U BiH podcast najviše zastupljen u formi intervjua.

foto: Pixabay

Podcast, popularni medijski format u svijetu koji se razvija u različitim oblicima poput informativnog, edukativnog ili audio-drame, u Bosni i Hercegovini (BiH) je najčešće zastupljen u formi intervjua.

Slušanje podcasta u BiH je popularno, ali većinom se njihov sadržaj sluša/gleda “iz vana” – regije ili svijeta.

Sagovornici Mediacentra Sarajevo složni su u zaključku da noviteti u digitalnom svijetu u BiH kasne, kao i da podcast scena u BiH nije prezentovana javnosti u dovoljnoj mjeri.

Istraživanje Mediacentra Sarajevo iz 2021. “Stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH” pokazuje da je spisak YouTube i podcast kanala dug i različit, ali da taj sadržaj prate mladi iz susjednih zemalja i engleskog govornog područja, što pokazuje da podcast i YouTube scena u BiH i dalje nije dovoljno razvijena.

Ovaj format je takođe popularna platforma za oglašavanje, a da bi se zaradio novac, potrebno je da se publika podcasta pravilno analizira i na najbolji način predstavi oglašivačima kao komunikacijski kanal.

Prednost podcasta je što se može pratiti bilo gdje, u bilo koje vrijeme, uz mogućnost izbora teme koja se konzumentu u datom momentu sluša. Podcasting je doživio značajan rast od svog nastanka 2001. godine, a o popularnosti podcasta u svijetu govori podatak iz najdugovječnijeg istraživanja ponašanja istraživanja ponašanja korisnika digitalnih medija u Americi - The Infinite Dial Edison Researcha za 2023., da je 42 posto Amerikanaca starijih od 12 godina slušalo podcast u februaru, što je novi rekord svih vremena i porast u odnosu na 38 posto iz 2022. godine.

Popularni žanrovi podcasta koji su se slušali u 2023., prema istom istraživanju, bili su komedija, društvo i kultura, vijesti, krimi-priče i sport.

Na listi najslušanijih podcasta za vijesti, globalne medijske organizacije TimeOut za 2023. godinu, našlo se 15 najboljih informativnih podcasta, a na prvom mjestu nalazi se New York Timesov “The Daily”, koji traje 20 minuta i namijenjen je “svima koji vole novine”. Na drugom mjestu je Guardianov “Today in Focus”, a na listi se našao i Appleov “Apple News Today” kojeg je TimeOut opisao “nedvojbeno najuglađenijim od kratkih dnevnih news podcasta”.

Informativni format podcasta u BiH najmanje zastupljen

Dok se u svijetu biraju najbolji informativni podcasti, u BiH je sa produkcijom ovog formata krajem februara počela redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE). Kratki dnevni podcast “Šta ima” u šest sati svako jutro donosi dnevne aktuelnosti iz BiH koje slušatelji mogu da prate uz spremanje za dnevne obaveze, objašnjava urednica za digitalnu produkciju Balkanskog servisa RSE Una Čilić.

„Sa podcastom ‘Šta ima?’, mi smo željeli publici ponuditi tip sadržaja koji će biti u skladu sa današnjim digitalnim užurbanim životom, sa nedostatkom vremena, ali i sa brzinom sadržaja kojeg konzumiramo”, objašnjava Čilić. Reakcije publike, dodaje, govore da im je ova forma odgovarajuća za jutarnju konzumaciju informacija.

„Reakcije su pozitivne i po pitanju dužine trajanja samih epizoda koje obično traju oko pet minuta i napravljene su na način da su u fokusu tri stvari, odnosno aktuelnosti o kojima pričamo”, kaže ona. Uz to, publika može da bira platformu - podcast aplikacije sajta RSE, YouTubea ili Viber grupe - ali i vrijeme konzumiranja, što im omogućava da vijesti slušaju “pod svojim uslovima”. 

Kratki informativni podcast RSE, kako za Mediacentar Sarajevo govori urednik društvenih mreža RSE Adnan Čomor, lagano dolazi do svoje publike.

„Možda je to odličan način da se 'dosada' od vijesti na drugačiji način prezentuje nekome ko inače ne prati vijesti, ne gleda TV, ne čita portale. Tako da s te strane je 'good to go'”, kaže Čomor. On je jedan od voditelja i urednika sedmičnog podcasta “Glasom mladih” na RSE u kome voditelji razgovaraju sa mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. 

