Da li je internet medij koji dodaje vrijednosti radija, pomoću kojeg se može poboljšati rejting, usluga, komunikacija sa slušateljima, ali i marketinško sredstvo s kojim se mogu povećati prihodi?

Na području bivše Jugoslavije preko 700 radio stranica ima svoje stranice na internetu, čemu treba dodati i skoro 300 radio stanica iz „dijaspore” koje djeluju samo preko interneta, prema podacima sa www.radiostanica.com, projekta sa sjedištem u Švicarskoj.

U Bosni i Hercegovini, broj radio stanica koje imaju internet stranice je oko 140 i nešto je manji od broja registrovanih radio stranica.

Vrlo mali broj ovih radio stanica, međutim, ima portale, koje možemo definirati kao internet stranice koje služe kao interaktivne platforme za live streaming radijskog programa, pristup e-mail računima, plasiranje vijesti, socijalnih i drugih sadržaja, kao što su forumi i blogovi, te video i audio materijala.

Većina bh. radio stanica internet koristi za davanje osnovnih informacija o njima kao i za  tehnički vrlo jednostavno omogućavanje slušanje programa. Neke od njih nude vijesti i druge sadržaje od lokalnog ili šireg značaja.

Veoma mali broj stanica, međutim, internet koristi kao medij koji daje dodatnu vrijednost radiju, pomoću kojeg mogu poboljšati rejting, uslugu, komunikaciju sa slušateljima i čitateljima, i jednako, ako ne i više, važno, kao marketinško sredstvo s kojim mogu povećati prihode.

Iako ni ove stranice još nisu u potpunosti razvile svoju internet strategiju, bar kada je marketing u pitanju, privatne radio stanice kao što su Radio Sarajevo (www.radiosarajevo.ba), bijeljinski BN Radio (www.rtvbn.com) ili mostarski Radio Studio 88 (www.studio88.ba) su najviše napredovale ka stvaranju kompletnog radijskog portala jer nude obilje vijesti, informacija i multimedijalnih sadržaja.

Oni su, možda, otišli i najdalje na putu kojim je odavno krenuo regionalni lider B92 (www.b92.net) iz Beograda. B92 je najslušanija radio stanica, sa oko 1,5 milona slušatelja, najposjećeniji portal, sa 180.000 jedinstvenih posjetitelja dnevno, kao i jedna od najgledanijih televizijskih stanica u Srbiji.

Nekadašnja omladinska radio stanica je za dvadeset godina, od toga 13 na internetu, postala primjer komplementarnosti i konvergencije medija. Portal B92 na jednom mjestu nudi obilje tekstualnih, audio i video sadržaja, u kombinaciji sa socijalnim servisima, kao što su forum i blog.

Za razliku od „čistokrvnih portala” u BiH i regionu, koji već koriste mogućnosti i čari web   marketinga od kojeg i žive, kao što su B92, hrvatski index.hr ili vodeći bh. portal sarajevo-x.com, bh. radio stanice se i dalje većim dijelom oslanjaju na tradicionalno oglašavanje u radijskom programu.

Priprema i troškovi

Portal radio stanice, u najosnovnijoj formi, iziskuje minimalne troškove i ne traži angažovanje dodatnog, stručno osposobljenog osoblja, s tim da osoba/e koje bi radile na portalu moraju imati osnovno znanje o računarima i internetu.

Pokretanje portala je uslovljeno, prije svega, postojanjem web domene, kao što je to naprimjer www.radiosarajevo.ba ili www.b92.net.

Cijena i uslovi zakupa domene zavise od njenog registrara. Glavni registrar .ba domene je UTIC i cijena otvaranja domene je oko 100 maraka godišnje pretplate.

No, sama domena ne obezbjeđuje prisutstvo na interntu.

Domenu je potrebno negdje hostirati da bi joj se moglo pristupati. Internet servis provajderi daju solidne usluge hostiranja koje se baziraju na količini i veličini zakupljenih servisa.

