„Bez traženja dozvole, i nepotrebnih barijera; samo naprijed i poslužite se!“, poručili su iz biblioteke, nakon što su dostupnim učinili velike količine digitalnog materijala među kojim su skripte, fotografije, mape, notni zapisi, slike i razglednice koje datiraju od 11. stoljeća pa do savremenog doba.

 

Materijal se može sortirati na osnovu stoljeća iz kojeg datira, boje papira, bibliotečke kolekcije ili prema žanru, a kako bi podstakla dodatne upotrebe i istraživanja, biblioteka je kreirala brojne igre i digitalne alate koji pružaju kreativan pristup svakom dokumentu. Jedna od tih igara je i Mansion builder, koja podsjeća na Pac-mana koji se kreće po tlocrtu starih zgrada New Yorka s početka 20. stoljeća.

 

„Na digitalizaciju gledamo kao na početnu, a ne krajnju tačku. Ne želimo da samo postavimo stvari na internet i kažemo 'evo ga', već da podstaknemo veću upotrebu tog sadržaja“, izjavio je Ben Vershbow, direktor NYPL Labsa.

 

Digitalizacija je već postala popularna među bibliotekama širom svijeta koje na ovaj način žele ostati konkurentne na tržištu. Tako Biblioteka grada New Yorka trenutno u svojoj digitalnoj verziji ima više od 670.000 dokumenata.

 

 

U sklopu nove bibliotečke građe moguće je pronaći i dokumente koji se tiču prostora Balkana, a posebno je zanimljiva karta Osmanskog carstva iz 1700. godine, kartografa Edwarda Wellsa, u kojem se Sarajevo spominje kao Seraio, a Banja Luka kao Bagnialuke.

 

 

Pored toga, dostupna je i ilustracija Starog mosta u Mostaru na naljepnici koja je dolazila kao poklon uz cigarete britanske kompanije CWS.

 

 

Vojna karta Sarajeva i istočne Bosne u izdanju K.u.K Militargeographisches Instituta iz 1911. godine, prikazuje našu zemlju sa Travnikom kao glavnim gradom.

 

Izvori: The Verge, New York Times, Oslobođenje