Kaže da je podcast trenutno njegova najdraža forma izražavanja iz razloga jer “nema pravila”.

U BiH je najčešći oblik podcasta u formi razgovara, govori Dijana Tepšić, komunikologinja i kreativna direktorica marketinške agencije Play Team. Prema njenom mišljenju kreatori, autori podcasta, bi se trebali ohrabriti da sami obrađuju neku temu, prenose znanja i savjete, istražuju teme za publiku, da imaju veću interakciju sa publikom i da odgovaraju na njihova pitanja.

„Svako od nas ima neku svoju priču, iskustva, znanja, vještine, hobije. Publika traži stvarne ljude, stvarne emocije. Treba pronaći svoj autentični stil, glas, način pričanja, teme koje lično zanimaju kreatora/autora podcasta, pristup tome, komunikaciji sa publikom“, kaže Tepšić za Mediacentar Sarajevo.

Ona ocjenjuje da podcasti sa sagovornicima jesu super rješenje, ali da će gost u tom slučaju na neki način odrediti tok, temu i dati pečat određenoj epizodi podcasta. Mišljena je da ostaje otvoren prostor za autentične ljude koji sami mogu pričati priče, prenositi svoja iskustva, znanja, savjete, doživljaje, i koji imaju moć da privuku pažnju publike svojim stavovima, vrijednostima, temama koje lično njih interesuju, a u kojima se publika itekako može pronaći.

„Nekada je dovoljno da otvorimo svoju dušu, podijelimo sa publikom neka svoja razmišljanja i iskustva, to mogu biti i pitanja i izazovi koje sami sebi postavljamo, jer svi mi tragamo za raznim odgovorima i rješenjima. Ne moramo se toliko zamarati formom, savršenim tehničkim mogućnostima, ljudi traže zanimljiv i kvalitetan sadržaj. Šta razlikuje odličan podcast od prosječnog podcasta? Kreator/autor podcasta je ustvari ljepilo koje privlači pažnju“, objašnjava Tepšić te dodaje da je pravo vrijeme da se BiH više angažuje na tom polju, jer podcast ima ogroman potencijal.

Admir Čular, poznat kao Čika Gagara, član muzičke grupe Helem Nejse koja ima svoj podcast mišljenja je da uvijek treba raditi na razvijanju novih koncepata iz razloga jer se „utopiš u učmalosti i monotoniju”.

„Podcast i jeste koncept koji se može granati, ali da bi došao do novijih i svježih rješenja, treba raditi i istraživati“, kaže Čika Gagara za Mediacentar Sarajevo, ocjenjujući podcast scenu u BiH „solidnom tricom“. On dodaje da podcast scena u BiH jeste zaživjela, ali da izostaje seriozni pristup u produkciji i istraživanju.

Elvir Padalović, urednik portala Buka i voditelj Buka podcasta, za razliku od Čika Gagare, ocjenjuje da podcast scena u BiH nije zaživjela, izdvajajući dva razloga: nedostatak hrabrosti da se izađe na tržište i zbog „projektno pisanih podcasta“. „Za takve podcaste vidite da nisu namijenjeni ničemu drugom nego isključivo da zadovolje određenu formu i da budu postavljeni na društvenim mrežama. Kao da autore ne zanima vidljivost, kao da se radi o nekom jednokratnom jelu koje će zadovoljiti glad, ali kvalitetno jeli niste. Prevladala je forma nad suštinom“, naglašava Padalović.

Kao i u BiH, gdje je uglavnom zastupljen podcast u formi intervjua, u Hrvatskoj se većina podcasta svodi na emisije u obliku showa gdje voditelj ili voditelji ugoste zanimljivu osobu i postavljaju joj pitanja, kaže Mia Biberović, glavna urednica i direktorica Netokracije, regionalnog magazina koji je posvećen digitalnom poslovanju (i startupima), marketingu i kulturi. Iz ove forme izuzima određene tematske podcaste, kao što su The Program, fiction podcast kome je fokus stavljen na “običnog čovjeka” i podcast posvećen jezičnim temama Bliski susreti jezične vrste. Ona je i voditeljica Netokracija podcasta u kome komentariše događaje u digitalnoj industriji. 

