Dogovorena verzija ne sadrži odredbe koje bi legalizovale korištenje špijunskog softvera protiv novinara. 

foto: Pixabay / Ilustracija

Vijeće Evropske unije (EU) u petak je postiglo privremeni sporazum sa Evropskim parlamentom o novom zakonu za zaštitu slobode medija, medijskog pluralizma i uređivačke nezavisnosti u EU.

Evropski akt o slobodi medija (EMFA), kako se navodi na stranici Vijeća EU, uspostavit će zajednički okvir za medijske usluge na unutrašnjem tržištu EU i uvesti mjere koje imaju za cilj zaštitu novinara i medijskih provajdera od političkog uplitanja, a istovremeno će im olakšati rad preko granica u EU.

Nova pravila, kako se dodaje, garantovat će pravo građanima na pristup besplatnim i pluralnim informacijama i definisati odgovornost država članica da obezbijede odgovarajuće uslove i okvir za njihovu zaštitu.

“Demokratija ne može postojati bez slobode, nezavisnosti i pluraliteta medija. Ovaj sporazum potvrđuje poziciju EU kao svjetskog lidera u zaštiti novinara, garantovanju nezavisnosti medijskih provajdera i osiguravanju da građani imaju pristup širokom i raznolikom spektru pouzdanih izvora vijesti”, izjavio je Ernest Urtasun Domènech, španski ministar kulture, koji je bio jedan od ključnih pregovarača.

Evropska komisija (EK) je pozdravila politički sporazum postignut između Evropskog parlamenta i Vijeća EU o Evropskom aktu o slobodi medija, koji je EK predložila u septembru 2022.

“Ova nova pravila će bolje zaštititi uređivačku nezavisnost, medijski pluralizam, osigurati transparentnost i pravičnost i donijeti bolju saradnju medijskih vlasti kroz novi Evropski medijski odbor. To uključuje garancije za novinare da slobodno i sigurno obavljaju svoj posao”, saopšteno je iz EK.

Dodaje se da će novi set pravila također osigurati da javni i privatni mediji mogu lakše raditi preko granica na unutrašnjem tržištu EU.

Borba medijskih organizacija da se uklone sporne odredbe

Novinarske organizacije također su pozdravile sporazum o EMFA. Evropska federacija novinara (EFJ) naglašava da se konačna verzija Akta više ne odnosi na mogućnost špijuniranja novinara te poručuju da je ovo pobjeda svih branitelja slobode medija i demokratije.

“Ovaj privremeni sporazum je historijski“, kazala je Maja Sever, predsjednica EFJ.

“Mnogo smo se borili da postignemo ovaj rezultat protiv država koje su pokušale uključiti posebno represivne odredbe. Dobro je vidjeti da slogan EFJ – Novinarstvo je javno dobro – nije samo slijepa ulica u rečenici”, dodala je.

EFJ je sa partnerima, kako se podsjeća, vodila intenzivnu kampanju zagovaranja sa saveznicima u Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji i Španijom. To je, kako je naglašeno, odigralo ključnu ulogu da se izuzmu odredbe koje su promovisale Francuska, Italija, Malta, Grčka, Kipar, Švedska i Finska, a koje su imale za cilj legalizovati korištenje špijunskog softvera protiv novinara na temelju sumnje u prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

I Reporteri bez granica (RSF) su posebno pozdravili povlačenje izuzeća za nacionalnu sigurnost, navodeći da bi ta odredba otvorila vrata nadzoru novinara i kršenju povjerljivosti njihovih izvora.

“Uklanjanje izuzeća nacionalne sigurnosti, uprkos insistiranju nekoliko država članica, prije svega Francuske, pobjeda je za novinarstvo. EMFA također uspostavlja mnoge druge bitne mjere zaštite za pravo javnosti EU na informacije”, rekao je Christophe Deloire, generalni sekretar RSF.

Zahvalio se svima koji su se uključili kako bi spriječili da se ova odredbe uvede u evropsko zakonodavstvo, te dodao da će RSF ostati posebno oprezan u pogledu implementacije EMFA-e.

Iz RSF-a su naveli da su zajedno sa drugim organizacijama mjesecima vodili kampanju za ukidanje “izuzeća za nacionalnu sigurnost” koja bi otvorila put samovoljnim postupcima vlada.

Sljedeći koraci

Vijeće EU navodi da se EMFA nadograđuje na odredbe Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMSD) iz 2018. i proširuje svoj djelokrug na radio i štampu. Uvodi se nezavisni Evropski odbor za medijske usluge koji će zamijeniti regulatornu grupu osnovanu u okviru AVMSD-a.

Ovaj privremeni sporazum, kako se navodi na stranici Vijeća EU, podrazumijeva sljedeće:

• pojašnjava odgovornost država članica da garantuju pluralitet, nezavisnost i pravilno funkcionisanje javnih medijskih provajdera koji djeluju unutar njihovih granica
• propisuje obavezu država članica da garantuju efikasnu zaštitu novinara i medijskih provajdera u obavljanju njihove profesionalne aktivnosti
• zabranjuje državama članicama korištenje prinudnih mjera za dobijanje informacija o novinarskim izvorima ili povjerljivim komunikacijama osim u određenim slučajevima
• proširuje obim zahtjeva o transparentnosti, kako za transparentnost vlasništva koja se predlaže za sve pružaoce medijskih usluga, tako i za transparentnost državnog oglašavanja gdje je mogućnost nacionalnih izuzeća za male subjekte značajno smanjena
• pruža jasnija pravila o odnosu između vrlo velikih pružatelja internetskih platformi (VLOP) i pružatelja medijskih usluga koji se pridržavaju regulatornih ili samoregulatornih režima uredničke kontrole i novinarskih standarda u državama članicama, s ciljem da se sadržaj koji pružaju pružatelji medijskih usluga tretira s posebnom pažnjom
• omogućava pružateljima medijskih usluga da odgovore u roku od 24 sata, ili ranije u hitnim slučajevima, ako VLOP odluči ukloniti njihov sadržaj na osnovu neusklađenosti sa njihovim uvjetima i odredbama.

Privremeni sporazum moraju podržati Vijeće EU i Evropski parlament nakon što se tekst finalizuje na tehničkom nivou. Potom će ga obje institucije formalno usvojiti u proljeće 2024. Pregovori između dva suzakonodaca pokrenuti su 19. oktobra 2023. i na političkom nivou zaključeni su dogovorom od petka.

Izvor: Vijeće EU, EK, EFJ, RSF

___