Minimalan paket za hostiranje jednog portala je recimo M-web hosting paket koji daje Europronet. Paket uključuje 100MB prostora na disku (za smještanje slika, video klipova, dokumenata i sl.), do 3 baze podataka (za smještanje članaka, korisničkih profila, komentara i ostalih sadržaja), 20 e-mail adresa i još nekoliko alata.  Godišnja cijena je 215 maraka.

Slične pakete daju i UTIC, BH Telecom i drugi internet operateri.

Kada su obezbijeđeni domena i hosting, stranice može biti vidljiva posjetiocima preko interneta.

Razlikuju se dva odvojena segmenta portala, frontend, onaj koji je vidljiv posjetiocima i koji omogućava pregled sadržaja, i backend, onaj koji je vidljiv kreatorima sadržaja na portalu i zahtijeva autentikaciju. On omogućava pregled, ažuriranje i dodavanje sadržaja, koji se najčešće naziva CMS (Content Management System).

CMS se može programirati, kupiti ili se mogu koristiti besplatna rješenja.

Jedno takvo besplatno rješenje je Joomla, jako popularan i rasprostranjen software. Ono što Joomla nudi je centralizovano upravljanje sadržajem na portalu i nekoliko jednostavnih načina prikaza i organizacije tih sadržaja za posjetioce.

Prosječan korisnik računara i interneta može vrlo brzo i lako savladati korištenje ovog softvera i prilagoditi ga svojim potrebama. Za ozbiljnije programerske zahvate u smislu načina funkcionisanja CMS-a ili modifikovanja izgleda stranice, stvara se naravno i potreba za angažovanjem programera i web dizajnera.

Ciljna grupa

Portal radio stanice mora imati precizno definisanu ciljnu grupu čitalaca, čak i više nego što je to slučaj sa samom stanicom. Prvi faktor koji određuje ciljnu grupu kojoj se obraća radio stanica preko svog portala je naravno pristup internetu.

U BiH se intrenetom služi 34 posto stanovništva (prema istraživanju Regulatorne agencije za komunikacije za 2008. godinu) i  većina korisnika je koncentrisana u većim urbanim centrima.

Osim stanovništva koje internet koristi u poslovne svrhe na radnim mjestima, veliki broj korisnika interneta su uglavnom mladi ljudi, često sa izrazito izraženim i izgrađenim stavovima i mišljenjima.

Radio Sarajevo

 

Radio Sarajevo 90,2 FM počelo je emitirati svoj program aprila 2005, kao stanica sa isključivo muzičkim sadržajem, neopterećena propagandnim programom, nastala na temeljima Radio Zid-a, jedne od najpoznatijih sarajevskih urbanih radio stanica tokom devedesetih godina.

 

Vremenom se program počeo obogaćivati biranim govornim informacijama iz svijeta muzike i informativnim programom. Danas taj omjer iznosi 3:1 u korist muzike.

 

Bitna karakteristika radijskog programa je izostanak klasičnih reklamnih blokova, tj. nastojanje da se reklamni oglasi plasiraju na način koji neće opteretiti program, s tendencijom prebacivanja marketinga na portal.

 

Glavninu vijesti i informacija Radio Sarajevo plasira kroz svoj web portal, www.radiosarajevo.ba, koji je počeo sa radom u avgustu 2007. godine. Na portalu se svakodnevno objavljuju vijesti, informacije i autorski članci a od početka marta radiosarajevo.ba ima i podportal EU.PHORIA, koji se bavi promocijom evropskih integracija kroz stvaranje evropskog internet pokreta u BiH.

 

Važan segment portala je i forum Radio Sarajeva, koji je već broji 500 članova i koji je treće bitno sredstvo za  stvaranje zajednice koja je odana portalu.

 

Portal RadioSarajevo.ba već je ušao među 100.000 najposjećenijih web adresa na svijetu (96.000.), a trenutno je oko 20. mjesta po posjećenosti svih bosanskohercegovačkih web adresa. Prosječno bilježi  i do 3,000  čitatelja  dnevno, čemu treba pridodati i prosječno 10.000 slušatelja radijskog programa svakoga dana.

 

Generalno, radijski program i portal namijenjeni su populaciji starosti od  25 do 55 godina, većeg stepena obrazovanja, građanske orijentacije, urbanog karaktera, otvorenih svjetonazora i interesa. Bitni ciljevi portala ogledaju se u promociji kulture dijaloga i kritičkog razmišljanja kao preduvjeta za razvitak civilnog društva.

