Procjena kvalitete nalaza koji su izneseni u studijama može biti težak zadatak, ne samo za novinare, nego i za profesionalce koji su i sami učestvovali u izradi studije.

Foto: Pixabay

Novinarska izvještavanja o određenim temama se, prilikom argumentiranja konkretnih navoda ili podataka, često oslanjaju na nalaze iz znanstvenih studija. Te studije su većinom izradili profesori na univerzitetima i profesionalni istraživači unutar vladinih institucija ili nevladinog sektora.

Prilikom pisanja o rezultatima znanstvene studije ili intervjuiranja njenih autora, novinarima se preporučuje da zaključne nalaze uvijek uzimaju sa dozom skepticizma, što podrazumijeva upoznatost novinara sa određenim statističkim terminima, dobro poznavanje načina obrade podataka, te u konačnici, poznavanje sistema hipoteza o kojima ovisi i sama konstrukcija teorije istraživanja.

U nastavku donosimo osam ključnih pitanja na koje novinari trebaju obratiti pažnju prilikom tumačenja znanstvenih studija:

1. Šta je istaživačka hipoteza?

Hipoteza je istraživačko pitanje na koje znanstvena studija pokušava da odgovori. Ponekad istraživači hipoteze navode eksplicitno, ali u većini slučajeva istraživačka pitanja su implicitna. Mnogi istraživački problemi, posebice u oblasti društvenih nauka, formulisani su tako da ispituju odnos između dvije ili više varijabli, dok odgovarajuće hipoteze predstavljaju objašnjenje očekivanog odnosa među tim varijablama.

2. Šta su zavisne i nezavisne varijable?

Varijable su podijeljene po tipovima kako bi lakše bila objašnjena njihova uloga u istraživanju. U cilju testiranja hipoteza, dvije varijable moraju biti dovedene u vezu na način da promjena vrijednosti na jednoj varijabli odgovara promjeni vrijednosti na drugoj varijabli. Varijable, čije se vrijednosti mijenjaju kao ishod promjena vrijednosti na drugoj varijabli nazivaju se zavisne varijable. S druge strane, varijable koje utiču na promjene vrijednosti drugih varijabli nazivaju se nezavisne varijable.

Vrlo je važno obratiti pažnju na metode putem kojih istraživači definiraju varijable. Ne postoji jasan kriterij na osnovu kojeg neke varijable mogu biti zavisne ili nezavisne, jer to isključivo zavisi od postavljenih hipoteza i samog dizajna studije.

3. Šta je predmet analize istraživanja?

Za mnoge studije koje prate ponašanja ljudi, pojedinac predstavlja predmet analize istraživanja. Međutim, pojedine studije koje ne istražuju eksplicitno ponašanje pojedinaca, uzimaju za predmet analize više uzoraka na osnovu kojih se prave komparacije, primjerice između škola, bolnica, općina i sl.

4. Da li dizajn studije adresira uzrok problema istraživanja?

Većina studija u konačnici uspješno identificira relacije među varijablama, međutim glavni cilj je utvrditi uzrok problema istraživanja. Na osnovnom nivou, studije se mogu podijeliti u dvije kategorije, eksperimentalne i neeksperimentalne. U eksperimentalnim studijama, istraživači kontroliraju nezavisne varijable. U slučaju neeksperimentalnih studija, istraživači nemaju kontrolu nad nezavisnim varijablama, a problem istraživanja se određuje izborom reprezentativnog uzorka, te primjenom standardnih postupaka prikupljanja i obrade podataka.

U većini slučajeva, eksperimentalne studije osiguravaju jače dokaze i bolje adresiraju uzrok problema istraživanja.

5. Kakvi su rezultati studije?

Postoji više aspekata koji su uključeni u razumijevanje rezultata studije. Prije svega, treba razumjeti da li je studija otkrila statistički važnu relaciju između zavisnih i nezavisnih varijabli. Ukoliko je relacija statistički značajna, to znači da razlike između posmatranih grupa nisu slučajne. Međutim, vrlo je važno odrediti i veličinu efekta koji je srazmjeran razlici između posmatranih grupa. Vrlo je moguće da razlike između posmatranih grupa nisu reprezentativne u odnosu na veličinu efekta. U tim slučajevima, preporučuje se konsultiranje eksperta iz oblasti koja je predmet istraživanja, kako bi se odredila veličina efekta.

6. Koliko se rezultati studije mogu generalizirati?

Na osnovu rezulata studije, u većini slučajeva,  možemo zaključiti kakve su veze između zavisnih i nezavisnih varijabli, posebno ako se istraživanje vrši na uzorku veće populacije. Populacija se definira kao skup pojedinaca ili elemenata koji odgovaraju kriterijima postavljenim u istraživanju. Međutim, da bi se rezultati studije mogli generalizirati, potrebno je izabrati subjekta koji će predstavljati čitavu populaciju. U tom slučaju, bitni parametri koji se trebaju uzeti u razmatranje su: dob, rasa, rod, socio-ekonomski status i geografsko područje.

7. Na koje nedostatke ukazuju autori studije?

Česta je pojava da i sami autori ukažu na nedostatke istraživanja prilikom objavljivanja studije. Takva informacija može biti izuzetno korisna u određivanju kvalitete dokaza prezentiranih u studiji.

8. Kakve zaključke donose studije koje istražuju slične teme?

Osim pojedinih izuzetaka, malo je vjerovatno da će jedna studija promijeniti ono što već znamo o istraživačkim pitanjima koje studija adresira. Korištenjem meta-analize kao metode sumiranja, integracije i analize velikog broja nezavisnih studija koje obrađuju istu temu, novinari mogu doći do relevantnih, objektivnih i preciznih podataka, ukoliko je procedura pažljivo i sistemski osmišljena.

Tekst "Eight questions to ask when interpreting academic studies: A primer for media" (Justin Feldman i John Wihbey) izvorno je objavljen na portalu Journalist's Resource. Kompletan članak možete pročitati ovdje.