Novinari, borci za bolje zdravstvo, zdraviju životnu sredinu i život bez korupcije.

foto: Ustupljene fotografije

Više od 20 novinarki i novinara iz Bosne i Hercegovine (BiH) u 2024. godini dobilo je nagrade za novinarske priče. Među nagradama koje se godinama dodjeljuju novinarima iz naše zemlje su i EU nagrada za istraživačko novinarstvo, CEI SEEMO nagrada za izvanredne zasluge u istraživačkom novinarstvu, nagrada za najbolje izvještavanje o korupciji koju dodjeljuje Centar za razvoj medija i analize (CRMA), te Regionalna novinarska nagrada Srđan Aleksić.

Nagrađivani novinari pisali su o onkološkim pacijentima, o seksualnom uznemiravanju pacijentkinja, o nepouzdanim aparatima za mjerenje šećera kod djece, o sajber prevarama, ilegalnim sječama šuma i skladištenju niskog i srednjeg radioaktivnog otpada. Mjesecima su pretraživali brojne dokumente, slali upite institucijama, obilazili teren – sve u cilju borbe za kvalitetnije zdravstvo, zdravu životnu sredinu i život bez korupcije.

Istraživanja o problemima s kojima se suočavaju pacijenti

Dino Cviko, novinar online magazina Žurnal, jedan je od prošlogodišnjih dobitnika CEI SEEMO nagrade za izvanredne zasluge u istraživačkom novinarstvu. Nagrada mu je dodijeljena za dokumentarni film Bitka za život: sistem protiv onkoloških pacijenata, koji govori o listama čekanja za liječenje onkoloških pacijenata u BiH.

“Prije nego što sam započeo rad na filmu, Žurnal je već povremeno izvještavao o problemima i izazovima s kojima se suočavaju onkološki pacijenti, no nismo bili potpuno zadovoljni uticajem tih tekstova. Kako su se podaci i priče počeli gomilati, shvatio sam da bi bilo puno snažnije i efektivnije sve to prikazati kroz format kakav je film, jer jedan ili više novinarskih tekstova sigurno ne bi mogli izazvati isti efekt”, kaže Cviko za Media.ba.

Kroz razgovore s brojnim ljekarima i pacijentima, Cviko je došao do konkretnih, ali i zabrinjavajućih informacija koje je predočio u svom prvom dokumentarcu. Film je, ističe Cviko, bio prilika da se pokaže kako su onkološki pacijenti prepušteni sami sebi, da se bore i sa sistemom i s bolešću. Bio je to način da se vlastima pošalje poruka da pacijenti traže samo ono što im je zakonom propisano, uključujući pravo na dostojanstven život i dostojanstveno liječenje.

Freelance novinarka Sadeta Bajrović dobila je prošle godine nagradu Centra za razvoj medija i analize (CRMA) za istraživačku priču o nepouzdanim aparatima za mjerenje šećera u krvi koje koriste djeca. Njeno istraživanje je pokazalo da, zbog aparata koje nabavlja Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (ZZOiR) bez definisanih specifikacija vezanih za kvalitet, po principu najjeftinije ponude, djeca mogu biti životno ugrožena.

“Sve teme na kojima sam do sada radila dotiču me na neki način – i kada pišem o tome na koji način se troši novac iz budžeta, i kako se uništavaju prirodna bogatstva, i kako se zagađuje zrak, voda i tlo. Međutim, ovo je prvi put da sam radila tekst koji je malo direktnije vezan za mene, jer od nešto više od 600 djece u FBiH i moje dijete je dobilo sporne aparate i trakice o kojima sam pisala”, govori ona.

Bajrović priča da su ona i drugi roditelji primijetili velika odstupanja na aparatima za mjerenje šećera u krvi koje nabavlja pomenuti zavod. Iako su nepravilnosti prijavljene nadležnim institucijama, njihov odgovor je bio da je firma koja distribuira te aparate dokazala kvalitet istih, te da oni ne mogu ništa da urade.

