Različite teme su pronašle svoje mjesto na naslovnicama bh. dnevnih novina u sedmici iza nas. Od nezaobilazne politike, ekonomije, migranata i izbjeglica preko sporta do nauke i obrazovanja.

Poslovanje Elektroprivrede BiH u gubitcima

Brojke na naslovnicama su jedan od načina kojim izdavači žele da privuku pažnju čitaoca. U broju od 12. decembra, Dnevni avaz je objavio podatak da je visina troškova osiguranja političara u Bosni i Hercegovini u proteklih 10 mjeseci iznosila preko dva miliona KM. 

“Policijski helikopter od 35,3 miliona KM” naslov je Dnevnog avaza 11. novembra. Pisanje o formiranju helikopterske jedinice pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) i o kupovini helikoptera nije novo. U arhivu INFOBIRO pronalazimo tekst upravo iz Dnevnog avaza iz decembra 2019. pod nazivom Propao san Konakovića i Kojovića o helikopteru. Procjena troškova kupovine helikoptera u 2019. bila je 27 miliona KM: Je li 27 miliona KM previše za helikopter?. U 2023. prihvaćena je ponuda firme “Shoot” iz Zenice kao najpovoljnija u iznosu od 35,3 miliona KM.

Poslovanje Elektroprivede BiH (EP BiH) zanimalo je uredništvo Oslobođenja. Podatak da će Elektroprivreda BiH u 2023. umjesto dobiti od 110 miliona KM godinu završiti sa gubitkom od 90 miliona KM je zanimljiv za novinare a možda i za pravosuđe. Novinar Almir Šarenkapa kroz dva teksta koja su najavljena na naslovnicama, analizira poslovanje EP BiH. Prema izjavi Sinana Husića, predsjednika Sindikata rudnika u Federaciji BiH, jedan od razloga lošeg poslovanja EP BiH je loš odnos ove kompanije prema rudnicima, što je dovelo da rudnici ne mogu da proizvedu dovoljne količine uglja za termoelektrane. Kako bi se ovaj problem prevazišao, EP BiH je posegnula za kupovinom uglja iz privatnih rudnika. Cijena uglja u rudnicima je 56 KM po toni, a u privatnim rudnicima je 170 KM.

U broju od 14. decembra isti novinar nastavlja analizu poslovanja EP BiH. U tekstu se pominje Admir Andelija u funkciji direktora EP BiH. Ova kompanija je, kako piše Šarenkapa, tokom 2022. kroz prodaju viška struje “poklonila” oko 78 miliona KM. Prosječna berzanska cijena električne energije iznosila je 528 maraka po megavatu, ali je EP BiH kupcima struju prodavala po daleko nižim cijenama.

Kao eklatantan primjer navodi se mostarska kompanija Axpo. EP BiH je ovoj kompaniji struju prodavala po cijeni od 97,18 KM po megavatu. EP BIH je uprihodovala 4,3 miliona KM umjesto 23,5 miliona KM. Ostatak od oko 19 miliona ostao je kod vlasnika AXPO. Prema internet prezentaciji, Axpo je najveći švicarski proizvođač obnovljivih izvora energije i međunarodni lider u trgovini energijom i marketingu solarne energije i energije vjetra. Za poslovnicu u BiH dostupan je podatak o kontakt osobi i adresi firme u Mostaru.

Da nije sve kako treba u Elektroprivredi BiH mediji su ukazivali i ranije. U tekstovima Ramiza Omeragića i Adema Džaferovića objavljenim u Oslobođenju iz februara i jula 2020.godine piše se o sumljivim tenderima EP BiH: Rudnici u mraku, Andelija u tenderu, Tender po mjeri odabranih u EPBiH. Kako bi se razjasnilo šta se sve dešavalo u EP BiH, biće potrebno mnogo više tekstova.

Visina potrošačke korpe

 Prihodi od indirektnih poreza u BiH u 2023. premašili su 10 milijardi KM. U tekstu sa naslovnice, uredništvo Dnevnog avaza propituje na koji način će država da novce “vrati” građanima Bosne i Hercegovine. Evidentno je da prihodi u državi „ruše“ rekorde. Dragan Bradvica iz Dnevnog lista u broju od 12. decembra iznosi podatake da građani BiH uzimaju kredite kako bi preživjeli visoke cijene. Prema podacima Centralne banke BiH (CB BiH), ukupni krediti domaćim klijentima u BiH na kraju oktobra ove godine iznosili su 23,19 milijarde KM. Zabilježen je porast zaduženja u odnosu na septembar za 0.7% ili 158,3 miliona KM. Rast zaduženja zabilježen je i kod građana za 90 miliona KM. U prilog tvrdnji da građani uzimaju kredite kako bi lakše podnijeli visoku inflaciju je podatak da je za potrošačku korpu za četveročlanu porodicu potrebno izdvojiti oko 3.000 KM.