 

Zbog tehničkih razloga, radijski program na FM frekvenciji mogu slušati samo stanovnici Sarajeva, ali je web portal moguće pratiti iz svih krajeva planete. Tako, osim iz Sarajeva, www.radiosarajevo.ba bilježi redovne posjete iz Mostara, Zenice, Tuzle, Brčkog, Prnjavora, Banja Luke, te iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Amerike, i drugih zemalja sa visokom koncentracijom BH dijaspore.

Sljedeći faktor je programska orijentacija radio stanice i šta ona želi postići “izlaskom” na internet. Za razliku od javnih emitera, većina radio stanica su privatne i ne moraju imati program koji zadovoljave ukuse ili potrebe većine slušalaca.

Dakle, kao što se radio stanice u svom programu fokusiraju na određenu grupu stanovništva, tako i internet stranice ili portali moraju ciljati na određenu, ponekad ne i istu, populaciju.

U slučaju urbanih radio stanica, kao što su na primjer Radio Sarajevo ili mostarski Radio Studio 88 vrlo je mala razlika između slušatelja radija i čitalaca portala. To su uglavnom slušatelji starosne dobi od 25 do 50 godina, koji pripadaju takozvanoj građanskoj provenijenciji, koji su visokoobrazovani i žele kvalitetne i pouzdane vijesti i muzičke i druge sadržaje.

U značajnoj drugačijoj situaciji bi recimo bila radio stanica koja djeluje u ruralnom području u kojem preovladava manje obrazovano stanovništvo. U takvim sredinama, u kojima je radio, uz nezaobilaznu televiziju, jedini izvor informacija i prozor u svijet, sigurno se neće ulagati sredstava u razvoj internet stranice. Ciljne grupe se neće razlikovati, jer ciljne grupe za internet jednostavno nema.

Međutim, ako se radi o radio stanici koja djeluje u sličnim okruženju ali u kraju iz kojeg značajan procenat stanovništva živi i radi u inostranstvu, zapadnoj Evropi ili Iraku na primjer, kao što je slučaj u velikom broju sredina u BiH, tada se stvara ciljna grupa koja opravdava “izlazak” radio stanice na internet.

Internet stranica tada postaje bitna karika u procesu očuvanje veze članova zajednice koji žive u inostranstvu sa rodnim krajem. Upotreba interneta na Zapadu, čak i kod slabije obrazovane imigrantske populacije, u stalnom je porastu, pogotovo kod mađih  generacija, prevashodno radi mogućnosti daleko jeftinijeg i češćeg komunicaranja sa porodicom i domovinom.

U ovom slučaju, dakle, internet stanica radio stanice postaje izvor informacija o svakodnevnoj situaciji u rodnom selu, gradu ili kraju.

Jedan takav primjer je Radio Feral iz Kalesije, privatni radio koji pokriva područje Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Republike Srpske. Kalesija je grad sa velikom dijasporom i broj posjeta iz zemalja u kojima se nalaze ljudi porijeklom iz Kalesije je daleko veći od posjeta iz BiH. Od preko 300 hiljada ukupnij posjeta, otprilike jedna petina je iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući posjete iz američkih vojnih baza u Iraku, zatim slijede Njemačka, Austrija, Kanada i druge zapadne zemlje, dok je broj posjetilaca iz BiH tek na devetom mjestu.

Marketing

Definiranjem ciljne grupe otvara se također i mogućnost marketinške aktivnosti, kao što je to slučaj na satelitskim televizijskim kanalima koji se obraćaju istovremeno domaćoj i publici u inozemstvu na kojim se reklamiraju mogućnosti jeftinijeg putovanja ili telefoniranje u i iz inostranstva.

U slučaju internet stranice lokalne radio stanice, kao što je to Radio Feral, marketinška aktivnost je fokusirana ka članovima zajednice koji privređuju u inostranstvu i daleko su bolje kupovne moći od lokalnog stanovništva.

