Građani određenih balkanskih zemalja imaju bolji pristup javnim informacijama nego građani Njemačke, Danske i Austrije, navodi se u novom izvještaju kanadskog Centra za zakon i demokraciju.

Srbija, Slovenija, Albanija i Hrvatska nalaze se među prvih deset na listi komparativnog pregleda pravnog okvira pristupa informacijama u 95 zemalja svijeta, prenosi ECPMF. Nijedna od zemalja koje su učestvovale u ispitivanju i koje imaju sisteme pristupa javnim informacijama nije dobila maksimalnih 150 poena, no Srbija ima čak 135, Slovenija 129, Albanija 127 i Hrvatska 126, dok zemlje koje imaju dugu tradiciju slobode pristupa informacijama nisu ni u prvih deset.

“Zakon u Srbiji je zapravo veoma snažan u poređenju sa drugim evropskim zakonima", kaže Rodoljub Šabić, povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Srbije, komentarišući rezultate. “U nekim zemljama, poput Švedske, praksa je možda bolja nego što je vidljivo iz indeksa Centra za zakon i demokraciju. U drugim zemljama možda postoji šira javna podrška pristupu javnih informacija, no zakon u Srbiji je, sa međunarodne tačke gledišta, baziran na veoma liberalnim principima i stalno se poboljšava u praksi. Mediji u Srbiji su naučili da koriste Zakon i ja to aktivno podržavam", kaže Šabić, dodajući da sumnja da bi današnji parlament Srbije usvojio sličan zakon. 

Hrvatska novinarka Barbara Matejčić za ECPMF je prokomentarisala visok rang Hrvatske na ovoj listi. "Zakon zaista funkcioniše. Zahvaljujući njemu, imamo pristup mnogim podacima koje nismo imali ranije. Novinari su počeli koristiti Zakon i institucije su se na to navikle. Ali ne mogu reći da se nivo generalne transparentnosti u društvu podigao, on funkcioniše samo pod pritiskom zakonske obaveze. Ako tražite informacije, vjerovatno ćete ih i dobiti, ali javni sektor će inače i dalje pokušati da sakrije sve što može".

Izvor: ECPMF