Primjeri moderacije sadržaja na portalima i uvođenje novih regulatornih propisa.

foto: Unsplash

Internet i društvene mreže pružaju prostor građanima da uživaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, ali zloupotreba tog prava može prouzrokovati štetu pojedincima, grupama, nacionalnoj sigurnosti, javnom redu i javnom zdravlju.

Govor mržnje i narativi mržnje, negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, etnonacionalno i/ili politički pristrasno izvještavanje, dezinformacije, napadi, prijetnje i kampanje diskreditacije protiv pojedinaca su vrste štetnog sadržaja koji mogu da uspore demokratske procese, procese pomirenja i suočavanja s prošlošću, mogu naštetiti i raspiriti mržnju prema (manjinskim) grupama i pojedincima, a u nekim slučajevima i traumatizovati građane.

Zbog svega navedenog, važno je pratiti i analizirati ovakve sadržaje, i pronalaziti adekvatne načine za njihovo suzbijanje i prevenciju.

Bosna i Hercegovina (BiH) ima funkcionalan regulatorni i samoregulatorni sistem za medije. Ipak, uzimajući u obzir ubrzani razvoj alata i kanala za plasiranje sadržaja u online prostoru, potrebno je unaprijediti zakone i mehanizme upravljanja štetnim sadržajima u online prostoru. Rješenja, kako je navedeno u publikaciji Regulacija štetnog sadržaja na internetu, trebaju biti u skladu sa principima ustavnosti, proporcionalnosti i ne trebaju ugroziti slobodu izražavanja.

Aktuelni mehanizmi suzbijanja i prevencije štetnih sadržaja na internetu

Vijeće za štampu i online medije BiH (Vijeće) samoreguliše rad internetskih i štampanih medija, ali je njegovo djelovanje ograničeno na posredovanje i neobavezujuće odluke o medijskim sadržajima koji krše standarde Kodeksa za štampu i online medije BiH (Kodeks), uključujući, na primjer, govor mržnje.

Izmjenama i dopunama Kodeksa 2022. godine, propisano je da su urednik i izdavač odgovorni za ukupan sadržaj štampanog ili online medija, a time i za korisničke komentare u online komunikacijskom prostoru.

“Urednik u online mediju dužan je da uklanja korisničke komentare koji predstavljaju govor mržnje, poticanje na nasilje, huškanje, netrpeljivost, vrijeđanje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i društveno neprihvatljive komunikacije”, navode  iz Vijeća.

U ekstremnim slučajevima, dodaju, urednici su dužni i sarađivati s policijom i tužilaštvima na otkrivanju identiteta lica koji zloupotrebljavaju slobodu govora.

Vijeće, u skladu sa svojim nadležnostima, postupa po žalbama na sadržaje koji se objavljuju u štampanim medijima i internet portalima.

U 2022. godini zaprimili su ukupno 566 žalbi, od kojih se 394 odnosilo na komentare. Osamdeset i tri posto (326) žalbi na komentare riješeno je samoregulacijom, odnosno uklanjanjem komentara.

“Kada je riječ o sadržajima društvenih mreža, nadležnost Vijeća uključuje samo novinarske sadržaje odnosno novinarske tekstove. Komentari korisnika društvenih mreža nisu obuhvaćeni Kodeksom niti su pod nadležnosti Vijeća. Na njih se primjenjuju smjernice zajednice konkretne društvene mreže”, navode iz Vijeća.

Napominju da samim kreiranjem profila na društvenoj mreži, korisnici pristaju na uslove korištenja i time preuzimaju odgovornost za svoju aktivnost na mreži.

Različiti su pristupi bh. medija, navode iz Vijeća, u moderaciji korisnički kreiranih sadržaja, tako da postoje prakse pre-moderacije, post-moderacije, pojedini mediji koriste plug-inove (softverske dodatke) sa društvenih mreža, a određeni mediji uopšte nemaju sekcije za komentarisanje.

Primjeri moderacije sadržaja na portalima i društvenim mrežama

Portal Oslobodjenje.ba korisnicima ne nudi opciju komentarisanja tekstova na web stranici, ali su problematični komentari prisutni u komentarima ispod objavljenih postova, videa i fotografija na nalozima društvenih mreža portala.  