Biberović ocjenjuje da u cijeloj regiji nedostaje podcasta koji “pričaju priču”. No, kako kaže, taj je format daleko teže razviti, zahtijeva puno više truda i pripreme od formata “voditelj-gost”.

„S obzirom na to da podcasti u regiji, osim nešto iznimki, i dalje egzistiraju na valu entuzijazma, bez jasne poslovne računice, razumijem zašto je teško odvažiti se na kreiranje zahtjevnijih formata“, kaže ona.

Podcasti koji se slušaju u BiH

Kao i većina digitalnih noviteta, u BiH je podcast nešto što tek dolazi, ocjenjuje Zlatko Ganić, direktor digitalnih medija u marketinškoj agenciji Fabrika, dodajući da je tržište u BiH zrelo, ali da se razvoj dešava izuzetno sporo.

„Konzumiranje podacasta je popularno i u BiH, s tim što nemamo baš previše svojih ili imamo, ali ljudi ne znaju za njih”, mišljenja je Ganić. On kaže da više sluša podcaste iz svijeta i regije, izdvajajući Petra Vasića, Hubspot i Jordana Petersona. Govoreći o sadržajima nastalim u BiH, kaže da ponekad konzumira podcast N1, kao i Bljeskov Davcastt.  

I Mia Biberović više prati one iz svijeta, ali i Hrvatske i Srbije. „Nekako su se lakše ’probili’ do mene, a ipak sam najviše vjerna stranim podcastima i zbog toga što mogu lakše pronaći teme koje me zanimaju, kao i formate“, govori, navodeći da ponekad ipak posluša i pogleda poneku epizodu Buka podcasta, ali samo ako je tema zainteresuje. 

Sadržaj podcasta Agelast, autora Galeba Nikačevića iz Srbije, prati Čika Gagara, ocjenjujući podcast iz BiH “Besjede o obrazovanju” najkvalitetnijim sadržajem ove vrste, dodajući i podcast Pank Trepezarija, takođe iz BiH.

Pank Trepezarija je jedini podcast kojeg sluša Adnan Čomor, jer je kako kaže, najduže prisutan u online sferi. Nije siguran, kako kaže, da li je podcast scena u BiH zaživjela ili ne, te da možda nije primjetna generaciji koja kreira javno mnijenje, ili “možda tek čeka svoje vrijeme, kao i mnogo stvari koje su kod nas došle jako kasno - za razliku od ostatka regije ili svijeta”, kaže on.

Sagovornici i sagovornice Mediacentra Sarajevo između ostalih izdvajaju i podcaste Biznis priče, “Da ti kažem”, CAT BiH, Call Me Curious i podcast Jay Shetty, za kojeg Dijana Tepšić kaže da pruža korisne životne savjete, važne vještine i istine koje je autor naučio kako bi poboljšao svoj život i živote drugih.

Zarada od podcasta

Podcasti mogu biti dobra platforma za oglašivače i potrebno je da se publika koja konzumira takav sadržaj pravilno isfiltrira i da se na najbolji način predstavi oglašivačima kao komunikacijski kanal, kaže Ganić. On dodaje da analiza i predstavljanje specifika publike mogu dovesti do uspješne saradnje sa oglašivačima, a da se samim tim mogu zaraditi novci.

„Pored ovakvih formi (sponzorskih) generisanja ‘dobiti’/ novca postoje i one osnovnije. Skoro svaka platforma ima opciju monetizacije sadržaja kojom omogućava kreatorima da zarađuju od oglasa koji se prikazuju/pojavljuju uz njihov sadržaj”, objašnjava Ganić.

S obzirom na to da su u BiH najaktuelnije video forme podacasta, samim tim imaju “dobru” priliku da brzo postanu viralni, a viralnost, kako kaže Ganić, donosi novu publiku i veći angažman.

On dodaje da ni u kojem smislu nije isto ako se nešto gleda minutu ili tri, jer je watch time parametar kojeg većina algoritama prepoznaje kao relevantan.

Preporuke Mie Biberović: Kako pokrenuti podcast

Za početak je potrebna dobra ideja i nešto (audio) opreme. Softvera za snimanje i uređivanje podcasta danas ima mnogo i svatko može pronaći odgovarajući. Uz audio opremu, pokretači softvera u našoj regiji vjerojatno će trebati i video opremu, jer je od početka uvriježeno da se podcasti kod nas prate putem YouTubea, iako je prvotna namjena podcasta bila da se isključivo slušaju.

