medija u odnosu na političke i etničke korove, nastavljena je i nakon izbora u oktobru prošle godine. Zakonski okviri garantuju slobodu izražavanja, ali postoji ozbiljna zabrinutost da bi implementacija novousvojenog Zakona o javnom redu i miru u Republici Srpskoj mogla ograničiti slobodu izražavanja u online sferi, kao i slobodu okupljanja i udruživanja. Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama ostaje neujednačena i frekventno biva limitirana pravom na privatnost i zaštitiom komercijalnih interesa kompanija koje su u vezi sa vladom, a da se prethodno ne utvrdi javni interes.

 

 

Politička, institucionalna i financijska nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije i dalje je osigurana. Tokom 2102. RAK je usvojio pravila koja zahtijevaju od internet provajdera da primijene odgovarajuće tehničke mjere kako bi onemogućili pristup ilegalnim internetskim adresama za koje je utvrđeno da predstavljaju prijetnju za sigurnost na internetu. Kaznena djela navedena u Dodatnom protokolu uz konvenciju o kibernetičkom kriminalu treba tek da budu uvrštena u krivične zakone.

 

Javni emiteri u dva entiteta u proteklom periodu bili su izloženi političkim utjecajima kroz imenovanja u menadžmentima ovih kuća. Federalni parlament nije imenovao članove Upravnog odbora RTV-a FBiH, a generalni direktor zadržava ulogu „čuvara“, što otvara vrata političkim utjecajima. Također, Upravni odbor RTRS-a i dalje ostvaruje političke veze, što dovodi do povećane političke kontrole nad ovom medijskom kućom, te umanjuje uredničku nezavisnost.

 

 

Transparentnost vlasništva nad medijima ostaje limitirana, a potpune informacije izostaju zbog problematičnih zakonskih odredbi koje onemogućuju sistematičniji uvid u vlasničke strukture. Ovo je poseban problem u sektoru online medija, koji često nisu registrovani kao medijski biznis. Također, postoje nepravilnosti u državnom raspoređivanju financijskih sredstava za medije. Javni emiteri koji nisu dio javnog RTV sistema financirani su iz općinskih i kantonalnih budžeta, te ostaju pod snažnim političkim utjecajima. Kada je riječ o Republici Srpskoj, vlada financira i javne i privatne emitere, a posebno su zabrinjavajući nedostatak transparentnosti i jasnih kriterija prilikom raspodjele subvencija pojedinim medijima. Pored toga, integritet medija narušen je i raznim oglašivačkim praksama javnih kompanija koje kontrolišu političke partije.

 

 

Udruženje novinara BiH nastavlja da vodi napore kako bi se osigurali uslovi za slobodu izražavanja i štampe, zaštitu novinara i medijskog integriteta. Također, Žalbena komisija Vijeća za štampu BiH nastavila je raditi na posredovanju između medija i čitalaca, osiguravajući da urednici budu upoznati sa žalbama čitalačke publike.

 

U narednom periodu BiH bi posebnu pažnju trebala obratiti u sljedećim oblastima: