Promocijom digitaliziranog najstarijeg bh. naučnog časopisa “Glasnik Zemaljskog muzeja BiH” u petak je u Sarajevu obilježena 120. godišnjica Zemaljskog muzeja BiH.

Na digitalizaciji prvih 20 brojeva u posljednja 3 mjeseca radilo je troje ljudi, a skenirano je više od 17.000 stranica. Od sada je Glasnik od prvog, pa do onih brojeva objavljenih pred Prvi svjetski rat dostupan na www.infobiro.ba.
Posao digitalizacije svih brojeva Glasnika bit će završen u narednih nekoliko mjeseci. “Nakon toga Glasnik će se moći čitati i štampati s bilo koje tačke u svijetu”, istaknuo je Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo, koji realizira digitalizaciju u okviru digitalnog arhiva INFOBIRO.
“S obzirom na to da je novac za projekt digitalizacije dobiven od Ministarstva kulture  FBiH nije potrebna pretplata”, rekao je Dragan Golubović, menadžer INFOBIRO-a.
Prvi broj Glasnika izašao je nepunu godinu dana nakon osnivanja Zemaljskog muzeja - 1. januara 1889. godine, a prvi urednik je bio prvi direktor Muzeja Kosta Herman.Najduži prekid u izdavačkoj djelatnosti Zemaljskog muzeja bio je od 1990. do 1996. godine. Zbog rata i agresije Glasnik uopće nije ni izlazio. Nažalost, poslije rata ovaj časopis gubi dinamiku izlaženja zbog teške situacije u kojoj se Muzej našao zbog neriješenog statusa.
Zadatak Glasnika je bio i ostao da donosi izvorne naučne i stručne članke iz svih oblasti koje se proučavaju u Zemaljskom muzeju.
“Rezultati proučavanja bogatog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, pretočeni u pisanu riječ, nalaze svoje mjesto na stranicama ovog značajnog naučnog časopisa, čineći ga nezaobilaznim izvorom za daljnja proučavanja i literaturom za sve one koji se žele ozbiljno baviti naukom”, kazala je direktorica Muzeja Aiša Softić.