Suština ovog djela je u stotinama ispravljenih pogrešnih navoda o 28. junu 1914. i brojnim novim podacima

Foto: MC

Knjiga „Glosar Sarajevskog atentata“ autora Valerijana Žuje predstavljena je početkom decembra u Sarajevu. Ovo kapitalno, dvotomno leksikografsko djelo obuhvata oko hiljadu četristo stranica i sadrži pola miliona riječi. Sastoji se od dva toma, u kojima se nalaze pojmovi vezani za Sarajevski atentat, zbirka relevantnih tekstova, dokumenata i bibliografskih izvora. Građa za ovo monumentalno djelo prikupljana je decenijama u institucijama Sarajeva, arhivima, muzejima i bibliotekama širom Evrope, kao i u digitalnim bazama podataka.

Izdavanje knjige podržano je pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (BiH) i uz podršku Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo. Publikaciju je izdala Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, dok su suizdavači Umjetnička galerija BiH i Mediacentar Sarajevo.

Autor Valerijan Žujo, književnik, istraživač historije i leksikograf, ističe da je suština ovog djela u obilju novih podataka te u ispravkama brojnih pogrešnih informacija u literaturi koju je detaljno analizirao.

O Sarajevskom atentatu napisana je „planina“ knjiga. Razumljivo, jer je, s jedne strane u pitanju planetarno poznata činjenica, a s druge bio je to i povod temeljite promjene poznatog nam svijeta. Šta to novo donosi Glosar u ovoj preobilnoj bibliografiji o 28. junu 1914. u Sarajevu?

Ono što mi se čini metodološki novim i originalnim, kada je riječ o Glosaru Sarajevskog atentata, jest dovođenje u pitanje i temeljito preispitivanje svih ustaljenih ocjena i sudova, te oslanjanje samo na provjerene i provjerljive izvore.

Primjera radi, već općeprihvaćena sintagma Sarajevski atentat, ne može izdržati ozbiljniju analizu. Ponajprije, ona ne odgovara događaju. Atentat, atentatus, od latinskog glagola atentare, znači pokušaj. Principov čin nije pokušaj, nego dvostruko ubistvo s predumišljajem, iz zasjede i u okviru zavjere. Sarajevskim atentatom moguće je nazvati samo Čabrinovićev čin. Isto tako, ono što je učinio Bogdan Žerajić, kada je pokušao ubiti generala Marijana Varešanina, 1910. godine bio je Sarajevski atentat.

Dalje, kada govorimo o izbijanju Velikog ili Prvog svjetskog rata, olako potežemo pojmove, kao što su: uzrok, razlog, povod.  Sarajevsko dvostruko ubistvo nikako nije moglo biti uzrok, niti razlog izbijanja Velikog rata, stoga što je napetost između glavnih aktera svjetske politike, zarad sukoba oko kontrole morskih putova, izvora sirovina i dominacije tržištima, bila mnogo starija od sarajevskog događaja. Nesrazmjer između njemačkih, austrougarskih, britanskih, francuskih, ruskih i inih imperijalnih ciljeva i apetita, po logici stvari, morao je, prije ili kasnije, dovesti do sukoba. Takozvani Sarajevski atentat nije bio ni povod ratu. Pravi i zvanični povod, bilo je srbijansko odbijanje austrougarskog ultimatuma, jer da su Principovi pucnjevi imali težinu povoda, sve bi se dogodilo početkom, a ne krajem jula 1914. Možda je najbliže istini da je to bio okidač već odavno napunjenog oružja. Sarajevski atentat stoji na početku niza krupnih društveno-političkih i ekonomskih potresa i promjena...  Dakle, to je pitanje reda, a ne suštinske povezanosti.

Vaša je knjiga nastala poslije dugogodišnjeg istraživanja i obilaska mnogih lokacija u svijetu. Koliko ste vremena „potrošili“ da bi stigli do 1400 stranica knjige?

U medijskom svijetu, čini se, važnija je zanimljivost i šarenilo pakovanja, nego sadržaj. Ako bih odgovorio, da se ovim pitanjem bavim pola stoljeća, da sam obišao desetine arhiva i biblioteka u desetak država, da sam samo prošle godine nekoliko mjeseci radio u Arhivu Bosne i Hercegovine, vjerovatno bih zadovoljio tu vrstu interesa. Dodavši još, kao šlag i matematički podatak, da dva toma Glosara sadrže pola milona riječi, stvar bi bila kompletna. No, to su prateće, a ne suštinske stvari. Suština je u stotinama ispravljenih pogrešnih navoda u literaturi koju sam temeljito čitao i u brojnim novim podacima. Neću kazati otkrićima, jer je otkriće krupna riječ.