“Mediji su objavili žalbe i zabrinutost roditelja i ignorisanje institucija, i sve se utišalo bez da je problem riješen”, kaže Bajrović.

Njeno istraživanje obuhvatilo je period od 11 godina. Pregledala je tendersku dokumentaciju, međunarodne propise, izvještaje i baze podataka vezane za aparate, dopise udruženja i odgovore institucija na njih, pritužbe pacijenata i odgovore nadležnih. Na dodjeli nagrade, pitala je institucije zašto se djeci i dalje putem domova zdravlja dijele nepouzdani aparati i trakice.

O seksualnom uznemiravanju pacijentica u zeničkoj bolnici izvijestila je novinarka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja, a za televizijski prilog dobila je prvu EU nagradu za istraživačko novinarstvo.

“Priča nagrađena 2024. je priča za koju sam inicijalnu informaciju dobila sredinom godine, ali sam, zbog nemogućnosti da je dokažem, gotovo odustala od nje. Nekoliko mjeseci kasnije javio mi se novi izvor s istim informacijama. Od tog trenutka do finalizacije priče imala sam samo jednu sedmicu da sve provjerim, snimim i montiram”, kaže ona. 

Pribinja za Media.ba objašnjava da Al Jazeera Balkans nema istraživačku redakciju te da je ova televizija, kao i druge dnevne TV redakcije, “pritisnuta” dnevnim rokovima. Bavljenje istraživačkim novinarstvom u TV formatu je, po njenom mišljenju, izazovnije jer podrazumijeva i sliku i ton.

“Ne samo da morate pribaviti izjavu, iskaz, priznanje ili iznošenje sumnje, već svog sagovornika morate ubijediti da stane pred kameru i iznese podatke. Uvijek je teško dobiti sagovornike za osjetljive teme”, ističe ona.

Sveprisutna korupcija i prevare

Prva EU nagrada dodijeljena je i freelance novinarki Selmi Učanbarlić i novinaru Detektora Nini Bilajcu. Nagradu su dobili za priču o cyber prevarama kompanije eMagnetix, koja je, kroz obećanja o lakoj zaradi, uzimala novac od građana. Učanbarlić za Media.ba govori da je u julu 2023. počela istraživati piramidalne prevare i da je tada primijetila kako sve više stanovnika BiH ulaže u eMagnetix, vjerujući u laku i brzu zaradu.

“Istraživanje je trajalo tri mjeseca i bilo je intenzivno, zahtjevno i skupo. Tokom tog perioda prikupili smo obimne dokaze, uključujući materijale iz tajnih Telegram grupa preko kojih se prevara odvijala”, govori ona.

Učanbarlić i Bilajac intervjuisali su desetine osoba koje su uložile novac u ovu piramidalnu šemu, kao i one koji su najviše doprinijeli njenom širenju. Pronašli su advokate, notare i računovođe koji su sarađivali s kompanijama preko kojih se prevara odvijala, a prilikom izrade priče dodatno su angažovali stručnjake koji su analizirali aplikaciju i web stranice korištene u prevari. Osobu koja stoji iza masovne i višemilionske prevare pronašli su u Mađarskoj.

“Zahvaljujući predanom radu cijelog tima Detektora, uspjeli smo temeljito istražiti eMagnetixovu piramidalnu prevaru te ukazati na opasnosti i štetne posljedice cyber kriminala”, ističe ona.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Azhar Kalamujić govori da je na priči o korupciji u sistemu parkiranja u Sarajevu, za koju je 2024. dobio treću EU nagradu za istraživačko novinarstvo, radio više od godinu dana, jer se suočavao s potpunom blokadom informacija iz sarajevske Općine Stari Grad.

