Udruženje “Zašto ne” predstavilo rezultate istraživanja Regionalni indeks otvorenosti

foto: Screenshot / Istraživanje Zašto ne

U 2022. godini nije došlo do značajnijeg napretka u otvorenosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi se u istraživanju koje je krajem prošle sedmice objavilo Udruženje građana “Zašto ne”.

Regionalni indeks otvorenosti već sedam godina mjeri koliko su institucije izvršne i zakonodavne vlasti otvorene prema građanima i građankama i društvu i provodi se na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. U istraživanju se gleda i dostupnost dokumenata na zvaničnim web stranicama institucija kao i format u kojem su ti dokumenti objavljeni. Istraživanje je za 2022. godinu rađeno u četiri zemlje regiona: BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok je, kako se navodi, istraživanje za zakonodavnu vlast obuhvatilo i Hrvatsku i Sloveniju. Mjerenje je za prošlu godinu rađeno od marta do maja 2023.

Otvorenost zakonodavne vlasti u regionu i BiH

Nalazi istraživanja “Zašto ne” za 2022. jasno ukazuju na to, kako se ističe, da iako postoji određeni nivo otvorenosti, zakonodavne institucije uglavnom stagniraju i nedostaje im neophodna inicijativa za povećanje njihove transparentnosti i efikasnosti. Nedostaje, kako se navodi, između ostalog, strateški pristup poboljšanju njihove otvorenosti, nedostatak pravilnog planiranja i izvještavanja o njihovom radu, te neadekvatno otvorene sjednice skupštinskih radnih tijela.

“Zašto ne” navodi da proteklih godina uočeno je da svim parlamentarnim institucijama obuhvaćenim istraživanjem u BiH nedostaju formalno utvrđene smjernice za otvorenost i transparentnost. Osim toga, nijedna parlamentarna institucija nije dio Partnerstva za otvorenu vlast niti je bilo pokušaja da se pridruži inicijativi. Istraživanjem za 2022. obuhvaćeni su parlamenti na državnom i entitetskim nivoima. 

S rezultatom od 46,18 posto u 2022. godini, BiH se nalazi na predzadnjem mjestu s gotovo identičnim rezultatom kao i u istraživanju za prethodnu godinu.

Najotvoreniji parlament u BiH je, piše “Zašto ne”, Parlamentarna skupština BiH (PSBiH), s prosječnim rezultatom otvorenosti od 56,98 posto, gdje je Predstavnički dom PSBiH nešto otvoreniji s rezultatom od oko 57 posto, dok je Dom naroda PSBiH zadovoljio 56 posto indikatora. U oba slučaja došlo je do blagog pada od nekoliko procenata u odnosu na prethodnu godinu, kada je, pak, došlo do rasta od oko osam posto.

Slijedi, kako navode, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) sa 42,37 posto zadovoljenih indikatora te Parlament Federacije BiH s prosjekom otvorenosti od 37, 29 posto.

Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u BiH i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Otvorenost izvršne vlasti u regionu i BiH

Iako se sve države regiona deklarativno zalažu za unapređenje otvorenosti i transparentnosti, odnosno veću dostupnost informacija o radu organa javne vlasti, rezultati monitoringa pokazuju da vlade u državama regiona nisu ostvarile značajan napredak u pogledu proaktivne transparentnosti i otvorenosti prema građanima. Podaci pokazuju da su u 2022. godini najbolje rezultate, kada su u pitanju vlade, ostvarili Vlada Sjeverne Makedonije (79,14 posto) i Vijeće ministara BiH (73,31 posto), međutim, obje institucije imaju nekoliko procenata manje u odnosu na mjerenje iz 2021. godine. 

Zajednički rezultat otvorenosti izvršne vlasti u BiH (Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada RS) za 2022. godinu iznosi 49,69 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2021. godinu, kada je rezultat otvorenosti izvršne vlasti u BiH iznosio 49,85 posto, navodi se u istraživanju Udruženja “Zašto ne”.

U poređenju s drugim državama u regionu, izvršna vlast BiH nalazi se na trećem mjestu, nakon Sjeverne Makedonije i Crne Gore, te ispred Srbije. Rezultat otvorenosti ministarstava iz BiH za 2022. iznosi 37,40 posto što predstavlja pad od oko jedan posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježen blagi rast, rezultati su istraživanja. 

U okviru istraživanja u BiH prati se 41 ministarstvo, od čega je devet na državnom, a po 16 na entitetskom nivou – u FBiH i RS.

Najbolje rangirano ministarstvo, prema rezultatima istraživanja, je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, koje zadovoljava oko 75 posto indikatora, a zatim slijedi Ministarstvo civilnih poslova BiH sa 66 posto zadovoljenih indikatora, Ministarstvo finansija i trezora BiH sa 65,5 posto i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sa 60 posto. Na entitetskom niovu, tek jedno ministarstvo – Federalno ministarstvo rada i socijalne politike – ispunjava nešto više od  50 posto indikatora, dok je 31 preostalo ministarstvo u Federaciji BiH i RS ne zadovoljava ni polovinu indikatora.

Analiza “Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Izvor: Zašto ne