“Količina štetnog sadržaja najviše zavisi od mreže na kojoj je objavljen, pa je recimo u jednom konkretnom primjeru podcast koji radi grupacija Oslobođenje sa Elvirom Lakovićem Lakom odlično prošao na YouTubeu sa puno dobrih komentara i stvarno velikim brojem pozitivnih ocjena, dok je isti taj video na društvenim mrežama pokupio više negativnih komentara”, rekao je za Mediacentar urednik portala Nihad Katica.

Prema njegovim riječima, štetni sadržaji su češće prisutni ispod kolumni ili novinarskih tekstova o političkim temama. Komentari se pregledaju, a oni koji nisu u skladu sa pravilima i propisima, budu uklonjeni. Katica kaže da je korisno što platforme društvenih mreža nude mogućnost sankcionisanja korisnika.

“Kada je riječ o prevenciji, svi fitleri koji su dozvoljeni od strane svih društvenih meža su nam aktivirani, pa tako možemo vršiti selekciju, ali ovo nije nikada dovoljno, jer je potrebno proći kroz sadržaj/komentare da bi vidjeli šta i kako je u pitanju”, objašnjava Katica.

Uredništvo portala Buka.ba odlučilo je, također, da onemogući komentare čitalaca na svom portalu, jer praćenje i uklanjanje troši mnogo vremena novinara i administratora, što je ponekad, prema riječima urednika deska ovog portala Elvira Padalovića, bilo veoma frustrirajuće.

“Na društvenim mrežama moderiramo komentare, što jeste važno upravo iz razloga da se omogući u javnom prostoru kvalitetnija debata odnoso kvalitetnija razmjena mišljenja i stavova”, objašnjava Padalović.

Korisnici, kako kaže, najviše komentarišu teme koje se tiču marginalizovanih grupa poput LGBTIQ tema, a pogotovo posljednih nekoliko sedmica nakon napada na aktiviste u Banjaluci.

“Takve vijesti uvijek izazivaju reakcije kod čitalaca, većinom veoma negativne, nažalost. Takve komentare uklanjamo”, kaže Padalović.

Smatra da se moderacija sadržaja na manjim nacionalnim jezicima odvija teže, jer Facebook ne zapošljava dovoljno osoba koje poznaju jezik i lokalni kontekst, što je, kako kaže, posebno problematično za govor mržnje koji može izazvati ozbiljne društvene tenzije. Navodi i da mediji poput Buka.ba portala nemaju dovoljno resursa i kapaciteta da dnevno pregledaju hiljade pristiglih komentara na društvenim mrežama, a najviše na Facebooku.

Portal Klix.ba primjenjuje više metoda borbe protiv govora mržnje, aktivno radi na tome i u velikoj mjeri suzbija negativne i mrzilačke narative, kaže glavni i odgovorni urednik ovog portala Semir Hambo.

Objašnjava da portal ima filtere koji ne dozvoljavaju  negiranje ratnih zločina, genocida ili glorificiranje ratnih zločinaca. Također, oslanjaju se na pomoć čitalaca, pa je tako napravljena posebna opcija gdje im čitatelji mogu prijaviti ukoliko primijete negiranje genocida u komentarima ispod članaka.

“Kada je riječ o društvenim mrežama, nažalost nemamo kapacitet da to pratimo, ali u skladu s mogućnostima obratimo pažnju na specifične teme, gdje očekujemo da bi moglo biti takvih komentara”, kaže Hambo za Mediacentar.

Portal Bljesak.info je prije nekoliko godina ukinuo anonimne komentare na portalu nedopuštajući, kako su tada naveli u uredničkom obrazloženju javnosti, slobodu mržnje čitateljima.

Urednik ovog portala Berislav Jurič kaže da, u skladu sa mogućnostima, vremenom i ljudskim resursima, prate komentare na društvenim mrežama i uklanjaju one koji sadrže uvrede, govor mržnje i koji se odnose na neprimjeren govor, ali da nisu u mogućnosti angažirati osobu koja bi se bavila samo praćenjem komentara.