O teškoj ekonomskoj situaciji građana BiH pisale su i Nezavisne novine. Novinar Radoš Krstojević u tekstu podsjeća da prosječna plata prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosi 1.264 KM, a potrošačka korpa oko 3.300 KM. U izjavi za Nezavsine novine Admir Arnautović, predsjednik Udruženja „Klub potrošača srednje Bosne“ iz Travnika, ne navodeći izvor, je izjavio: “U BiH 90 posto građana nema štednju koja bi omogućila da prežive tri mjeseca bez plate”.

Mediji skoro svakodnevno pišu o vrlo teškoj ekonomskoj situaciji građana BiH. U maju 2023. Dnevni avaz je u tekstu Raste broj siromašnih! prenio podatak Centra civilnih inicijativa da u BiH 73% radnika i 98% penzionera živi na granici siromaštva jer su njihova primanja nedovoljna da podmire sve troškove života. U petak, 15. decembra, zvanično je počela kampanja pod nazivom “Zaključavamo cijene”. Riječ je o zajedničkoj akciji Ministarstva trgovine FBiH, Udruženja poslodavaca, udruženja potrošača i Sindikata trgovine. Ideja kampanje je da se cijene 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda “zaključaju” na tri mjeseca.

Stigmatizacija migranata i izbjeglica

Na naslovnicama vikend izdanja i na počeku sedmice Glasa Srpske i Dnevnog lista ponovo je migrantska populacija. Motiv za tekstove o migrantima predstavlja akcija Granične policije BiH i SIPE kod Donjeg Svilaja u zoni graničnog područja sa Republikom Hrvatskom. U akciji je identificirana skupina od 12 migranata koji su bili naoružani. Tekst u Dnevnom listu ima naslov: “Ilegalni migranti opasnost ne samo za EU, već i za BiH“.

Uredništvo Glasa Srpske se odlučilo za dramatičniju verziju: „Ko naoružava migrante u BiH?“. U Glasu Srpske se migrantska populacija vidi kao bezbjedonosni problem. U tekstu se navodi izjava Nenada Nešića, ministra bezbjednosti BiH, da je pronađeno naoružanje vjerovatno trebalo da bude iskorišteno za obračun sa drugim migrantskim grupama.

Uredništvo Dnevnog lista fokus u tekstu o migrantima je stavilo na politički problem. Prema sadržaju teksta, jedan od uzroka problema predstavlja vizna neusklađenost Rrepublike Srbije i BiH sa EU. Republika Srbija i BiH imaju viznu liberalizaciju ili bezvizni režim za državljane zemalja od kojih EU zahtijeva vize. U praksi bi to značilo da migranti iz tih zemalja legalno uđu na područje BiH i Republike Srbije a potom ilegalnim prelaskom granice zemalja članica EU-a pokušavaju da dođu do željenog cilja.

Stigmatizacija migrantske populacije u medijima se nastavlja i dalje. Naoružana grupa migranata, u ovom slučaju njih 12, identificira se sa velikom skupinom migranata i stigmatizira kao potencijalna opasnost. Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić na Globalnom forumu za izbjeglice u Ženevi je rekao da je kroz BiH tokom ove godine prošlo više od 70.000 migranata, te da je pola od tog broja trenutno u BiH.

Sport, obrazovanje i nauka

Na naslovnicama novina svoje mjesto pronašle se i teme iz sporta. U Republici Srpskoj aktuelan je bio izbor sportiste godine. Džudista Božidar Vučurević proglašen je najboljim sportistom u entitetu. Dolazak engleskog premijerligaša Astona Vilea u Mostar na utakmicu protiv Zrinjskog je motiviralo uredništvo Dnevnog lista da ovaj sportski događaj promovira na naslovnici.

Nauke i obrazovanje su rijetko na naslovnicama. Dnevni list u vikend izdanju donosi informaciju Agencije za statistiku BiH da je u 2022. naša zemlja za istraživanje i razvoj izdvojila 60.441.574 KM. Dragan Bradvica piše da izdvojena sredstva od 60 miliona KM za različita istraživanja izgledaju smiješna u odnosu na podatak nevladinog sektora da svake sekunde u BiH korupcija “pojede” 47 maraka.

Kao nastavak priče o političarima i njihovom odnosu spram nauke i obrazovanja uklapa se tekst iz Nezavsinih novina koji u vikend izdanju pišu da je BiH jedina zemlja u regionu koja nije učestvovala u međunarodnom testiranju učenika - PISA testiranju.

Prema informaciji iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH razlog nije neočekivan – nije postignut politički konsenzus. Prethodni ciklus održan je 2018. godine na kojem je BiH učestvovala. Rezultat je tad bio da je svako drugo dijete u dobi od 15 godina u našoj državi funkcionalno nepismeno.

Dnevne novine su dostupne u digitalnom arhivu Inforbiro.