Teorije zavjera i manjak povjerenja u nauku, studentima medicine i mladim doktorima i naučnicima predstavlja razočarenje. 

foto: Pixabay/Darko Stojanović

Tokom pandemije koronavirusa u BiH, ali i u svijetu i regiji prisutne su brojne lažne i pogrešne informacije, kao i teorije zavjere o pandemiji. Između ostalog kroz te informacije promoviše se uvjerenje da je novi koronavirus izmišljen ili  namjerno  proizveden, a kao krivci navode se Kina,  Sjedinjene Američke Države, pa čak i tajne svjetske sile. Tu su teorije o upletenosti telekomunikacijskih kompanija i 5G mreža u širenje pandemije.

Lažnim informacijama i teorijama zavjere podložne su sve generacije, ali kada je riječ o mladim generacijama oni su prilično zatvoreni u svoje svjetove komunicirajući samo sa sebi sličnima, pa se u takvoj komunikaciji lako mogu širiti neprovjerene i lažne informacije. Zbog toga, radeći na edukaciji mladih po ovom pitanju na neki način radimo i za cijelo društvo, jer onda oni mogu starijim osobama objasniti činjenično stanje i ukazati im pravi put kako da dođu do informacija. Zbog toga je potrebno da krenemo od mladih, od onih koji svojim znanjima mogu ukazati na problematičnost lažnih informacija.

Jedan od takvih mladih je i student medicine Petar Perduv iz Banjaluke koji u skladu sa svojim mogućnostima ukazuje na problematičnost teorija zavjere. Petar kaže da živimo u sistemu koji je takav da nije ni čudno zašto se pojavljuje toliko teorija ali nažalost posljedice tih teorija su katastrofalne. Upravo se zbog toga, smatra on, mora ukazivati narodu na štetnost teorije koju šire bez ikakvog osnova.

Govoreći u svojoj generaciji i mladima koji vjeruju u teorije zavjere, Petar kaže da je bolno kad mladi šire takve teorije.

“U svom okruženju imam nekoliko drugara, mlađe populacije koji su po pitanju virusa COVID-19 širili razne teorije, nazivali pogrdnim imenima one koji su ozbiljno shvatili situaciju i pored toga svako je imao neku svoju teoriju. Bilo je njih mnogo ali njih troje su bili zaraženi, prošli kroz tešku kliničku sliku, shvatili težinu cijele priče, osjetili je na svojoj koži. Takvi ljudi više nikada neće širiti teorije, ne samo oko trenutne situacije već globalno. Naravno da ne mislim da svi koji šire teorije bi trebalo da se zaraze kako bi shvatili situaciju ali približavanje stvarne slike i problema i posljedica onima koji tako razmišljaju, sigurno donosi rezultate”, rekao je Petar Perduv.

U okolnostima u kojima smo, Petar smatra da su ljudi previše opušteni.

“Očigledno je da građani nemaju potpuno povjerenje u struku, ali ne u struku kao struku već u ljude koji tu struku prezentuju, sa te strane i aspekta razumijem ljude koji nemaju povjerenja. Tako da ću ovu priču završiti riječima da ne treba kriviti građane, ako je neko kriv za cijelu ovu situaciju, a očigledno jeste, onda je to sistem. Prije svega, kad su ove stvari u pitanju mislim na obrazovanje. Što je obrazovanje jednog naroda na višem nivou, ovi problemi su sigurni izraženi u manjoj mjeri”, pojašnjava Perduv.

Angelina Dulić, takođe studentkinja medicine iz Banjaluke smatra da je novonastala pandemija COVID-19 ujedno bila i pandemija lažnih informacija.

“Svakodnevno su do svih nas dolazile najrazličitije informacije o epidemiološkoj situaciji, a otežavajuću okolnost u svemu tome je predstavljala činjenica da smo u globalu mnogo više vremena provodili na internetu nego što to činimo inače. Instant naslovi na brojnim portalima koji najčešće nemaju direktnu vezu sa sadržajem teksta, YouTube snimci i slično često su dovodili građane u razne zablude. Mladi su ti koji najviše vremena provode na internetu pa su samim tim bili i najosjetljivija kategorija. Međutim, najveći problem su predstavljale brojne uticajne osobe i takozvani influenseri koji su izlazili u javnost sa različitim teorijama i tvrdnjama formirajući među mladima novu kritičnu masu. Svi u mladosti imamo svoje uzore/idole i ponekad zaboravimo da te osobe nisu kompetentne da se bave, konkretno u ovom slučaju, medicinskim temama niti bilo koja osoba koja nije iz te struke”, kaže Angelina i dodaje da ukoliko nemamo “filter za informacije” ulazimo u vrzino kolo lažnih informacija iz kojeg se teško izlazi.