Prema podacima Centralne banke BiH, ovaj dio bh. populacije učestvuje s doznakama iz inostranstva sa oko 20 posto u ukupnom bruto društvenom proizvodu na godišnjem nivou.

U normalnoj situaciji, ovi članovi zajednice bi u svom selu, mjestu ili kraju najčešće trošili zarađeni novac za rješavanje egzistencijalnih pitanja, kao što su izgradnja i opremanje doma, kupovina mehanizacije za obradu zemlje i slično.

Međutim, kao i većina radio stanica u BiH koje imaju internet stranice, Radio Feral marketiške mogućnosti interneta koristi u malom obimu, plasiranjem svega nekoliko banera za reklame lokalnih preduzeća ili ugostiteljskih objekata.

Radio Feral, kao i mnoge druge radio i televizijske tanice, s druge strane nudi mogućnost slanja SMS poruke koje se čitaju u radijskom programu i koje koštaju nekoliko eura, u prosjeku, od čega jedan dio ide mediju preko kojeg se poruka emitira.

Nekoliko radijskih internet stranica ili portala, kao što su Radio Studio 88 ili BN Radio, na svojim stranicama nudi mogućnost oglašavanja putem Google Ads-a, ili Google oglasa, koje treća strana plaća Google-u radi reklamiranje svojih proizvoda, dok stranica na kojoj se pojavljuju bude plaćena na osnovu broja otvaranja tih oglasa.

Organizacija

Organizacija posla na radiju i portalu mora biti takva da se izvuče maksimum iz principa “konvergencije”, to jeste prelamanja/stapanja medija. Ona mora ciljati ka maksimalnoj racionalizaciji raspoloživog ljudstva i sredstava, te izbjegavanju dupliranja posla i nepotrebnom trošenju vremena i napora.

Princip konvergencije su razvile velike međunarodne medijske kuće kao što su CNN, BBC i Al Jazeera a počiva na jedinstvenoj softwareskoj platformi za sve medije. Dakle, pojednostvaljeno, isti sadržaj se plasira na internetu, teletekstu, SMS-u, WAP-u, twiteru i displayima na javnim mjestima.

U slučaju radija i portala, rad po ovom principu se može opisati na primjeru pokrivanja 13. Sarajevo Film Festivala od strane Radio Sarajeva, koji je pratio 13. SFF, putem četiri medija: radio, tekst, foto i video.

Tim sastavljen od dva radijska voditelja/urednika, dva urednika/novinara na portalu i šest saradnika je, pored uobičajenog posla, napravio desetine multimedijalnih izvještaja koji su pokrili sve najvažnije projekcije, ličnosti i događaje Festivala. Na taj način, Radio Sarajevo je zavrijedio pohvale menadžmenta Festivala kao i slušatelja i čitatelja.

Osnovni preduvjeti koji omogućavaju ovakav visokoefikasan i racionalan način rada su obučeni novinari i jednostavna audio/video/foto tehnologija.

Dnevni ciklus pokrivanja Festivala bi počeo na radiju i portalu najavom dnevnih programa i zanimljivih dešavanja. Saradnik na terenu bi se zatim nakon jutarnje projekcije filmova iz takmičarskog programa uživo javio u radijski program sa kratkim impresijama i osnovnim informacijama sa konferencije za novinare, možda i kratkim živim razgovorom sa nekim od protagonista filma.

Ove informacije bi odmah bile pretočene u vijest na portalu. Dakle, jedan materijal, a to je telefonsko javljanje jednog saradnika, bi bio emitovan u radijskom programu nekoliko puta dnevno i transkribovan i objavljen kao vijest na portalu.

Dvočlana ekipa bi zatim napravila kratki video intervju sa glavnim ličnostima određenog filma i napravila nekoliko fotografija. Po povratku sa terena, tonski dio video intervjua bi nakon brze i jednostavne obrade bio objavljen na radiju a sam intervju postavljen na radijski portal,  zajedno sa transkriptom i fotografijama, kao i na video portal YouTube.

U ovom slučaju, jedan materijal, koji zahtijeva minimalnu obradu i angažovanje dvije osobe, je bio iskorišten na tri različita načina, kao intervju na radiju te kao video clip i vijest na portalu.