Šta vam je bio najveći problem, ako ih je bilo, dok ste radili na Glosaru Sarajevskog atentata?

Ako ostavimo po strani finansijske i organizacione teškoće, jer su to opća mjesta, meni je najveći problem bio apriorizam hitoričara od struke. Umjesto autoriteta istine i respekta prema činjenicama, kroz njihove radove o Sarajevskom atentatu provlači se kao crvena nit ideološki apriorizam. Prije čitanja nečijeg djela, moguće je predvidjeti zaključke, na temelju etno-konfesionalne ili političke pripadnosti. Surovo ideološko pravilo (Ko drukčije kaže...), koje je nespretno i nesretno korišćeno u jednom puno humanijem i pravednijem društvu, danas se primjenjuje bez izuzetka. Ono što se, možda, može oprostiti radoznalom piscu poput mene – historičaru od struke ne može.

Na predstavljanju knjige jedan dio obraćanja ste posvetili onom podatku o „trudnoj Sofiji“, koji se i danas često pominje u različitim tekstovima iako je odavno utvrđeno da je historijski netačan. Kako to objašnjavate?

U svim mitomanskim konstrukcijama i željenim scenarijima, vrijedi ono pravilo: Što baba ne dočuje, to dokašlje... Da bi se eminentno političkom ubistvu dodala težina i izazvalo zgražanje, izmišljena je trudnoća vojvotkinje Sofije. U više navrata sam javno pokazao desetak dokumenata koji to isključuju, a nikada niko nije pokazao niti jedan koji potvrđuje Sofijinu trudnoću. Sa samo nekoliko klikova moguće je u digitalnim bazama starih novina i arhivima ustanoviti da ta okolnost tokom deset godina nakon atentata nikada nije ni pomenuta. Možemo samo zamisliti koliko bi valjalo austrougarskoj propagandi, da je bilo tačno. Tek nakon jedne decenije, književnik Borivoje Jevtić i sam Mladobosanac u jednoj jedinoj rečenici iznio je tu tvrdnju, ničim je ne potkrijepivši. U mnogim detaljima povezanim sa atentatom, Jevtić nije bio vjerodostojan. Ovim pitanjem sam se bavio u nekoliko objavljenih tekstova i jednom kratkom dokumentarnom filmu.

Kada se govori o Sarajevskom atentatu u našoj javnosti se sve, najčešće, svodi na pitanje - da li je Princip bio heroj ili terorista? Kakav je Vaš pogled na ovu raspravu?

Odgovor na to pitanje nema suštinske veze sa samim događajem. Riječ je o učitavanju naših sukobljavanja i omraza u vrijeme atentata. To je nedijalektičko pitanje, koje služi kao kamen kušnje, kao lakmus papir, koji na temelju odgovora upitanog svrstava među takozvane “naše” ili takozvane “njihove”. Nema jednoznačnog odgovora na to pitanje.

Sa jedne strane, matematički je precizno ustanovljeno da je riječ o nizu kažnjivih djela u svim pravnim sistemima:

dvostrukom ubistvu sa predumišljajem, iz zasjede, u okviru zavjere i, zbog prisustva publike, školskom primjeru terorističkog akta. I Gavrilo Princip na suđenju i ideolog Mlade Bosne Vladimir Gaćinović eksplicitno su kazali da su odabrali terorizam kao način borbe. Inače, Gavrilo Princip je preoblikovan u srpskog nacionalističkog borca i pravoslavnog mučenika, mada je on u istrazi i na suđenju izričito kazao da je ateist i da je njegov ideal jugoslavenska zajednica, a ne Velika Srbija.

Ali, sa druge strane, riječ je o neporočnom maloljetnom učeniku, koji nije bio plaćenik ni instrument nečije politike i bio je svjestan tragičnog ishoda svoga djela. Moglo bi se kazati, nipošto ne odobravajući ubistvo i terorizam kao metod borbe, da se Gavrilo Princip svjesno žrtvovao za svoj ideal i da za stotinu i deset godina od sarajevskog događaja nije utvrđen nikakav njegov drugi motiv.

Kada će knjiga biti dostupna čitaocima? Da li se planira njen prevod?

Knjiga će biti dostupna čitaocima u prvim danima iza Nove godine. Jedini način kupnje će biti preko izdavača Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Načelno, razgovara se o prevođenju Glosara na engleski i njemački, ali sve će to biti magle i izmaglice, dok se ne osigura budžet. Tako je i ova knjiga mogla biti negdje u zraku, da Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo nije donijelo odluku o sufinansiranju njenog štampanja.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.