Ona se u svakodnevnom kontaktu sa mladim ljudima i tokom cijele pandemije susreće se sa raznim vrstama informacija.

“Često se i sada desi da me neko upita koja je moja teorija o virusu, gdje je on proizveden i slično. Teorije su najčešće bile usmjerene na sam nastanak virusa i na vakcinaciju. Fascinantno je da su pojedinci provodili sate i sate čitajući različite teorije, a niti jednog trenutka nisu pomislili da urade nešto po pitanju epidemiološke situacije. Naravno, čast pojedincima. Obzirom da sam student medicine moje kolege uglavnom nisu zagovornici bilo kakvih teorija, ali kod kuće, u gradu, u kafiću sve češće čujem razne informacije. Mislim da su teorije o 5G mreži i COVID-u ubjedljivi pobjednik svih teorija o kojima smo slušali i čitali u javnosti”, ističe ova Banjalučanka.

Kada je riječ o samoj pandemiji, Angelina kaže da ju je povrijedio i razočarao omladinski neaktivizam i nevolonterizam.

“Mladi su za mene energija, pokretači društva. Nezamislivo je da mladi ljude sjede i čitaju o teorijama zavjere dok su nekoj baki ili dedi potrebne namirnice. Nevjerovatno je da su upravo mladi ti koji najmanje poštuju preventivne mjere u odnosu na ostale uzrasne kategorije”, ističe ona. Izlaz iz ove situacije Angelina vidi u edukaciji.

“Edukacija je oduvijek bila najbolja mjera prevencije pa tako je i sa ovom problematikom. Međutim, edukaciju treba prilagoditi mladima i potrebama 21. vijeka. Trebamo se aktivno uključiti u brojne online kampanje koje imaju za cilj sprečavanje širenja lažnih informacija i te kampanje trebaju sprovoditi kompetentne nevladine organizacije. Dalje, mogu se koristiti reklame na internetu, online događaji, debate, puno toga se može uraditi”, smatra Angelina.

I Vladimir Šormaz, specijalista medicine rada u Zavodu za medicinu rada i sporta Republike Srpske smatra da nam teorije zavjera kojima smo izloženi ne mogu pomoći u borbi sa koronavirusom.

“Mladi moraju racionalnije da posmatraju situaciju u kojoj se nalazimo ili da se jednostavno ugledaju na činjenice. A to su broj ljudi koji je hospitalizovan, broj ljudi koji je na respiratoru, broj ljudi sa kliničkom slikom koja zahtijeva ljekarski tretman, pa na kraju nažalost i broj preminulih osoba od posljedica COVID-19. Mladi moraju da shvate osnovnu stvar kada govorimo o teorijama zavjera, a to je da se tu radi o naučno nedokazanoj tezi, a ljude koji ih promovišu ne interesuje ta činjenica”, kaže doktor Šormaz i dodaje da kad se nađe u situaciji da mu neko priča o teorijama zavjere on se trudi da istim osobama objasni, da ih pouči i iznese naučne dokaze i činjenice. On smatra da činjenice koje su dokazane treba da budu stalno i u kontinuitetu dostupne javnosti.

I Šormaz smatra da je ključ u borbi sa teorijama zavjera u edukaciji, a možda bi se, smatra on, moglo krenuti i od škola i obrazovnih ustanova gdje se konstantno mora skretati pažnja na problem pandemije sa kojom trenutno živimo.

“Potrebno je u borbi protiv toga organizovati stalne edukativne programe, jačati medijsku pismenost koja podrazumijeva i vođenje kampanje o pravilnoj informisanosti. I na kraju, vrlo je važno vjerovati u nauku”, zaključuje.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.