Radio Sarajevo svakodnevno koristi komplementarnost radija i interneta za plasiranje vijesti i informacija. Većina intervjua u radijskom programu je u najkraćem vremenskom roku objavljena na portal. Vijesti, informacije i sadržaji objavljeni na portalu su napravljeni kako bi bili iskorišteni i u radijskog programu.

Vrlo često, jedna osoba često napravi i obradi tonski intervju, pretoči ga u vijest za portal, kojoj doda i ekskluzivne fotografije.

Radio vs. Internet

Interakcija dva medija pomaže da se izvuče “najbolje iz dva svijeta”. Portal pruža osnovu za govorne sadržaje na radiju ali ih produbljuje za one slušaoce koji imaju pristup internetu i žele saznati više o određenoj temi.

Dvostruki medij, dakle, omogućava predstavljanje istog sadržaja na dva načina, čime je moguće akcentirati pojedine teme i rasvijetliti ih iz više uglova. Tome doprinosi i činjenica da, osim teksta, prezentacija sadržaja na portalu podrazumijeva video clipove i fotografije.

Internet kao interaktivni medij također otvara mogućnost konkretnog dijaloga sa krajnjim korisnicima, bez opterećivanja radijskog programa.

Forum je također bitan za podsticanje interakcije između medija i korisnika. Forum je nerijetko izvor informacija koje se obrade i plasiraju na portalu i radiju. Rasprave na forumu o sadržajima objavljenim na portalu ili radiju često doprinose produbljivanju tog sadržaja iz nekog drugog ugla.

Mogućnost otvaranja blogova, ili web dnevnika, za obične korisnike također povećava raznovrsnost sadržaja i posjećenost stranice/portala i time povećava njegovu privlačnost oglašivačima.

Slušatelji i čitatelji također putem kontakt formulara imaju mogućnost komentiranja određenog sadržaja na portalu ili radiju.

Ova vrsta komunikacije je vrlo koristan način opipavanja pusla čitatelja i slušatelja u vezi sa sadržajima na oba medija.

Finansijska opravdanost

Primjer Radio Sarajeva i njegovog portala pokazuje da srednjoročni projekti sa veoma ograničenim finansijskim sredstvima ipak mogu polučiti značajne, prije svega  programske ali i marketinške uspjehe.

Razvoj oba medija uveliko zavisi od mogućnosti širenja slušateljske i čitateljske baze i shodno tome marketinškog potencijala. Limitirajući faktor Radio Sarajeva je odluka da se marketing u radijskom programu smanji na najmanju moguću mjeru a da se težište marketinške aktivnosti prebaci na brzo rastući medij kao što je internet.

Osnovna ideja je  zadržati radio u najčišćem mogućem obliku što se tiče sadržaja - učiniti ga “flagship” proizvodom po kojem je čitav projekat prepoznatljiv.

S druge strane, portal preuzima ulogu standardnog komercijalnog medija koji planiranim rastom posjećenosti treba povećati zainteresovanost oglašivača i na taj način obezbijediti dovoljan nivo prihoda za funkcionisanje oba medija.

Za radio stanicu koja nema ograničenja u smislu količine marketinga u radijskom programu, pritisak na internet stranicu/portal postaje manji. U tom slučaju, marketing na internetu može biti produžetak radijskog marketinga a može i, zavisno od toga da li je ciljna grupa na internetu drugačija od radijske, biti raznovorsniji i u konačnici proširiti marketinšku pokrivenost radio stanice.

Dodatna vrijednost?

Portal kao dodatna vrijednost i marketinško sredstvo za radio stanice u BiH je još u fazi početnog razvoja. Taj je razvoj uvjetovan prije svega rastom stope korištenja interneta kao osnovnog sredstva informisanja.

Veći broj korisnika interneta će povećati i interes oglašivača i dovesti do porasta  marktinških prihoda.

Ono što je neosporno u ovom momentu je da portal uz apsolutno niske troškove nudi mogućnost promocije radio stanice putem novog medija, koji će u budućnosti sigurno preuzeti primat, pogotovo među mlađom populacijom. Zbog toga, izlazak na internet predstavlja svojevrsno investiranje u budućnost.