“Komentari na društvenim mrežama portala su donekle umjereniji budući da ih ostavljaju ljudi sa svojih profila. Oni koji komentiraju s lažnih profila uglavnom se odnose na političke teme i redovito su u 'službi' jedne strane i većinom su aktivniji tijekom predizbornih razdoblja”, objašnjava Jurič.

Moderacija korisničkog sadržaja na portalu Nezavisne.com, prema rječima direktora portala i razvoja Zorana Lukića, radi se ručno kako bi se ispoštovao kriterij objektivnosti i ravnopravnosti, ali se pri tome koriste filteri ključnih riječi za rano upozoravanje koji značajno olakšavaju rad i ubrzavaju proces.

“Svaki komentar potrebno je sagledati u kom je kontekstu pisan, da se pronikne namjera prije nego se ocijeni da li je za uklanjanje”, kaže Lukić, dodajući da su botovi koji postavljaju linkove ili reklame najveći izazov.

Komentare ispod objava portala Nezavisne.com na društvenim mrežama prate urednici u okviru svog dežurstva. Tu važe ista pravila, a dodatno se uvažavaju i pravila društvene mreže na kojoj se uređuju komentari.

Filteri koji ih upozoravaju na moguće pojave štetnih sadržaja redovno se analiziraju i periodično unapređuju, kaže Lukić. Osim toga, na ovom portalu razmatraju mogućnost moderiranja komentara uz pomoć vještačke inteligencije, što je praksa koja se posljednjih godina pokazala efikasnom u pojedinim zapadnim zemljama.

“Sagledavamo ponudu jedne firme koja je razvila, posebno za medije, vještačku inteligenciju za upravljanje komentarima koja bi trebala da smanji angažman ljudi i poveća efikasnost moderacije. Od medija koji su implementirali ovakva riješenja stižu pozitivne reakcije, a ističu da su uočili povećanje broja komentara i ljudi koji su učestovali u diskusijama”, kaže Lukić.

Ovo rješenje će, kako kaže, uveliko zavisiti od procjene odnosa uloženog i dobijenog, kao i od iskustava drugih redakcija o primjeni.

Regulacija štetnog sadržaja elektronskih  medija

Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) može izreći novčane kazne i opomene televizijskim i radio stanicama za kršenje kodeksa i pravila i uglavnom postupa po prijavama građana. U toku 2022. godine, koja je ujedno bila i izborna godina, RAK je primio 19 prigovora koji su se odnosili na govor mržnje, tendenciozno izvještavanje i huškačku retoriku, te diskreditaciju pojedinaca, od čega je u tri slučaja utvrđeno kršenje relevantnih odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija te su izrečene mjere upozorenja, naveli su iz Agencije.

Prava i obaveze korisnika dozvola RAK-a koje, između ostalog, utvrđuju njihovu odgovornost za sve programske sadržaje koje pružaju, propisane su pravilnicima o pružanju audiovizuelnih i medijskih usluga radija.

Konkretnije odredbe u vezi programskog sadržaja sadržane su u kodeksima, kojima se uređuju osnovni principi programskih sadržaja i komercijalnih komunikacija audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u BiH. Ovi kodeksi propisuju obaveze pružalaca medijskih usluga u pogledu određenih kategorija štetnih sadržaja, zaštite slobode izražavanja i interesa javnosti.

Kada je u pitanju poštivanje pravila od strane nosilaca dozvola, Agencija djeluje po primljenim prigovorima, ali i na osnovu rezultata monitoringa po službenoj dužnosti, koji može biti ciljani u smislu provjere konkretnih odredbi pravila Agencije ili redovni koji se odvija kontinuirano u skladu sa raspoloživim kapacitetima RAK-a.

Iz Agencije su napomenuli da se uskoro očekuje usvajanje revidiranih propisa, pravila o audiovizuelnim medijskim uslugama, i oba kodeksa, kao i jednog novog Pravila o uslugama platformi za razmjenu videozapisa, kojima bi se regulatorni okvir uskladio sa revidiranom Direktivom EU o audiovizuelnim medijskim uslugama. 

