Tokom 2020. je došlo do porasta online nasilja i prijetnji novinarima, a toj vrsti nasilja posebno su bile izložene novinarke koje su se suočile sa uvredama na osnovu roda i prijetnjama seksualne prirode.

foto: EFJ/Council of Europe

Partnerske organizacije za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara Vijeća Evrope objavile su godišnji izvještaj koji je pokazao da se tokom 2020. godine stanje medijskih sloboda u Evropi ozbiljno pogoršalo, piše Evropska federacija novinara.

U izvještaju se navodi da nije iznenađujuće to što je do kršenja medijskih sloboda tokom prošle godine došlo u zemljama u kojima su takva kršenja već postojala i ranijih godina. Vlada Mađarske je u aprilu 2020. donijela hitni zakon kojim se, kako piše u izvještaju, inkriminira širenje lažnih ili iskrivljenih informacija o pandemiji koronavirusa sa kaznama do pet godina zatvora, a taj zakon je bio na snazi i krajem prošle godine što je imalo jezive učinke na novinare koji su izvještavali o koronavirusu. Pokušaj za uvođenjem sličnih inicijativa je postojao u BiH, Bugarskoj i Ruminiji, a u izvještaju piše da su one veoma brzo blokirane ili preokrenute.

Kada je riječ o stanju medijskih sloboda u BiH, u izvještaju su navedene prijetnje upućene novinarki i urednici portala eTrafika Vanji Stokić koja je nakon objavljivanja fotografije sa dvojicom migranata na svom Facebook profilu dobijala prijeteće poruke da će joj “odrubiti glavu”. Novinarka Stokić izvještava o migracijama zbog čega ona i njeni prijatelji dobijaju prijetnje i uznemirujuće poruke, piše u izvještaju.

U izvještaju se, između ostalog, navode i slučajevi online prijetnji na društvenim mrežama zbog kojih se novinari često nalaze na meti kampanja uznemirivanja na Instagramu, Twitteru i Facebooku. Zbog sarkastičnog komentara na Twitteru, u izvještaju piše kako i je bh. novinar N1 televizije Nikola Vučić dobijao prijetnje smrću nakon čega je zatvorio svoj nalog na Twitteru.

Tokom 2020. je došlo do porasta online nasilja i prijetnji novinarima, a u izvještaju piše da su toj vrsti nasilja posebno bile izložene novinarke koje su suočile sa uvredama na osnovu roda i prijetnjama seksualne prirode.

U izvještaju se navodi da je došlo do porasta i u slučajevima fizičkog nasilja, a zemlje u kojima je u 2020. zabilježeno najviše takvih slučajeva su Rusija, Italija, Srbija i Velika Britanija.

U izvještaju se također navode i slučajevi fizičkih napada, uznemiravanja i zastrašivanja novinara koji su nastali tokom skupova i protesta 2020., a koji su evidentirani u Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Rusiji, Srbiji, Španiji, Turskoj i Velikoj Britaniji.

Glavni sekretar Evropske federacije novinara je, kako se navodi, podsjetio na činjenicu da je u posljednih šest godina zabilježen 31 slučaj u kojim su novinari ubijeni na zadatku, kao i da je fizičko nasilje nad novinara jedan od najupečatljivijih znakova pogoršanja stanja slobode medija u Evropi.

Evropska federacija novinara piše da je između 2015. i 2019. godine u prosjeku bilježeno 30 slučajeva fizičkog nasilja godišnje, kao i da su platformi koja radi na kreiranju takvih izvještaja tokom 2020. podnesena 52 upozorenja na fizičko nasilje, uključujući i dva slučaja novinara koji su izgubili život - Irinu Slavinu u Rusiji i Kastriot Reci u Albaniji.

Kako piše u izvještaju, u posljednjih šest godina je primjetan i nedostatak napretka po pitanju privođenja pravdi počinitelja, podstrekača ili naručilaca ubistava novinara, uključujući slučajeve ubistava novinara Daphne Caruane Galizie, Jamala Khashoggija, Jana Kuciaka, Anne Politkovskaya i Pavela Sheremeta.

Kako piše Evropska federacija novinara, navedenim izvještajem o slobodi medija u Evropi, Vijeće Evrope poziva svojih 47 država članica da pokažu političku volju za rješavanjem problema pogoršanja slobode medija na temelju pregleda o kršenju tih sloboda za 2020. godinu.

Izvor: EFJ, Council of Europe

___