Četiri pronađene bombe 2019. godine vjerovatno su posljedica bombardovanja Sarajeva početkom novembra 1944.

Četiri neeksplodirane bombe iz Drugog svjetskog rata pronađene u Novom Sarajevu tokom građevinskih radova početkom septembra 2019., uspješno su prebačene na mjesto kontrolisane eksplozije daleko od grada. To je krajnji epilog priče koja je na kratko osvojila ovdašnji medijski prostor.

Sarajevo je više puta bombardovano tokom tog rata. Posebno 1944. i 1945. godine. Po razornom djelovanju i ljudskim žrtvama najdramatičniji dan u Sarajevu bio je 7. novembar 1944. Evo kako je to izgledalo u Izvještaju Glavnostožernog ureda ministarstva oružanih snaga NDH od 9. novembra 1944. godine:

7. XI oko 13:00 sati 140 neprijateljskih zrakoplova napalo je Sarajevo u 3 vala, a oko 16:00 istog dana 128 neprijateljskih zrakoplova ponovilo je napadaj. Pogođeni su: Alipašin most gdje su srušena 2 željeznička mosta, željeznička postaja i želj. uređaji, stožer 3. Zrakoplovnog područja, okolica vojničke bolnice, Čengić Vila, Novo Sarajevo. Švrakino selo, gradska plinara, kolonija Dolac, gradska bratinska blagajna s punim pogotkom i više posebničkih zgrada. Šteta i žrtve su znatne.

U izvještaju se pominje i Gradska Bratinska blagajna koja je direktno pogođena. U pitanju je zgrada u ulici Danijela Ozme u koju će nekoliko godina kasnije useliti Radio Sarajevo. Danas je tu smještena Centralna izborna komisija BiH.

Zgrada je imala je burnu prošlost. Izgrađena je 1930. godine kao središte Bratinske blagajne (Oblik socijalnog osiguranja radnika, najčešće rudara). Ova zgrada pogođena je u bombardovanju 7. novembra 1944. i u njenom podrumu od jedne avionske bombe poginulo je više od 100 ljudi.

Sarajevski Novi list nakon bombardovanja Sarajeva 7. novembra 1944. navodi da je u cijelom gradu poginulo 173 lica a njih 30 teže povrijeđeno dodajući, brojke su nepotpune. Jedna novinska vijest govori o 250 poginulih. Novi list 12. novembra objavljuju listu koja se završava sa 181 poginulih najavljujući nastavak. Međutim u narednim brojevima ne spominje se više ova tragedija niti lista poginulih.

Jednog od svjedoka tragedije u zgradi Bratinske blagajne Zijada Šakovića spasio je napad klaustrofobije. Betonsko sklonište u ovoj zgradi bilo je poznato mnogima iz okolnih ulica (danas su to Danijela Ozme, Koševo, Jezero i Hasana Kikića). Sklanjali su se u ranijim prilikama jer je armirana struktura zgrade svima ulivala povjerenje. Zijo Šaković je uoči samog napada pobjegao iz podruma jer ga je gušilo i ostao je nedaleko od ove zgrade, pored ograde mezarja (danas mali park prekoputa zgrade Predsjedništva BiH). Avionska bomba je pala na krov zgrade i između armirane strukture prošla skroz do podruma i tu eksplodirala. Udarni talas je Ziju Šakovića, desetinu metara dalje, bacio do jednog drveta u parku. Kad je došao sebi požurio je prema ruševini zgrade da traži brata Ilijasa koji je ostao u skloništu. Sjeća se da je sa druge strane trčao pekar Kljajić čiji su članovi porodice takođe potražili sigurnost u tom skloništu. Zijin brat Ilijas teško je ranjen u ovom napadu, ostao je gluh i poluslijep a prema različitim informacijama iz lokalne štampe mnogo ljudi, ponekad i cijele porodice poginule su u ovom skloništu. Neke informacije govore o najmanje 90. Drugi izvori više od 100 poginulih.

Neobično zvuči podatak da je deceniju kasnije (oktobra 1954.) u tom podrumskom dijelu zgrade izgrađen koncertni studio Radio Sarajeva a još neobičnije da je deset godina kasnije tu napravljen prvi hit onog vremena “Četiri mladića idu s Trebevića”. Zatim prvi snimci grupe Indexi, kasnije Bijelog dugmeta i sve ostalo je historija.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.