“Iako su svi dokumenti koje sam tražio od općine – od ugovora o najmu parkinga, prostora za marketinške poslove, općinskih odluka i uredbi, do samih lokacija parkinga i drugih tehničkih stvari – nedvojbeno javni podaci, oni mi ih nisu željeli ustupiti čak ni kada sam zaprijetio tužbama. Bilo mi je jasno da sam ušao u zonu interesa načelnika”, kaže Kalamujić.

foto: Dženat Dreković

Njegovo istraživanje o ovoj temi uključivalo je dodatne analize, upotrebu dokumentacije iz sudskog registra preduzeća koja su bila povezana s pričom, a neke dokumente dobijao je i od osoba koje su trpjele štetu zbog koruptivnih poslova načelnika te opštine.

“Dio priče sam rekonstruisao koristeći izjave aktera događaja i bilježeći stvari na terenu. Prebrojavao sam sva parking mjesta jer takva informacija nije postojala u općini, izračunavao prihode i utvrđivao štetu za općinu”, govori on.

Ilegalne sječe šuma i skadištenje otpada

Nagradu za najbolje istraživanje o korupciji, koju dodjeljuje CRMA, prošle godine su dobile i novinarka Naratorijuma Alena Beširević i nizozemska novinarka Ingrid Gercama za priču o nelegalnoj sječi šuma i izvozu drveta iz BiH u zemlje Evropske unije.

“U mjestu Krivaja kod Zavidovića naišle smo na tragove ilegalne sječe. Kolegica Ingrid Gercama i ja bile smo potpuno posvećene istrazi ove priče, dok su ostale kolege paralelno radile na širem istraživanju”, kaže Beširević.

Njihovo istraživanje pokazalo je da je na području od 70 hektara – što je približno veličini 130 fudbalskih terena – posječeno gotovo 10.000 m³ drveta, u ukupnoj vrijednosti od oko 800.000 KM. Ovo područje je, navodno, bilo minirano, zbog čega je javno preduzeće koje upravlja šumom raspisalo tender za sječu i deminiranje.

“Istragom smo dokazale da, suprotno tvrdnjama iz tendera, to područje nije bilo minirano. Opasnost od mina postojala je – i još uvijek postoji – samo na jednom manjem dijelu, površine oko dva hektara”, navodi Beširević.

Otkrile su da je firma koja je dobila tender četiri puta deminirala isto područje iz kojeg je izvezla 10.000 m³ drveta.

“Uz nerealno nisku cijenu drveta, u obračun su bili uključeni i nepostojeći troškovi deminiranja – čak i da je čitavo područje zaista trebalo deminirati, a ne samo mali dio na kojem je postojala stvarna opasnost”, objašnjava Beširević.

Novinar Dejan Rakita dobio je drugu EU nagrada za istraživačko novinarstvo za priču o opasnostima vezanim za skladištenje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Cijelu priču intenzivno prati od 2019. godine, kada je održan sastanak delegacija Hrvatske i Slovenije, na kojem nije postignut dogovor o zajedničkom odlaganju srednje i nisko radioaktivnog otpada.

“Jedini sam novinar, koliko je meni poznato, koji je bio na lokaciji Trgovske gore – i to dva puta. Najteže je bilo sklopiti samu priču u moru informacija do kojih sam došao, a da neko ko nije upućen u temu to može razumjeti”, kaže Rakita.

Osim toga, ističe da mu je najveći izazov bio pristup informacijama od pojedinih domaćih i hrvatskih institucija, kao i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od kojih je prethodno dobio potvrdu da će mu dostaviti odgovore.

“Bio sam i u Beču ispred centrale ove agencije, ali uzalud. Ipak, našao sam način da dobijem informacije od osoba koje su sarađivale s IAEA”, kaže on.

Nagradu za najbolje istraživanje o korupciji, koje dodjeljuje CRMA, prošle godine dobio je i novinar portala Fokus.ba Amil Dučić, za istraživanje o aferi u procesu digitalizacije u BiH. Treću EU nagradu za istraživačko novinarstvo dobile su Azra Omerović i Zinaida Đelilović za serijal o nelegalnom izdavanju diploma na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu. Njihove priče rezultirale su reakcijom tužilaštva i hapšenjem nekoliko osoba.

___