Početkom 2021. godine, slijedom inicijative Vijeća Agencije, Agencija je uputila na javne konsultacije nacrte izmjena i dopuna Pravila 77/2016 i Pravila 76/2015 kojima je bilo predviđeno proširenje odgovornosti korisnika dozvola Agencije za televizijsko i radijsko emitovanje na sav sadržaj koji se objavljuje na internet stranicama pod logom korisnika dozvole, u cilju sprečavanja širenja i podsticanja na mržnju, nasilje ili diskriminaciju, uzrokovanja negativnih posljedica po sigurnost i zdravlje ljudi te narušavanja dobrobiti maloljetnika, kao i u cilju osiguranja prava na odgovor.

Nakon održanih javnih konsultacija koje su uključile predstavnike medija i civilnog društva zaključeno je da je problem neregulisanosti online portala izuzetno kompleksan i zahtijeva sveobuhvatnije rješenje u saradnji svih sudionika, uključujući i rješavanje pitanja transparentnosti medijskog vlasništva. Stoga je usvajanje predloženih izmjena i dopuna odgođeno.

Prevencija (i)li represivne mjere

Pored kontinuirane borbe portala, nosilaca dozvola i (samo)regulatora često se govori i o potrebi preventivnih mjera u cilju sprečavanja širenja štetnih sadržaja.

U praksi, u BiH su zabilježene brojne javne kampanje protiv govora mržnje i štetnih narativa na internetu.

Elvir Padalović sa portala Buka.ba kaže da su kampanje poput „Hejt Sloveni“ i strip “Vođa” protiv govora mržnje, dezinformacija i lažnih vijesti jednako bitan segment djelovanja medija sa ciljem edukacije i promovisanja medijske pismenosti.

“Samo brisanje komentara i štetnih sadržaja vjerovatno nije potpuno efikasno. Osoba koju smo izbrisali mi, pojaviće se na drugom mjestu i nastaviti sa istim mrzilačkim govorom i dalje. Ili će ta ista osoba otvoriti više novih profila i sa njih nastavljati da postavlja govor mržnje. U svakom slučaju, naš je cilj da se ukloni sve i jedan oblik govora mržnje ili poziva na nasilje i da se radi na edukaciji i opismenjavanju čitalačke publike, ma koliko to zvučalo kao utopija”, objašnjava Padalović.

Vijeće za štampu i online medije u BiH, uz podršku Misije OSCE-a u BiH, realizovalo je kampanju "STOP! Govoru mržnje" u predizbornoj kampanji za Opće izbore u BiH 2022., u kojoj je praćeno 12 portala iz cijele BiH. Kampanja je imala za cilj zaštitu slobode govora i slobode izražavanja kao i edukaciju posjetilaca online medija o tome da sloboda izražavanja i sloboda govora ne podrazumijeva i slobodu širenja govora mržnje, huškanja ili upućivanja prijetnji, što su krivična djela.

Rezultati istraživanja pokazali su, između ostalog, da su tokom predizbornog i postizbornog perioda u komentarima na online portalima dominirale uvrede, vulgarnosti, prepucavanja dok je zabilježeno relativno malo radikalnih poziva na ubistvo i ekstremnih oblika govora mržnje. Pored toga, rezultati su ukazali na to da je tzv. političko botovanje postalo sastavni dio predizbornih političkih aktivnosti i da relativno mali broj komentatora svakodnevno generiše veliki broj negativnih komentara. Oni doprinose kontaminaciji online prostora i mogu da negativno utiču na donošenje političkih odluka kod birača. Nerijetko su i sami mediji doprinosili širenju negativnih komentara.

Iz Vijeća sugerišu da je potrebno raditi na razvijanju svijesti kod šire javnosti o opasnostima i štetnostima govora mržnje u javnom online prostoru, a u borbi protiv štetnih komentara i sadržaja, kao i smanjenju govora mržnje u online prostoru, značajno mogu doprinijeti građani i građanke prijavama spornih sadržaja.

___