Moja je preporuka da se usmjerite na oba formata, ako vam je fokus regija, i audio i video. Osobno preferiram audio format koji slušam u vožnji ili dok obavljam neke „dosadne“ zadatke, stoga želim mogućnost da konzumiram taj sadržaj bez da ga moram i gledati. Kad imate temu, razrađene scenarije, goste (ili se možda odvažite raditi tematski serijal, bez gostiju!), vrijeme je za snimanje i uređivanje.

Za video distribuciju preporučujem YouTube, a za audio u Netokraciji koristimo Transistor koji potom objavljuje audio na svim podcast platformama. Za svaku od njih svakako proučite savjete za optimizaciju (naslov, prateća slika, opisi itd.), a ne treba zaboraviti i dodatnu promociju. Kroz popularne društvene mreže, kao što je Instagramov Reel ili TikTok, pa i sam YouTube Shorts, možete objavljivati isječke iz podcasta i tako doći do šire publike.

Forma ’jedan na jedan’ je sve rjeđa u svijetu, a razgovor sa dvije ili tri osobe pokazao se kao nešto što publika više voli, govori Ganić, dodajući da podcasti u kojima jedna osoba priča zasigurno imaju svoju vrijednost. 

Podcast kao platforma je izuzetno marketinški zanimljiva, mišljenja je Elvir Padalović, ali ako mu se pristupa kao projektnom zadatku, onda tu nema budućnosti. „Ozbiljni oglašivači se sigurno neće reklamirati na nečemu što nije iskreno i zanimljivo”, naglašava on.

Da zarada od podcasta raste, mišljenja je Tepšić, objašnjavajući to podatkom koji pokazuje da 80 posto slušatelja/gledalaca odluša ili odgleda gotovo cijelu epizodu podcasta, što, kako govori, predstavlja najznačajniju korist za oglašivače.

„Podcasti su vrlo interesantni brendovima, oglašivačima, marketing i PR kampanjama jer su vrlo kreativan, zanimljiv, dinamičan i pristupačan medij. Mogu izgraditi duboku, pouzdanu vezu sa publikom, ciljnom grupom ili zajednicom i odličan su način za izgradnju imidža i povećanje vidljivosti brenda“, navodi Tepšić. Nada se da će ulaganje i saradnja sa podcastima više zaživjeti i u BiH, jer su, kako objašnjava, u svijetu i regiji brendovi, kompanije, donatori, marketing i PR stručnjaci prepoznali potencijal podcasta u smislu oglašavanja zbog čega je uvršten u njihove media planove i strategije i komunikacije.

Podcast se ogleda i u mogućnosti privlačenja nove publike, koja više, kako kaže Tepšić, možda nije uz TV, radio, i kojima treba nešto dinamičnije, zanimljivije, dodajući da ova forma omogućava konzumentu da obavlja više zadataka istovremeno.

„Jedan od najprivlačnijih aspekata je da slušalac/gledalac ima kontrolu reprodukcije, odnosno može da zaustavi ili nastavi slušanje, premotavanje sadržaja, vraćanje sadržaja. Prednost podcast formata je u tome što nudi nebrojene mogućnosti. Bilo koja tema koja bi neku osobu mogla zanimati, obično se može naći u formatu podcasta. Od sportskog, filmskog, muzičkog, književnog, psihološkog podcasta, podcasta komedije, pop kulture, ljudskih prava, ličnog rasta i razvoja, motivacije, fitnessa, roditeljstva, nutricionizma, zdravih životnih navika, ekologije, aktivizma, kućnih ljubimaca, nauke... za svakog postoji ponešto“, govori ona.

Mnogo potencijala može donijeti ovaj medijski format. Tehnički, podcast može pokrenuti svaka osoba koja ima mobitel i pristup internetu, dok suštinski, lista neophodnih stvari ide u nedogled. Ipak, kako kažu sagovornici Mediacentra Sarajevo, najbitnija je volja, originalnost, hrabrost, ulaganje, trud, iskrenost i posvećenost. Takođe, autor treba prije svega da poznaje sebe, da ima svoje sfere interesovanja, zanimanja, široko opće znanje - i da bude svjestan svega onoga što ne zna. To je, zaključuje Adnan Čomor, prvi korak ka kreiranju bilo čega. 

___