Početak antivladinih protesta kao da je označio i početak nove etape medijske propagande u Makedoniji.

Ovaj put ekstremniji nego ikada, dio novinara ne bira riječi i sredstva da napadnu kritičare vlasti. I kao što to obično biva, u toj borbi najviše strada istina i ono malo digniteta šta je ostalo u profesiji. Svakodnevno, na svim medijskim platformama, napada se svako ko razmišlja drugačije.

Trenutno, mediji u Makedoniji podijeljeni su u tri tabora – provladini, čiji broj je ubjedljivo najveći, oni naklonjeni opoziciji i jako mali broj koji nisu zauzeli nijednu stranu ili drugim rječima objektivni mediji. Istina, ove podjele postojale su i ranije, no one su danas puno naglašenije i dramatičnije. U trenucima duboke političke krize, rov podjele je dublji i širi nego ikad, a novinarski principi u potpunosti zaboravljeni. Stoga, nije ni iznenađujuće to što strane novinske kuće koje imaju redakcije na makedonskom jeziku, kako što su Deutsche Welle, Radio Slobodna Evropa i Voice of America, o zbivanjima u državi izvještavaju balansiranije i profesionalnije nego najveći dio domaćih medija.

Priče o ideološkom sudaru zapada i istoka na tlu Makedonije su sveprisutne. Teorije zavjere predstavljaju se kao relevantne analize. Ključne riječi kao što su - mračni plan, sorosoidi, komunjare, ukrajinski scenarij - istaknute su na svim provladinim medijima.

Slično kao i tokom održavanja studentskih protesta, provladini mediji nastavili sa diskreditiranjem i ad hominem napadima svih onih koji su kritički nastrojeni prema vladi. Također, na glavnim informativnim programima mogu se vidjeti prilozi preuzeti sa opskurnih portala koje najčešće nemaju impresum, adresu, oficijelno se ne zna ko ih finansira niti u čijem su vlasništvu. Koriste se stavovi i izjave eksperata, analitičara ili "poznavaoca situacije" a da se rijetko naznači koja je njihova ekspertiza. Njihova uloga je uglavnom da brane pozicije političkih stranaka, najčešće onih vladajućih.

Zanimljivo je primjetiti da su se određeni mediji bliski opoziciji, koji su tokom februarskih protesta studenata izvještavali profesionalno, ovaj put pridružili širenju neprovjerenih informacija i etiketiranju neistomišljenika. Tu prije svega prednjače portali.

TV

Prema istraživanju Agencije za audio i audiovizuelne medijske usluge (AVMU) uticaj TV-a raste iz godinu u godinu. U 2014. godini, preko 80 posto ispitanika je izjavilo da se o dešavanjima u zemlji i u svijetu svakodnevno informiše putem televizije. Prosječno makedonski građanin u toku dana provede 4 sata i 27 minuta ispred svog televizora. Provladine TV stanice, uključujući Makedonsku radio-televiziju i privatne televizije bliske vlastima, imaju daleko veći utjecaj u javnosti. Puno su gledaniji, a isto tako i puno brojniji.

U njihovom izvještavanju se uglavnom potencira da iza protesta stoje strani plaćenici, nevladini aktivisti ili kako ih pogrdno nazivaju sorosoidi, po prezimenu Georgea Sorosa. Ističu se samo posljedice, a skrivaju uzroci koji su doveli do protesta. Tako je u petak na sve četiri provladine TV stanice jedna od glavnih vijesti bila da je opozicija sa protestima protjerala strane turiste iz države.

Foto: print screen MTV

Niko nije ponudio niti pak pokušao analizirati razloge koji su natjerale građane da izađu na ulice. Isto tako, jedna od udarnih vijesti bila je najava da se 17. maja, kada su planirani veliki protesti, opozicija priprema krvave nemire slični onima koji su se desili u Ukrajini. S druge strane, ostale tri manje TV stanice u svojim izvještajima se fokusiraju na objavljene snimke prisluškivanih razgovora, dešavanja na samim protestima kao i na način na koji se policija ophodi prema okupljenima.

Portali

Prema istraživanja AVMU-a najveći broj internet korisnika su ljudi na uzrast od 18 do 30 godina. Također, internet u značajnom postotku, oko 70 posto, koriste i ljudi od 40 do 49 godina. U cjelosti, 39,30% ispitanika informiše se pomoću interneta šta portale čine drugim najuticajnijim sredstvom za informiranje odmah poslije TV-a.

Najprljaviji dio propagande i otvoreni govor mržnje ostavljen je za portale. Pravilo je jednostavno - što su opskurniji, to su ekstremniji. Po ranije uigranoj šemi, koja se proteklih godina u Makedoniji pokazala kao krajnje funkcionalna, portali objave dezinformaciju koju dobija kredibilitet kroz dalje emitovanje preko klasičnih medijskih platforma - TV, radija i novina. Veliki broj priloga na televiziji bazira se na netačnim ili polutačnim informacijama sa portala, koji se ponekad prenose bez ikakve intervencije ili provjere, dajući im kredibilitet i multiplicirajući njihov efekat u javnom diskursu.

Foto: Facebook

Istovremeno, portali često prenose informacije sa socijalnih mreža bez provjeravanja njihove istinitosti ili vjerodostojnosti izvora. Primjer za ovo je fotografija armijskog kamiona, snimljena na autoputu Tetovo – Skoplje, dan nakon početka velikih protesta, na kojoj se vide velike kutije, za koje je autor na svom Facebook profilu napisao da se radi o gumenim mecima, aludirajući da će ih možda policija upotrebiti na večernjim protestima. Ekspresnom brzinom fotografija je podijeljena na svim socijalnim mrežama. U toku dana tu istu fotografiju objavilo je nekoliko proopozicijskih portala koji su time dali legitimitet priči da armija donosi policiji gumene metke. Poslije par sati stigao je demanti od armije kojeg je samo jedan dio portala objavio.

Foto: Web portal PlusInfo

Često portali prave vijesti od Facebook prepirki između istaknutijih članova opozicije ili građanskog sektora. Prepiske na nekih od Facebook zidova postaju vijesti na provladinim portalima koje dobijaju dodatni kredibilitet u večernjem dnevniku provladinih TV stanica.

Novine